Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Eko uzgoj badema
  • 28.11.2016. 15:00

Podcjenjujemo uzgoj badema pa ga moramo uvoziti

Badem je biljka koja ne zahtijeva puno rada, voli mediteransku klimu a primamljiv je i pčelama. Prodaju se i po 140 kn za kilogram.

Foto: bigstockphoto.com, siculodoc
  • 11.493
  • 602
  • 0

"Bademe bi trebalo više saditi jer to nije zahtjevna biljka, a odgovara im ovo naše mediteransko podneblje", kaže to Dalmatinka iz Ravnih Kotara, koja na svojem imanju broji stotinjak stabala domaćih badema starih gotovo 70 godina.

Iako se nije željela javno predstaviti radišna nam je žena rekla kako bademima "prija" područje Benkovca. Urod im tvrdi, ovisi o veličini krošnje (što je veća bolje rodi), a stablo zna "premašiti i visinu kuće".

Dugovjeke su joj bajame na imanju posadile starije generacije, a biljke su se "pokazale kvalitetne i izdržljive". O tome koje su vrste ravnokotarski bademi, tvrdi da su to "naši domaći". Ne zahtijevaju puno rada, izuzev oblikovanja grana pa čak ne dobivaju ni posebnu gnojidbu. Plodovi im se beru krajem osmog i početkom devetog mjeseca odnosno u vrijeme dok im je jezgra još zelena, jer poslije se suše.

Pet kilograma badema u ljusci za kilogram jezgre

Od pet kilograma badema u ljusci doznajemo dobije se kilogram jezgre. Ako je kišna godina urod je manji, a posebice ako je puno juga ili ako biljku zahvate proljetne magle. Badem itekako vole pčele, a cvjeta u drugom mjesecu, pomalo ljubičasto i bez opojnog mirisa. Naša sugovornica kaže kako na svojim bajamima nije zamjećivala štetnike jer više su ih "oštetili geleri od granata" za Domovinskog rata.

Gospodarstvo je naime bilo nedaleko prvih linija fronte pa se još vide okrznuta stabla badema iz čije kore "izlazi svojevrsna piljevina". U svojem bajamiku vitalna Dalmatnika ne provodi sustavne mjere zaštite već sve kaže "ostavlja prirodi". Ove će godine procjenjuje, ubrati oko 800 kg ploda badema koji svoj put do kupca nađe, i to uglavnom usmenom predajom i preporukama.

Sa bademima najmanje posla

Iako još ima vinograd i masline, sa bademima je doznajemo najmanje posla. Urod svake godine nije isti, ali prodaja popuni kućni budžet. Kupovina badema u ljusci počinje već s prvim danima rujna i traje do početka siječnja. Uvelike korišteni blagdanski "koštunjavci" pohranjuju se u mrežaste vreće na palete na prozračno i suho mjesto. Bademi se kao sadnice mogu nabaviti u rasadnicima i drugim "zelenim" trgovinama uključujući i prodaju na kućnom pragu. Biljka se sadi u trećem mjesecu, a prvi (u)rod daje nakon tri do četiri godine.

Bademi se učestalije sade oko Benkovca

Naša sugovornica kaže kako su se učestalije bademi počeli saditi oko Benkovca, a bilo bi dobro kada bi se tom kulturom "pozabavili mladi ljudi". Čini joj se da tako ipak neće biti, jer iz njihovog kraja mladi odlaze trbuhom za kruhom.

"Ovdje više nema svita, mi smo zadnje generacije koje tu ostajemo", a tako smatra ne treba biti jer zemlja je ono što ne nestaje, ne umire i ne propada. Dalmatinka ističe kako je problem u njihovom kraju i "rascjepkanost parcela, kao i brdovit i kamenom bogat teren" pa je utoliko teže mehanizacijom obrađivati zemlju. Ne čudi zato što ona nije iskorištena jer u tamošnjem je kršu još uvijek zbog poraća rizično baviti se poljoprivredom. Na imanju uzgaja još i smokve, višnje, žižule, neretvanske mandarine, a tu su i ovce odnosno janjci pa se "nekako živi".

Bademe koje ima, do blagdana rasproda (130 kuna za kilogram) a, naši su domaći neupitno bolji tvrdi ta Ravnokotarka dodajući kako se u odnosu na inozemne lako prepoznaju jer su pljosnati.

U Hrvatskoj milijun stabala badema, najviše ih u Dalmaciji

Prema podacima Državnog Zavoda za statistiku od 2011. godine naovamo raste proizvodnja badema u Hrvatskoj, pa od milijun stabala sveukupno, površina pod bademom je najviše u Dalmaciji, njih 900.000. Prema riječima mr. Sc. Stanislava Štambuka iz Savjetodavne Službe perspektiva uzgoja badema kod nas je velika jer "imamo idealne klimatske mogućnosti i površine za njihov uzgoj, a ta bi kultura mogla biti značajna u proizvodnji lupinastog voća".

