Koje bolesti prijete jagodama?

Nakon čišćenja nasada od prošlogodišnjih biljnih ostataka i korova u prvim zaštitama, proizvođači jagoda, sugeriraju iz Savjetodavne službe, trebaju planirati preventivno suzbijanje štetnih organizama koji se počinju razvijati do početka otvaranja prvih cvjetova jagoda.

S obzirom na vrlo promjenjivo i pravo proljetno vrijeme posljednjih dana koje odlikuju prohladna jutra i topli dani, suhi i vlažno uz nekoliko kišnih dana s padalinama ne većim od dva milimetra te čestim vjetrom sjevernog ili južnog smjera, tijekom sutrašnjeg jutra ponovno raste mogućnost pojave slabijeg jutarnjeg mraza, a kiša je moguća tijekom posljednjih dana ožujka.

Zaštitite jagode od gljivičnih infekcija!

U takvim proizvodnim uvjetima, piše na stranicama Savjetodavne službe agronom Milorad Šubić, očekuje se pojačana opasnost od primarnih zaraza uzročnika bolesti prilagođenih nešto nižim toplinskim vrijednostima, ali uz dovoljno vlage (u razdoblju od 10. veljače do 10. ožujka bilježili smo iznadprosječne količine oborina na svim praćenim lokalitetima u Međimurju).

Uvjeti pogodni za razvoj lisne pjegavosti i plijesni

Pri tržnom uzgoju jagoda na otvorenim gredicama u takvim uvjetima veća je vjerojatnost pojave biljnih bolesti iz skupine lisnih pjegavosti (npr. Marssonina syn. Diplocarpon, Ramularia syn. Mycosphaerella), sive plijesni (Botrytis) i antraknoze (Colletotrychum).

Štete od grinja

Uz česte, a kratkotrajne oborine i visoku vlažnost zraka, mogu se očekivati i štete od jagodine grinje (Tarsonemus pallidus) iz skupine mekokožnih grinja (Tarsonemidae). Iste za svoj razvoj zahtijevaju vrlo vlažne uvjete. Dominantni štetni organizmi u jagodama životinjskog podrijetla, poput stakleničkih grinja iz skupine crvenih pauka (Tetranychus urticae) i kornjaši iz skupine voćnih pipa (Anthonomus) za svoj razvoj i štetnu aktivnost zahtijevaju stabilno i suho razdoblje, uz više temperature zraka.

U prvim zaštitama jagoda od uzročnika bolesti prednost, preporučuje ovaj agronom iz Savjetodavne službe, daje se bakarnim fungicidima (npr. Nordox 75 WG ili Neoram WG) ili djelatnim tvarima iz skupine strobilurina, npr. Quadris ili Ortiva SC (0,08-0,1 %) ili Stroby DF (0,02 %) ili Zato 50 WG (0,015 %), koji istovremeno preventivno štite protiv antraknoze i bolesti iz skupine lisnih pjegavosti (Diplocarpon, Mycosphaerella, Gnomonia, Phomopsis).

Gusjenice, kornjaši i pipe

Za suzbijanje štetnih organizama životinjskog podrijetla u prvim zaštitama jagoda prednost se daje pripravku Laser KS (0,015-0,02 %), koji je registriran protiv kalifornijskog tripsa (Frankliniella), a također štiti protiv štetnih gusjenica i štetnih kornjaša iz skupine pipa.

Mjere zaštite trebalo bi provoditi uz što veći utrošak škropiva. Ovisno prema iskustvima proizvođača jagoda iz prethodnih godina (i intenzitetu ranije pojave biljnih bolesti), moguće je prema dominantnim bolestima jagoda planirati izbor slijedećih fungicida (vidi Tablicu 1.) i insekticida (akaricida) (vidi Tablicu 2.). Radi prepoznavanja bolesti jagoda moguće je biljne uzorke dostavljati na analizu u priručni laboratorij Savjetodavne službe u Čakovcu (Zrinsko-frankopana 9/III).

Tablica 1. Neki fungicidi dopušteni za suzbijanje bolesti jagoda u Republici Hrvatskoj:

*K=OVP karenca je ograničena vremenom primjene (dopušteno samo tijekom ljeta - nakon berbe plodova jagode)

Tablica 2. Neki insekticidi i akaricidi dopušteni za suzbijanje bolesti jagoda u Republici Hrvatskoj:

Foto: Pixabay