Nikad više jabuka, nikad manje sezonaca: Onoga tko odbije sezonski raditi u poljoprivredi treba izbrisati s biroa?

Jabuke su ove godine dobro rodile. Procjene govore da bi se urod mogao kretati od 100.000 do čak 120.000 tona, što je dvostruko više nego lani kada je ubrano oko 60.000 tona kraljice voća. No, umjesto zadovoljstva zbog rekordnog uroda, voćari su zabrinuti. Očajavaju, jer za pobrati toliko voće (jabuke, grožđe, mandarine) treba im 10.000 sezonskih berača, a radnika kronično nedostaje. Kako u građevinarstvu i turizmu, tako i u poljoprivredi. Kako riješiti problem nitko pouzdano ne zna. Nitko, valjda, osim Frane Ivkovića iz Hrvatske voćarske zajednice (HVZ).

Zahtjevi Vladi i Ministarstvu poljoprivrede

“Radna snaga se može riješiti jednostavno. Iz domaćih izvora i uvozom”, kaže Ivković. Najpoznatiji hrvatski voćar ukazuje da na biroima u Hrvatskoj ima više od 150.000 nezaposlenih. Svima koji su sposobni za rad treba ponuditi da rade sezonski i u poljoprivredi za dnevnicu od 200 do 220 kuna. Tako mjesečno za 22 radna dana može zaraditi gotovo 5.000 kuna, a toliko nemam ni ja, govori Ivković.

On podsjeća da je Hrvatska voćarska zajednica nedavno uputila Vladi i Ministarstvu poljoprivrede zahtjev da se olakša sezonsko zapošljavanje i da se kroz porezne reforme pokuša rasteretiti poljoprivrednike kako bi se dnevnice povećale i tako dodatno motiviralo domaće ljude da idu u berbu jabuka.

"Od Vlade smo zatražili hitne mjere vezane za sezonski rad u poljoprivredi koji treba odvojiti od ostalog sezonskog rada", smatra Ivković pojašnjavajući kako ga važeći zakon tretira kao zapošljavanje po osnovi drugog dohotka i stavlja u istu kategoriju kao npr. članove županijskih skupština, nadzornih odbora i trgovačkih društava, suce, porotnike...  HVZ, znači, zahtijeva da se sezonski rad u poljoprivredi ne oporezuje kao drugi dohodak. "Značajno smanjenje poreza i davanja na neto plaću u sezonskom radu na markicama s 24 na 12% omogućilo bi ozbiljno povećanje neto satnice jer poduzetnici planiraju i dalje plaćati bruto cijenu sata, ali će radnici dobiti puno veći neto", pojasnio je Ivković.

Da bi na vrijeme pobrali jabuke, grožđe i mandarine treba nam 10.000 radnika. Dio ih se, uz povećane dnevnice, može angažirati sa Zavoda za zapošljavanje, a ostale uvesti iz susjednih zemalja. Samo, proceduru treba pojednostaviti i primjeniti sličan model kao što je eVisitor u turizmu, kaže Frane Ivković.

Jedan od problema je i isplata naknade za prijevoz sezoncima na markicu. "Prijevoz nam je kao realan trošak u sezonskom radu u poljoprivredi znatna stavka, nema javnog prijevoza do njive, a mi moramo radnike dovesti na lokaciju. Našem sezoncu moguće je nadoknaditi troškove prijevoza jedino povećanjem neto satnice što je opet opterećeno s 24 posto poreza na dohodak i prirez", pojašnjava. Ako bi Vlada uvažila zahtjeve predstavnika hrvatskih voćara sigurno bi kronični manjak sezonskih radnika u poljoprivredi bio ublažen.

"Još nešto: Onoga tko odbije sezonski raditi u poljoprivredi treba jednostavno izbrisati s biroa", predlaže Frane Ivković.

Pojednostaviti uvoz radne snage

Drugi način kako osigurati dovoljan broj sezonskih radnika je - uvoz radne snage. "Vidite, kaže Ivković, Poljaci su lani uvezli 500.000 sezonskih radnika za berbu jabuka i drugog voća. A nama je odobrena kvota od 1.000 radnika što je tek 10 posto od 10.000 radnika koliko ih treba da bi na vrijeme obavili berbu jabuka, grožđa i mandarina". No, pitanje je hoće li se realizirati i odobrena kvota jer je cijela procedura jako komplicirana i traje dugo. Proizvođači koji su prijavili potrebe za radnicima još nisu dobili kvote od Ministrastva rada, a kad ih dobiju trebaju od MUP-a zatražiti odobrenje.

Branimir Markota novi je predsjednik Hrvatske voćarske zajednice

"Cijela procedura je spora, a papirologija i košta najmanje 1.000 kuna za svakog radnika, kao da on tamo u Ukrajini ili otkud već dolazi nije osiguran, nema zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Ali ne, to naš proizvođač mora nanovo platiti, a gdje ti novci idu nego državi koja tobože rasterećuje poljoprivredne proizvođače", govori Ivković.

"Ako se stvarno želi pomoći treba sve pojednostaviti i kod uvoza sezonske radne snage primijeniti isti model prijave kao što je u turizmu eVisitor (Informacijski sustav za prijavu i odjavu turista). Radnik dođe, ti ga prijaviš, plaćaš za njega boravišnu pristojbu 9 kuna dnevno. Kad obavi posao uredno ga odjaviš i - to je to", kaže Ivković, a o svemu informacije imaju svi zainteresirani pa i MUP. Imaju evidenciju gdje je koji strani radnik, što i dokle radi. Sada je obrnuto a to, zaključuje Ivković, odgovara samo onima koji ne žele boljitak hrvatskog voćarstva.