Lijeska i njene bolesti - kako ih spriječiti?

Lijeska pripada porodici Corylus i uzgaja se zbog jestivih plodova. Može se uzgajati u obliku grma ili stabla. Cvjetanje i oprašivanje lješnjaka se odvija tijekom zime. Ženski cvjetovi su mali i neprimjetni, dok su muški cvjetovi duge rese. Kod podizanja nasada lijeske poželjno je da u nasadu imamo tri do četiri sorte kako bi se osiguralo dobro oprašivanje i rodnost.

Tržišna vrijednost lješnjaka je u porastu i kod nas su u posljednje vrijeme podignuti mnogi nasadi. Podizanje novih nasada lijeske pogoduje širenju mnogih bolesti koje dovode do umanjenja tržišne vrijednosti plodova, smanjuju rodnost ili u potpunosti mogu uništiti nasad lijeske.

Da bi preduhitrili pojavu mnogih bolesti potrebno je provoditi preventivne mjere:

• Obratiti pažnju kod izbora lokacije. Je li na toj parceli bilo stabala drveća? Ukoliko smo uklonili stabla i panjeve, potrebno je zemljište odmoriti od višegodišnjih nasada i uzgajati zeljaste biljke. Ima li u okolini divljih grmova lijeske ili nasada? U kakvom su stanju?
• Izabrati otporne sorte
• Koristiti zdrave i deklarirane sadnice
• Održavati higijenu nasada
• Redovno obavljati rezidbu
• Provoditi zaštitu nasada
• Pratiti vremensku prognozu.

Ukoliko se koriste kemijski preparati u cilju zaštite primjenjivati ih u skladu sa integralnom poljoprivrednom praksom kako bi se zaštitili prirodni neprijatelji biljnih ušiju i grinja koji su prenositelji mnogih bolesti. Vršiti stalni nadzor nad štetnicima jer oštećuju lijesku i time otvaraju vrata mnogm uzročnicima bolesti.

Bolesti lijeske

Trulež korijena drvenastih biljaka

Gljivica Armillaria mellea izaziva trulež korijena drvenastih biljaka. Najveće štete čini kada se nasad lijeske podiže na parcelama sa kojih su iskrčene šume, šikare, stari voćnjaci ili vinogradi.

Simptomi oboljenja se očituju u slabom porastu, lišće prijevremeno žuti i opada. Sve se završava sušenjem biljke. Tijekom toplih ljetnih mjeseci biljke se mogu iznenada osušiti. Bolest se javlja na jednoj biljci, a zatim se širi koncentrično u nasadu. Pri osnovi debla javljaju se gljive boje meda. Gljiva se širi kroz zemljište dugim nitima rizomorfama i ponekad može pomoći kopanje kanala oko napadnute biljke.

Suzbijanje je vrlo otežano. Gljivica se nalazi duboko u zemljištu i u unutrašnjosti korijena i na taj način je zaštićena. Osnovna mjera zaštite je preventivna. Sadnju vršiti na parcelama koje su četiri do pet godina bile bez drvenastih biljaka.

Bakterioza lijeske

Bakteriozu lijeske izazivaju Xanthomonas arboricola pv. corylina i Pseudomonas syringae pv. avellanae, a simptomi su im veoma slični. Xanthomonas arboricola pv. corylina izaziva oboljenje bakterijsku palež lijeske, dok Pseudomonas syringae pv. avellanae izaziva bakterijski rak lijeske. Ove bakterije napadaju sve dijelove biljke i izazivaju pojavu tamnih pjega, nekrozu pupoljaka i grančica i rak rana na granama lijeske iz kojih se može pojaviti iscjedak. Listovi propadaju, ali ostaju na granama. Širenju oboljenja pogoduju kišne godine. Bakterioze dovode do sušenja pojedinih grana, a na kraju i cijele biljke.

Suzbijanje se provodi uklanjanjem zaraženih grana 60 do 90cm ispod mjesta zaraze i cijelih biljaka i tretiranjem sredstvima na bazi bakra prije kretanja vegetacije i na početku vegetacije, prije otvaranja pupoljaka.

Pepelnica lijeske

Phyllactinia guttata je gljivica koja izaziva pepelnicu lijeske. Na naličju lista se stvara brašnasta navlaka u vidu bjeličastih pjega. Zbog pojave na naličju lista ova bolest se teže uočava. Pjege se brzo šire i prekrivaju cijeli list. Obično se javlja u kasno ljeto, krajem kolovoza i početkom rujna. Tada su štete manje. Ukoliko se bolest javi ranije i štete su veće. Dovodi do propadanja lista. Povećana vlaga pogoduje pojavi i širenju boesti.

Najčešće se ne poduzimaju mjere zaštite zbog kasne pojave oboljenja. Ukoliko se oboljenje ranije pojavi može se uspješno suzbijati sumpornim preparatima.

Pored ovih oboljenja na lijesci se mogu javiti:

• sušenje grančica i trulež plodova lijeske koju izazivaju gljive iz roda Monilia - M. laxa i M. fructigena,
• trulež jezgre lješnjaka koju izaziva gljivica Nematospora coryli,
• virus mozaika.

Foto: pixabay.com