Mlada maslinova ulja: Bez medalja u Nadinu ostalo čak 38 maslinara!

Uoči proglašenja rezultata za 10. jubilarnu Degustaciju mladih vina i maslinovih ulja Nadin 2018, koja se održala u subotu 1. prosinca u tom, kako ga nazivaju najekološkijem mjestu u Hrvatskoj, sve je zanimalo koje su novosti i hoće li biti iznenađenja? “Hoće, a možda će neki biti i razočarani” odgovorio je Tomislav Glavić, predsjednik Udruge vinogradara i vinara Nadin. Pod “razočarani” mislio je ponajprije na maslinare jer su ulja ove godine slabija nego prošlih godina.

Slabije nego lani

Na ocjenjivanje su pristigla 82 uzorka, znači manje nego lani kada su maslinari dostavili 93 uzorka. A i rezultati su znatno slabiji. Ekstra djevičanskih ulja je 46 dok je 38 djevičanskih, znači čak 46 posto. Za usporedbu lani  je 68 maslinovih ulja ili 73 posto bilo ekstra djevičanskih, a 25 uzoraka ili 27 posto djevičanska. Dodijeljeno je 30 zlatnih, 24 srebrene i 14 brončanih odličja. Vlasnici djevičanskih ulja, njih 38 i ove godine su ostali bez odličja.

“Medalje se dodjeljuju samo za ekstra djevičanska maslinova ulja od kojih je 16 zlatnih, 18 srebrnih i 12 brončanih”, otkriva Glavić. Prema njegovim riječima uzrok slabije kvalitete je prerođenost, ali i ubodi maslinove muhe, tog najvećeg neprijatelja maslinara. U takvoj situaciji razumljiva je bila radost maslinara koji su za svoja ekstra djevičanska ulja dobili odličja.

Šampion Šime Pavičić

“Osjećaj je neopisiv”, rekao je Šime Pavičić iz Škabrnje čije je višesortno ulje s najvećim brojem bodova (103) proglašeno šampionom ovogodišnje smotre u Nadinu.

Drugo, treće i četvrto mjesto sa osvojena 102 boda dijele Ante Vulin iz Pakoštana, inače lanjski šampionu Dana masline u Zadru, istarski maslinar Željko Grgorinić iz Pule, Borislav Pedić i Miroslav Glavić oba iz Zadra. S istim brojem bodova (101) slijede OPG Katija Kovačić  iz Omiša, Josip Pavlica i Gojko Kamber  iz Zadra. Listu sa 100 bodova od 9. do 16. mjesta predvodi Nikša Ivanac iz Ugljana, slijede Katica Brkljača iz Nadina, Marijan Pekica iz Vodnjana, OPG Deša iz Zadra, Mario Crnobori Banjole u Istri, OPG Tanger iz Medulina, OPG Šime Pavičić iz Škabrnje i OPG Damir Buntić. Svi navedeni dobitnici su zlatnih medalja. 

Osvrt Anastazije Milardović

Glavićeve riječi o slabijoj maslinarskoj godini potvrđuje i Anastazija Milardović, voditeljica profesionalnog panela Udruge senzornih analitičara Olea - Zadar. Članovi tog panela su i ove godine proveli su kemijsku i senzorsku analizu svih uzorka maslinovih ulja. U svom osvrtu Milardović je najprije istaknula  da će ova godina maslinarska godina u Zadarskoj županiji ostati zapamćena kao vrlo rodna. U usporedbi s prošlom godinom procjene su da bi urod mogao biti  dvostruko veći. Prosječni randmani u uljarama su iznosili oko 15 do 16 posto. 

U rodnosti prednjače domaće sorte maslina, naročito Oblica, koje su bile znatno rodnije od introduciranih sorti.  Godinu ćemo također pamtiti po jako niskim temperaturama u veljači koja je prouzročila velike štete na maslinama, pa je nemali broj maslinara bio prisiljen izvršiti "rezidbu maslina do panja“. Cvatnja je započela dosta ranije u odnosu na uobičajene termine, ljeto je bilo dosta sušno, s vrlo malim količinama oborina, pa je i berba započela neuobičajeno rano, već u zadnjem tjednu mjeseca rujna. Pojava štetnika je također bila vrlo intenzivna, naročito  maslinove muhe i to prvenstveno na priobalnim područjima, te svrdlaša u nešto manjem intenzitetu. 

Povećane slobodne masne kiseline

Kemijska analiza parametara slobodnih masnih kiselina (SMK) pokazuje u prosjeku povećane vrijednosti od uobičajenih što upućuje na to da su plodovi bili uvelike oštećeni u vrijeme berbe. Kod ranijih berbi količina SMK je u granicama normalnih vrijednosti(od 0,12 do 0,25 % oleinske kiseline), dok već kod berbi u mjesecu studenom te vrijednosti rapidno rastu ( od 0,4 do 1,5% oleinske kiseline). Peroksidni broj se kreće u prosjeku u granicama uobičajenih vrijednosti (5 meqv O2/kg). 

Senzorski, maslinova ulja su u prosjeku blage voćnosti, srednje gorčine i pikantnosti. S obzirom na to zaključuje se da je sadržaj fenola u mladim uljima ove godine nešto niži od sadržaja prosječnih godina, te će se takva ulja teže očuvati zdravima kroz duže vremensko razdoblje. Kod uzoraka s povećanim sadržajem slobodnih masnih kiselina u pravilu se pojavljuju mane na miris i okus po crvu, upaljenosti i octikavosti, a fluidnost takvih ulja je snižena.

“Oni maslinari koji su izvršili pravovremenu zaštitu i ubrali zdrave plodove u pravo vrijeme berbe, ove se godine mogu pohvaliti ekstra djevičanskim maslinovim uljima. S toga smatramo da je potrebno i dalje vrlo intenzivno raditi na edukaciji maslinara prvenstveno na području zaštite od štetnika te pravovremene berbe”, zaključuje Milardović.

Projekt Pescar vrijedan 601.639,26 eura

Proglašenju rezultata i dodjeli odličja najboljima prethodio je stručni skup na kojemu su, uz vinarske, pretresane i aktualne maslinarske teme. O maslinarstvu u Mjerama ruralnog razvoja govorila je  Gordana Dragun, dipl.ing.agr., voditeljica Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, podružnica Zadarske županije. O praćenju i preventivi protiv glavnih štetnika masline, zanimljivo izlaganje imao je Šime Marcelić, mag.ing.agr., Projekt PESCAR "Pesticide Control and Reduction“. Važnost vođenja evidencije za održivu uporabu pesticida“ predstavio je profesor na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru doc.dr.sc. Tomislav Kos, koji je i edukacijski koordinator na projektu Pescar.

Radi se o međunarodnom projektu čija ukupna vrijednost projekta iznosi 601.639,26 EUR od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi 511.393,35 EUR-a, odnosno 85%. Nositelj projekta je Zadarska županija, a partneri na projektu su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Sveučilište u Zadru i Zavod za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke. “Glavni cilj projekta PESCAR je promovirati smanjenu i ciljanu uporabu pesticida na području Zadarske županije u HR i Hercegovačko – neretvanske i Zapadnohercegovačke županije u BiH u svrhu zaštite prirode”, poručio je profesor Tomislav Kos.