Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Borovnica
  • 06.08.2022. 10:00

Novi trend gajenja borovnice - u plasteniku?

Gajenje borovnice u plasteniku gotovo da podrazumeva tehnologiju gajenja u saksijama sa supstratom.

Foto: PSSS
  • 1.017
  • 80
  • 0

Novi trend u gajenju borovnice je premeštanje proizvodnje sa otvorenog polja u zaštićeni prostor, plastenike, staklenike, visoke tunele. Razlog tome su uglavnom klimatske promene, učestalost gradonosnih padavina, olujnih nepogoda i previsoko zračenje.

"Postoje iskustva sa gajenjem borovnice pod protivgradnom mrežom koja značajno modifikuju mikroklimatske uslove u proizvodnom prostoru biljaka i na taj način posredno utiču na njihova biološka svojstva. Austrijanci koriste 'Rain cap', koji čine tri pokrivke - protiv grada, kiše i insekata" kaže savetodavac u Poljoprivredno savetotodavnoj stručnoj službi Mladenovac Radmila Koprivica i dodaje da toga kod nas još uvek nema.

Favorizuje se zaštićen prostor zbog klimatskih promena

Gajenje u plastenicima je najnoviji trend i pravi izazov u proizvodnji borovnice, jer je ova tehnologija gajenja još u sferi ispitivanja kod nas, a čak i u svetu. Temperatura vazduha u plastenicima i bez dopunskog zagrevanja može biti viša za 10 i do 20 stepeni Celzijusa nego spoljna, a i temperatura zemljišta, odnosno supstrata povećava se za četiri do osam stepeni.

Voda u gajenju borovnice - potcenjen resurs

"Na osnovu ovoga možemo zaključiti da je i bez dopunskg grejanja moguće dobiti ranije zrenje za sedam do 21 dan. U savremenim plastenicima sa sistemom za dopunsko zagrevanje, sistemom za regulaciju mikrolime, kao što je vlažnost i sunčevo zračenje, prinudnu ventilaciju možemo dobiti ranije zrenje i do dva meseca, povećanje prinosa i krupnoće ploda, poboljšanje nutritivnog kvaliteta ploda", kaže stručnjak i dodaje da u svakom slučaju dobijamo plodove van sezone, kada nema sveže borovnice u ponudi, a samim tim i cena je i znatno veća.

U plasteniku, kao i u saksiji

Gajenje borovnice u plasteniku gotovo da podrazumeva tehnologiju gajenja u saksijama sa supstratom.

"U plastenik možemo da smestimo i do 100 biljaka na 100 metara kvadratnih i matematika je tu jasna - prinosom od četiri kilograma po žbunu sa jednog ara u plasteniku možemo da dobijemo 400 kilogrma plodova, koje ćemo da prodamo po većoj ceni jer ćemo dobiti plodove van sezone", naglašava.

Okolina Mladenovca je godinama je poznata po plantažama borovnice, a površine pod ovim voćem se iz godine u godinu povećavaju. Borovničari ovog kraja imaju visokointenzivne zasade i prate sve novine u savremenoj tehnologiji proizvodnje borovnice.

Novom tehnologijom se menja mikroklima

Jedan od prvih proizvođača borovnice u Mladenovcu je Aleksandar Milić, koji se više od 15 godina bavi proizvodnjom borovnice. Ove godine je odlučio da se oproba i u plasteničkoj proizvodnji borovnice.

U plastenicima na poljoprivrednom gazdinstvu Milić u selu Šepšin, zasupljene su tri sorte - Djuk, Huron i Draper. Imajući u vidu da se radi o novoj tehnologiji pratili smo efekat izmenjene mikroklime u plasteniku na prinos, fizičke i hemijske osobine ploda borovnice, sorti Draper i Huron, koje su u IV vegetaciji.

Borovnica: Sadnjom više sorti osiguraćete dugotrajnu berbu

Žbunovi su posađeni u saksije od tvrde plastike, specijalno dizajnirane za uzgoj borovnice, zapremine 25 litara. Saksije su napunjene supstratom marke Legro i postavljene na podlogu od agrotekstila.U plastenicima je konstantno vršeno merenje temperature i vlažnosti vazduha, a regulacija mikroklime vršena je provetravanjem. Sa gornje strane plastenici su premazani specijalnom emulzijom koja smanjuje UV zračenje.

