Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Šljivovica
  • 19.10.2020. 14:00

Kvalitetna rakija od šljiva: Muljanje, temperatura, destilacija

Vreme je pečenja rakija, a mnogi proizvođači nisu u potpunosti upućeni u sve pravilne korake tokom ovog procesa. Šta je važno za dobru šljivovicu, objasnio je stručnjak za voćarstvo Mihajlo Žikić PSSS-a Zaječar.

Foto: Depositphotos/guruxox
  • 1.079
  • 328
  • 0

Da bi se proizvela kvalitetna rakija od šljive potrebno je da se proizvođači pridržavaju nekoliko osnovnih pravila prilikom berbe, vrenja i naročito destilacije komine kada se najčešće i dešavaju greške i propusti, a kao krajnji proizvod dobije se nekvalitetna rakija, navodi stručnjak za voćarstvo Poljoprivredno stručne službe Zaječar Mihajlo Žikić.

Zašto je važno muljanje šljive?

Šljive za preradu u rakiju beru se u punoj tehnološkoj zrelosti, odnosno kada plodovi sadrže maksimalnu količinu šećera, što se određuje hemijskom analizom. Pošto se rakija većim delom proizvodi na sitnim privatnim gazdinstvima koja ne poseduju adekvatnu opremu, šljive se često cele stavljaju u kace za vrenje bez prethodnog muljanja. Fermentacija celih plodova je usporena, naročito ako su nešto čvršći, pa često traje i po nekoliko meseci, zbog čega se dobija manji randman alkohola i više isparljivih kiselina.

Iz "vesele mašine" potekla tradicionalna šljivovica

Muljanjem šljiva postiže se brži početak i završetak vrenja, dobija se veći randman alkohola, a manje isparljivih kiselina. Zbog svega ovoga preporučuje se muljanje šljiva posebnim muljačama, ili onim koje se koriste za muljanje grožđa, čiji su valjci obloženi gumom, a razmak između valjaka tako se podešava da se koštice šljive ne lome.

Za vrenje komine koriste se uglavnom drvene ili metalne kace i betonski bazeni. Pošto su to većinom otvorene kace, bolje je, radi manjih gubitaka, da budu manjeg prečnika, a veće visine. Sudovi za vrenje moraju biti ispravni i čisti.

Šta utiče na dužinu trajanja alkoholne fermentacije?

Početak alkoholnog vrenja kljuka opaža se po formiranju klobuka (kape ili šešira) na njegovoj površini, koji nastaje izdvajanjem čvrstih delova kljuka pod pritiskom ugljen dioksida koji nastaje. U burnom vrenju nastaje i pena uz karakteristično šuštanje, koje prouzrokuje oslobađanje CO2. Na dužinu trajanja alkoholne fermentacije utiču: temperatura, sadržaj šećera u plodu šljive, način previranja (otvoreno ili zatvoreno), da li se dodaje kvasac ili ne, stepen izmuljanosti plodova i tako dalje.

Na nižoj temperaturi vrenje je čistije, gubici alkohola su mali, randman alkohola je maksimalan, manje se stvara isparljivih kiselina, a krajnji proizvod je aromatičniji. Na temperaturi od 15-20°C vrenje se završi za oko četiri nedelje, a na optimalnoj temperaturi od 25°C za šest do 10 dana, ističe zaječarski stručnjak.

Šta je loza, a šta komovica? Pet stvari o rakiji pre pijenja

Završetak vrenja može se odrediti i vizuelno na osnovu izgleda kljuka. Kada se vrenje završi, prestaje stvaranje CO2 i uzdignuti klobuk od čvrstih delova polako počinje da tone. Ne čuje se šuštanje ugljen dioksida, niti se stvara pena. Tečni deo kljuka je na ukusu kiselkast i ne oseća se slast. Ovo su pouzdani znaci da je vrenje završeno, jedino ukoliko nije došlo do prekida vrenja.

Pravilna destilacija komine

Prevrelom kominom se puni bakarni kazan do dve trećine zapremine i zagreva. Pre nego što komina proključa treba malo smanjiti jačinu vatre i tako je održavati, da bi destilacija ravnomerno tekla dok sav alkohol ne pređe u destilat. Dobijeni destilat od 20-25 vol.% alkohola naziva se sirovom mekom rakijom i koristi se kao "prepek" za ljutu rakiju.

Načini destilacije rakije - koje su mane i prednosti

Sirova meka rakija se ponovo destiliše u istim kazanima koji se pune do 70 odsto zapremine. Pred početak ključanja smanji se jačina zagrevanja, pa destilacija teče lagano tri do četiri sati, kako bi se komponente po frakcijama lakše odvajale. Prvo se izdvaja 1-1,5 odsto frakcije prvaka od unete količine sirove meke rakije. Zatim se hvata srednja frakcija (srce), koja je najkvalitetnija, sve dok alkoholometar u destilatu koji izlazi iz aparata ne pokaže jačinu od 36-38 vol.% alkohola, a odmah potom počinje prihvatanje poslednje frakcije (patoke) sve dok sav alkohol ne pređe u destilat.

Ovako dobijeni destilat ima jačinu 60-65 vol.% alkohola, pa će se posle starenja razblažiti destilovanom vodom do 40 ili 45 vol.% alkohola. Deo destilata od 35-10 vol.% alkohola nema izraženijih svojstava patoke, pa se i od njega ponovljenom destilacijom može dobiti dobra rakija.

"Doktor za šljivovicu" - profesor Nikićević otkriva tajne dobre rakije

Kako smo ranije pisali, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu Ninoslav Nikićević ukazao je da proizvođači neretko prave greške u samom procesu proizvodnje, ali i prilikom čuvanja i skladištenja napravljenih proizvoda. Poručuje da rakija treba da se skladišti u hrastovom buretu. Glavni problem domaćih proizvođača, dodaje, jeste što jaka alkoholna pića iz Srbije nisu zaštićena na međunarodnom nivou, odnosno nije zaštićena tehnologija proizvodnje.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Šljivovica Pravljenje rakije Rakija Komina Prepek Patoka Mihajlo Žikić Hrastova burad Destilacija Fermentacja Muljanje rakije


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...