Metode praćenja i suzbijanja orahove muhe

Orahova muha (Rhagoletis completa Cresson fam. Tephritidae) je strana fitofagna vrsta koja je u Europu stigla iz Sjeverne Amerike, a prva pojava je zabilježena u Švicarskoj i sjeveroistočnoj Italiji. Kasnije se orahova muha proširila i na ostale zemlje Europe (Slovenija, Njemačka, Hrvatska, Austrija, Mađarska, Francuska i Albanija). Ima jednu generaciju godišnje, a let odraslih jedinki traje od početka srpnja pa sve do rujna.

Prva pojava orahove muhe u Hrvatskoj zabilježena je u Istri i Gorskom Kotaru 2004. godine. Osim što napada orah, prema laboratorijskim ispitivanjima je zabilježeno da ženka orahove muhe također može odlagati jaja i na jabuci, nektarini, rajčici i paprici.

Odrasla muha ima žutu glavu, žuto- smeđe prsište, te žuto-smeđi abdomen sa tamnim prugama, sveukupne dužine 4-6,5 mm. Na donjoj strani prsišta nalazi se karakterističan žuti štit u obliku trokutića. Krila su prozirna sa smeđim poprečnim prugama. Ličinke su bijele žuto-bijele boje dužine 8-10 mm.

Preveniranje orahove muhe

Ženke deset dana nakon početka leta odlažu jaja ispod kožice u zelenu lupinu. Nakon 3-5 dana izlaze ličinke koje se 3-5 tjedana hrane unutar zelene lupine. Lupina s vremenom pocrni, a napadnuti plodovi otpadaju sa stabla ili ostaju tokom cijele zime u nasadu. Ukoliko je zaraza ranija jezgra oraha se ne razvije dovoljno, manja je i može potamniti jer dolazi do razvoja pljesni. Kod kasnijih zaraza ne dolazi do tolikih šteta na jezgri oraha te se on može normalno konzumirati

Utvrđivanje prisustva kao i praćenje dinamike leta orahove muhe (početak, vrhunac i kraj ljeta) obavlja se pomoću žutih ljepljivih ploča koje treba vješati na stabla oraha već krajem lipnja pa sve do kraja kolovoza u sunčane donje dijelove krošnje na visini 2-3 m. Veći broj postavljenih žutih ljepljivih ploča po stablu oraha omogućuje veći ulov muha, pa se na taj način može smanjiti njihova štetnost!

Obzirom da orahova muha prezimi u tlu ispod stabala oraha, kao dobra mehanička prepreka može biti i postavljanje agrila (tzv. '"paučinaste" folije). Folija sprječava izlazak prezimljujućih odraslih oblika iz tla, ali da bi takvo suzbijanje bilo uspješno, takve bi folije trebalo postaviti početkom mjeseca srpnja ispod svih stabala oraha čiji su plodovi protekle dvije sezone bili napadnuti. Postavljanjem folije na postignuta je bolja učinkovitost nego kemijskim suzbijanjem orahove muhe pa je ta metoda preporučljiva za pojedinačna stabla, uz okućnice a tehnički je neizvediva za veće nasade na nagnutim terenima.

Kako bi se smanjila brojnija pojava orahove muhe iduće godine, u jesen bi bilo poželjno da se obavi sakupljanje zaraženih plodova s ličinkama prije nego ličinke napuste plod i zavuku se u tlo na prezimljenje. Jesenskom plitkom obradom tla ispod oraha uništava se dio kukuljica u tlu.

Suzbijanje štetnika

Kemijsko suzbijanje orahove muhe potrebno je obaviti u vrijeme kada ženke počinju odlagati jaja. Kritični broj odraslih oblika na žutim pločama još nije određen, ali procjenjuje se da usmjereno suzbijanje valja provoditi ako je protekle sezone zabilježen jači napad orahove muhe, a u tekućoj sezoni na žute ploče ulovi nekoliko muha.

U Hrvatskoj registraciju za suzbijanje orahove muhe imaju insekticidi Calypso SC 48 i Imidan 50 WG. Iskustva govore da je u intenzivnim nasadima potrebno barem 4-5 tretiranja kako bi se suzbio ovaj štetnik. Svima koji posjeduju pojedinačna stabla oraha preporučamo vješati veći broj žutih ljepljivih ploča, u donji dio krošnje, obzirom da ličinka prezimi u tlu.

Inače, strana i domaća iskustva upućuju na mogućnost suzbijanja ove muhe pomoću biljnih proteinskih mamaka. Više je istraživanja vezanih uz mediteranske voćne muhe i maslininu muhu, dok za orahovu muhu, obzirom da je novi štetnik još nema adekvatnih istraživanja.
Na našem tržištu imamo proteinski mamak (buminal) koji djeluje tako da privlači i potiče štetnika na hranjenje. Može se koristiti na način da se nasad prska (u kombinaciji s insekticidom) ili da se stavlja u zatvorene ili otvorene trapove, sa ili bez insekticida. Kod prskanja preporuča se prskati samo donji dio krošnje kombinacijom insekticida i Buminala, čime se smanjuje utrošak škropiva i smanjuje se ukupan broj tretiranja.

Na tržištu postoji i gotovi pripravak Success Bait KS (primjena 2-4 %) koji osim insekticida (spinosad) sadrži i mamak Buminal koji privlači muhe pa se tretira samo dio krošnje (pojedine grane) i na taj se način suzbijaju muhe prije nego odlože jaja (aplikaciju obaviti nakon prvih ulova muha na žute ljepljive ploče). Na pojedinačnim i velikim stablima oraha dovoljno je tretirati donje grana s južne strane uz utrošak samo 2 litre 3 % škropiva po stablu. Broj naknadnih prskanja se ponavlja svakih 14-15 dana, počevši od sredine ili kraja srpnja do početka mjeseca rujna! Ovakav način tretiranja samo jednom manjeg dijela krošnje naročito je praktičan na pojedinačnim visokim stablima oraha, uzgajanim uz okućnice za vlastite potrebe kućanstava.

Otvoreni trapovi

Primjer otvorenih trapova su žute posude u koje se stavlja otopina Buminala i pesticida, gdje Buminal privuče muhu, a ona ližući otopinu insekticida i atraktanta unosi u sebe letalnu dozu insekticida i ugine izvan posude. Ovaj način bi bio dozvoljen i u organskoj proizvodnji, jer nema prskanja nasada. Teoretski bi se trapovi mogli staviti na tlo, da muhe prilikom izlijetanja odmah budu privučene atraktantom. Osim otvorenih trapova, mogu se postaviti i zatvoreni trapovi koji bi se napunili atraktantom, a muha bi se ulaskom u trap utopila. Takva slična iskustva imamo sa mirisnim trapovima kod vinske mušice.

Dobro je ostaviti čep od boce i izbušiti rupu veličine do 10 mm dovoljnu da muha uđe, ali da ne može izaći.

Autorica: Marijana Lemić, mag. ing.fitomedicine

Foto: Bgstockphoto/Ivan Marjanović