Kozičavost listova, opasnost za voćke trešnje i višnje

Bolest kozičavost listova izaziva gljivica pod nazivom Blumeriella jaapii iz roda Blumeriella. Stvara velike ekonomske štete na stablima trešnje i višnje, a kako nas je pogodila velika količina padalina ovo proljeće, na stablima možemo pronaći znakove kozičavosti ili pjegavosti lišća kod trešnje i višnje.

Patogen je prvo opisan u Finskoj u osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Danas je proširen u cijelom svijetu na nasadima koštičavog voća, a posebice tamo gdje ima obilje vlade. 

Nakon napada ove gljivice javlja se prijevremeno i masovno opadanje lišća, slabljenje voćaka i sušenje. To se odražava negativno na sazrijevanje plodova i nastanak rodnih pupoljaka za sljedeću godinu. Zbog prijevremenog opadanja lišća u rasadničkoj proizvodnji sadnog materijala višnje i trešnje može doći do smrzavanja sadnica.

Manifestacija simptoma

Na licu listova javljaju se sitne ljubičaste pjege krajem petog i početkom šestog mjeseca. Kasnije, središnji dio pjega nekrotizira. Na naličju ove pjege su inače tamne boje. Ponekad nekrotizirano tkivo u okviru pjega ispada, pa se bolest naziva i "rešetavost". Kod jačih zaraza oboljelo lišće se suši, opada, voćke rano ogolijevaju. Lisne peteljke, plodovi i pupoljci su rjeđe zaraženi.

Zaraza počinje još u jesen prethodne godine

U jesen opadanjem lišća počinje saprofitska faza u ciklusu razvoja ovog patogena. Traje do proljeća, i tada dolazi do izbacivanja askospora i oslobađanja konidija. Patogen prezimljava u formi apototecija i acervula u opalom lišću. Askospore i konidije ostvaruju primarne infekcije. Sazrijevanje askospora događa se u vrijeme pojave prvog lišća pri kišnom vremenu i traje do sedam tjedana od procvjetavanja. Oslobođene askospore čine infekciju kroz stome, a micelija se razvija u ćelijama mezofila. Na opalom lišću nastaju konidije, šire se kišnim kapima i vjetrom.

Ako ima dovoljno vlage, konidije na lišću za nekoliko sati čine primarne infekcije kroz stomine otvore. Starije lišće je otpornije prema patogenu u odnosu na mlađe. Poslije primarnih infekcija i pojave simptoma u okviru pjega nastaju acervule, na kojima se formiraju ljetne konidije. Tijekom vegetacije ostvaruju više sekundarnih infekcija. One nisu značajne za obavljanje infekcije jer tijekom zime propadaju.

Kako zaštititi nasade od ove bolesti

Prije svega, jako su bitne preventivne mjere koje smo trebali još u jesen obaviti, a to je sakupljanje i uništavanje opalog lišća i njegovo duboko zaoravanje. Od kemijskih mjera primjenjuje se zimsko prskanje opalog lišća fungicidima na bazi bakra, ali i bordoškom juhom.

U fazi nabubrenog pupa najbolje je koristiti sredstva na bazi bakra tipa Cuprablau Z, Nordox ili neke bakrene oksikloride. U fazi bijelog pupa treba obaviti prskanje sredstvima na bazi dodina. U fazi formiranja ploda koristimo fungicide kao što je Delan. Nakon berbe potrebno je još jednom odraditi ovaj fungicid.

Svakako, postoje i vrste i sorte trešnje i višnje otporne na ovog patogena pa o tome treba voditi računa pri podizanju nasada budući da je bolest jako agresivna i napravi inače velike ekonomske štete kako u tekućoj vegetaciji i konačnom kvantitativnom ishodu berbe tako i gledano na duži vremenski period iskorištavanja stabala i nasada.