I bez dopunskog grejanja moguće je dobiti ranije zrenje za sedam do 21 dan

Sva đubriva su primenjivana fertigaciono (kroz sistem za navodnjavanje), uz pomoć dva ubodna kapljača po saksiji. Vršena je provera i podešavenje pH i EC vrednosti vode i rastvora đubriva. Izbor i norme đubriva određivani su prema sadržaju hranljivih elemenata u supsratu, pH vrednosti supstrata, starosti biljaka, zahtevima prema hranljivim elementima po fenofazama i opterećenosti rodom. Uz svaku prihranu dodavan je kompleks mikroelemenata. Osim fertigacione prihrane u fazi do zrenja plodova urađeno je osam tretmana amino kiselinama.

Đubrenje borovnice - važno je izbegavati nitratni oblik azota

"Prvi obojeni plodovi pojavili su se 12. maja, iako nije forsirano ranije zrenje i plastenici su intenzivno provetravani da bi temperature bila približna spoljašnoj. U sva tri plastenika berba je završena za 12 dana u tri berbe, zahvaljujući ujednačenom zrenju plodova, a visoke temperature su doprinele ubrzanom zrenju", kaže ovaj stručnjak za voćarstvo.

Dobijeni rezultati prinosa, fizičkih i hemijskog sastava ploda u plasteničkoj proizvodnji, 26. 06. 2022. godine, na lokaciji PG Aleksandra Milića u Šešinu:

Sorta Draper

  • prosečan prinos po žbunu 3,73 kilograma;
  • prosečna masa bobica 2,85 grama;
  • prosečan kalibar plodova 18,9 milimetara;
  • procenat rastvorljive suve materije u plodu 13,2-13,9.

Sorta Huron:

  • prosečan prinos po žbunu 2,78 kilograma;
  • prosečna masa bobica 3,98 grama;
  • prosečan kalibar plodova 22,6 milimetara;
  • procenat rastvorljive suve materije u plodu 13,6-14,3.

Kako se meri?

Prosečan prinos po žbunu određen je merenjem težine ubranih plodova na digitalnoj vagi i sumiranjem prinosa iz svih berbi. Prosečna masa bobica određena je merenjem uzoraka iz svake berbe na digitalnoj vagi. Kalibar ploda određen je merenjem uzoraka iz svake berbe digitalnim šublerom. Procenat rasvorljive suve materije određivan digitalnim spektofotometrom. Sva merenja urađena su laboratiriji PSSS Beograd.

Koprivica kaže da su ostvareni prinos po žbunu u IV vegetaciji (žbunovi još nisu ušli u punu rodnost), masa, veličina plodova i procenat rastvorljive suve materije pokazali da proizvodnja u plasenicima utiče pozitivno na fizičke i hemijske osobina ploda.

"Na PG Milić je ceo prinos bio u ekstra i premijum kvalitetu, a dobijeni rezultati ukazuju da sledeće godine, kada borovnica stupi u punu rodnost možemo očekivati veće prinose po žbunu i preko četiri kilograma, bez umanjenja kvaliteta plodova", dodaje ona.

Plastenička proizvodnja može biti uspešno primenjena u zasadima sa ciljem optimizacije tehnologije gajenja borovnice bez negativnog uticaja na kvalitet ploda. Iz svega navedenog možemo zaključiti da poštovanjem preporuka vezanih za optimizaciju tehnologije gajenja u zaštićenim prostorima se pruža mogućnost ostvarivanja intenzivne i visoko profitabilne proizvodnje borovnice.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Proizvodnja borovnice Radmila Koprivica Plodovi porovnice Djuk Huron Draper Aleksandar Milić


Autor

Đorđe Lalić

Više [+]

Zaljubljenik u poljoprivrednu mehanizaciju i pionir agrarnog novinarstva

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.