Prednjače pojedinača stabla ranocvatućih sorti

Kod nas uglavnom prednjače pojedinačna stabla rano cvatućih sorti ili sjemenjaka iz domaće populacije koje su uzgajane na škrtim terenima, bez posebnih tehnoloških mjera, što rezultira i oscilacijama u proizvodnji. Zadnjih su godina kaže mr.sc. Štambuk podignuti "manji nasadi badema u Zadarskoj županiji, Ravnim kotarima, (po)nešto u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji". Kada je o sortama riječ, postoji skupina sorti s mekom i nježnom ljuskom ploda koja se može lomiti prstima pa je zanimljiva za industrijsku preradu. Čine ih sorte čija se ljuska lomi pod pritiskom do 15 kg no, neke od njih nemaju dobro srastao "šav" pa je to mana ako berba nije obavljena uredno i na vrijeme.

Sorte s mekom i nježnom ljuskom daju najveće prinose

Sorte iz takvih skupina su i s najvećim prinosima, imaju visok randman jezgre do 65%, a ubrajaju se tu Nonpareil, Markovo 11, Aromatični, Princeza i dr. Sorte badema s polutvrdom ljuskom bilježe "srednje tvrdu i glatku ljusku koja se lako lomi pod udarcem čekića ili pritiskom do 60 kg. Sorte su to s tzv. desertnim plodovima. Prilikom lomljenja i jezgra se djelomično lomi, a randman joj iznosi do 35 %. Najvažnije su: Texas, Jaltinski i dr. Jaltinski je sorta porijeklom s Krima koja redovito i obilno rodi na mješovitim i kratkim rodnim grančicama, cvate kasno i autosterilna je.

Dobro je oprašuju: Nikitski 62, Primorski i Ferragnes, a dozrijeva srednje kasno. Plod joj je bajamasta oblika, prosječne je mase 2,0 g s polumekanom ljuskom, lijepe havana boje. Randman jezgre iznosi 53%, a ima oko 10% plodova sa po dvije sjemenke, jezgre su joj duguljastog oblika, prosječne mase 1,1 g, kestenjasto-riđaste su i dobre kakvoće. Sorta je osjetljiva na rak i moniliju, ali se ipak preporučuje za uzgoj u kontinentalnom i obalnom području Hrvatske.

Sorte s tvrdom ljuskom

Sorte badema s tvrdom ljuskom čine oni čija se lomi pod pritiskom do 140 kg ili se lomi pri jačem udaru čekića tzv. tvrdiši. Randman im je mali, do 25%, a jezgre im se ističe mr.sc. Štambuk, lome pri odvajanju (najčešće se koriste u industriji). U tu skupinu spadaju i mnoga stabla dalmatinskog badema, proizvedenog i uzgojenog iz raznih tipova domicilnih sjemenjaka. Najvažnije sorte s tvrdom ljuskom su: Filippo Ceo, Ferraduel, Ferragnes, Ferrastar, Ferralis, Troito i dr. Kako ističe, najviše badema uvozimo iz SAD-a, Italije, Španjolske i Turske, a hrvatska ih konditorska industrija "Kraš", za svoje potrebe godišnje uveze oko 320 tona odnosno 100 tona jezgre badema. Ponajviše je to iz Kalifornije, a sorte Non Parel iz Italije.

Godišnje uvezemo tisuću tona badema

Godišnje se kod nas uveze oko tisuću tona badema ističe mr.sc. Štambuk dodajući da Hrvatska u budućnosti može "biti perspektivna zemlja za uzgoj badema" jer ima mogućnosti zasaditi do 2.000 ha nasada tog ploda što bi zadovoljilo naše potrebe. Godišnja potrošnja takvih "koštunjavaca" po stanovniku iznosi 0,3 kg, a cijena im se kreće od 80 do 140 kn po kilogramu, dok je otkupna za kilogram jezgre oko 50 kn.

Prinosi po hektaru 4,5 tone, a ustroj bajamika od 100 stabala oko 50.000 kuna

Prinosi badema po hektaru u prosjeku su do 4,5 tone u nasadu od 300 stabala. Za podizanje bajamika od 100 stabala investicija bi bila kaže mr.sc. Štambuk oko 50.000 kuna, a od autohtonih unosnih hrvatskih sorti badema, ističe zahvalne su Knez Črnomir i Čarski kasni.

Foto: bigstockphoto.com, siculodoc


Tagovi

Ravni Kotari Bademi Bajami Benkovac Uzgoj Domaći Prodaja Kraš Uvoz SAD Italija Turska Perspektiva Tvrda Meka Sorta Štambuk


Autorica

Snježana Kratz

Više [+]

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije