Neorganiziranost će nas koštati uvoznih jabuka!

Zbog nepostojanja skladišnih kapaciteta i inače voćari imaju probleme. No, ove godine došlo je do raspada sistema. Cijene voća i povrća zbog dampinškog uvoza u hrvatskim trgovačkim centrima sve više padaju. Hrvatska mora pod hitno zaštititi svoje poljoprivredne proizvođače i prehrambeno-prerađivačku djelatnost, a što je najvažnije - zaštititi nacionalne interese proizvodnje.

Tom problemu se mora pristupiti u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, ali i pokretanjem žurnog postupka donošenja mjera zaštite nacionalnih interesa u skladu s člankom 37. Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Izlaz treba tražiti i u državnim agencijama. Od Agencije za tržišno natjecanje traži se da počne sustavno provoditi učinkovit nadzor tržišta i da ne dopusti stavljanje na tržište proizvoda koji su dodatno subvencionirani od strane država koje proizvode plasiraju kod nas radi očuvanja vlastite poljoprivredne proizvodnje. Te države plasmanom proizvoda po dampinškim cijenama, koje ne pokrivaju ni dio stvarnih troškova proizvodnje i iza kojih se u pravilu nalaze skrivene potpore, uništavaju hrvatski proizvod, koji im u sadašnjim uvjetima nije i ne može biti konkurentan.

Šuma je tržište na kojem proizvođačke organizacije napreduju

U uvodnoj kolumni šuma je bila metafora. Nadam se da je čitateljima uspjela dati uvid u razloge nastajanja proizvođačkih organizacija i važnosti udruživanja poljoprivrednih proizvođača sa svrhom boljeg pozicioniranja na zahtjevnom tržištu kojim dominiraju veliki trgovački lanci.

Već nekoliko godina slušamo iz različitih izvora o proizvođačkim organizacijama i grupama (u daljnjem tekstu koristi se samo skraćeni naziv proizvođačke organizacije PO). Imam osjećaj da vlada poprilična pomutnja i nerazumijevanje o čemu se zapravo radi. Odsada nadalje, jezik će biti puno suhoparniji. Pokušat ću jednostavnim riječima objasniti, izvučeno iz šume europskih propisa, što su PO, kako se i zašto osnivaju, za koje poljoprivredne proizvode (sektore) se osnivaju.

Zajednička organizacija poljoprivrednog tržišta

Osnovni pravni akt relevantan za hrvatske prilike koji danas regulira pitanja PO, je Uredba Vijeća 1234/2007 o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode. Namjerno se koristi puni naziv Uredbe da bi čitatelju bilo jasnije što se Uredbom regulira. Prije ove Uredbe postojao je veći broj propisa koji je regulirao ovo područje. Usvajanjem iste nastojalo se pojednostaviti zakonodavni okvir zajedničke organizacije tržišta (ZOT), gdje pripadaju i PO. Sektor ribarstva regulira se drugim uredbama i njega se ovom prilikom neće obrađivati.

PO je pravna osoba usklađena s nacionalnim zakonodavstvom osnovana na inicijativu proizvođača i od proizvođača. Izbor pravnog oblika prepušten je proizvođačima koji se udružuju. Prema hrvatskim propisima to može biti zadruga koja se osniva na zadružnim principima, te bilo koji oblik pravne osobe temeljem Zakona o trgovačkim društvima osnovan na kapitalnim principima. PO djeluju na ostvarivanju posebnih ciljeva, a naročito na okrupnjavanju ponude i stavljanja na tržište proizvoda svojih članova, zajedničko prilagođavanje zahtjevima tržišta i poboljšavanje proizvoda, promicanje racionalizacije snižavanjem troškova i mehanizacijom proizvodnje.

Okrupnjavanje poljoprivrednih proizvođača - osnivanje PO

PO se osnivaju prema strogo uređenim pravilima i zahtjevima, ovisno o poljoprivrednom proizvodu (sektoru). To se prvenstveno odnosi na broj članova PO, veličinu proizvodnje, pravila kojih se članovi moraju pridržavati i sl. Osnovna svrha osnivanja PO je okrupnjavanje poljoprivrednih proizvođača i jačanje njihove tržišne pozicije. Gore navedenom Uredbom regulira se osnivanje PO u slijedećim sektorima:

hmelj, maslinovo ulje i stolne masline, voće i povrće i prerađevine voća i povrća, dudov svilac, vino.

Ovdje treba naglasiti da su gore navedeni sektori u sustavu potpora EU koje su regulirane Uredbom 1234/2007, kao i drugim Uredbama temeljenim na istoj. Zemlje članice mogu priznati PO i u drugim sektorima navedenim u članku 1. Uredbe ukoliko su osnovane na inicijativu proizvođača i svojim djelovanjem pridonose ostvarivanju jednog ili više slijedećih ciljeva:

• osiguravanje planirane proizvodnje u skladu s potražnjom, posebno u smislu kvalitete i količine
• okrupnjavanje ponude i stavljanje na tržište proizvoda svojih članova
• optimiziranje proizvodnih troškova i stabiliziranje proizvođačkih cijena

Sektori u kojima se mogu osnivati PO - a nisu u sustavu potpora!

Sektori od značaja za Hrvatsku u kojima se mogu osnivati PO, a nisu u sustavu EU potpora, su:

žitarice, šećer, osušena krma, sjeme, lan i konoplja, živo bilje i proizvodi cvjećarstva, sirovi duhan, govedina i teletina, mlijeko i mliječni proizvodi, svinjsko meso, ovčje i kozje meso, jaja, meso peradi.

Urod jabuke upola slabiji

U zadnjih pet godina koje su nam dane da se pripremimo po pitanju osnivanja takvih organizacija, malo je toga učinjeno, a pokušaja je bilo. No nisu urodili plodom, baš kao ni hrvatsko voće. Stjepan Zorić, predsjednik klastera Slavonska jabuka, istaknuo je pak da će se trenutne sankcije najviše odraziti upravo na hrvatsko tržište jabuka. Ovogodišnja proizvodnja jabuka u RH dosegnut će 75.000 tona, što je više nego što trebamo, no i ove godine ćemo ostvariti u toj djelatnosti negativan financijski rezultat, baš kao i lani - iako možda zbog nekih drugih razloga. Lani smo gubili zbog hipeprodukcije i nemogućnosti uskladištenja velikih količina, a ove će se godine zbog nelojalne konkurencije izvana brojati minusi.

Iako je jabuka i dalje kraljica voća u Hrvatskoj pa i šire, zabrinjava i pad ukupne količine uroda. Iz Ekozone, prve hrvatske certificirane ekološke robne marke, upozoravaju da se od 2011. godine suočavamo s padom proizvodnje od čak 60%. Iako službenih statističkih pokazatelja iz Ekozone za 2013. godinu još uvijek nema, upravo je ona zbog svojih klimatskih pokazatelja bila vrlo pogodna za uzgoj jabuka.

Urod je prema podacima Hrvatske gospodarske komore iznosio rekordnih 120 tisuća tona ukupne vrijednosti skromnih 4,3 milijuna dolara. Budući da urodom rekordna 2013. godina nije bila dovoljna da se domaći proizvođači jabuka pozicioniraju na EU tržištu, čini se malo vjerojatnim da će u tome uspjeti ove godine.

Neorganiziranost naših proizvođača dolazi na naplatu

Iako Slavonija ima golem voćarski potencijal i mogla bi postati značajan izvoznik i pokretač razvoja otvaranjem nekoliko tisuća radnih mjesta, sputava nas to što nismo udruženi. Upravo zato su Poljaci bolji od nas. Prije svega trebalo bi izgraditi infrastrukturu za trženje koja je sastavni dio svake primarne proizvodnje, smatra Stjepan Zorić. Zemlje koje su ulagale u infrastrukturu za skladištenje lakše podnose višak poljoprivrednih proizvoda veći od šest milijardi eura vrijednosti, a Europska komisija primjerice - plaća poljskim voćarima naknadu za čuvanje plodova u svojim hladnjačama. Njihova proizvodnja od oko tri milijuna tona voća zbrinuta je i čeka bolje uvjete na tržištu, a naša će istrunuti u voćnjacima. Zašto je tomu tako, u zemlji koja može hraniti trećinu Poljske, ne znamo.

U slijedećem nastavku bit će riječi o trenutnoj situaciji u Hrvatskoj, o PO u sektoru voća i povrća, sustavu potpora, što sve treba zadovoljiti da bi PO bila priznata - i upravo sada je vrijeme da se počnemo o tome ozbiljnije informirati. Ako nećemo sad, nećemo nikad.

Foto: depositphotos.com