Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rasadničarstvo
  • 30.06.2022. 12:30

Kakvo je stanje domaće proizvodnje voćnih i sadnica vinove loze?

Proizvodnja sadnica je dugotrajan i skup proces, pun izazova i raskoraka, kako Mate Volarević voli nazivati probleme. No, ima i poboljšanja u sektoru. Što je najtraženije, provjerili smo i s Bartolom Vukićem.

Foto: Željka Rački-Kristić
  • 1.289
  • 153
  • 0

Ništa nije crno, a crno je. Status quo, ali bit će bolje, sažeo je stanje domaće rasadničarske proizvodnje Mate Volarević, predsjednik Hrvatske udruge rasadničara i direktor obiteljskog Rasadnika Prud iz Metkovića, istoimenog mjesta na periferiji ovoga grada koji je posljednjih godina vodeći po količini i kvaliteti sadnog materijala u Hrvatskoj.

O problemima, naglašava odmah, ne voli govoriti jer prečesto o njima pričamo, a poboljšanja ima i sigurno će ih biti. Uložilo se prilično u podizanje matičnjaka u Osijeku i Dubrovniku, a preko Udruge i kroz razgovore s nadležnima i voćarima, može se, smatra, puno toga učiniti kako bi se unaprijedilo i ovu vrstu poljoprivredne proizvodnje. 

Proizvodnja voćnih sadnica je prije svega jako skup posao. Ciklus traje dvije godine i tu je najveći problem ili kako on kaže - raskorak. Voćari čekaju natječaje kako bi se prijavili na EU fondove, što je, naglašava, dobro, ali onda slijedi vrijeme hoće li i kada će proći. 

"Raskorak se stvara i tu rasadničari gube", kaže pojašnjavajući da je kod nas voćarstvo još uvijek dosta ad hoc, a voćar, ako prođe na natječaju, ima i pravo na promjenu sortimenta te nerijetko odustane pa sadnice nabavi na drugom EU tržištu. Takva nesigurna situacija dovela je do toga da se veće količine prodaje rijetko dogovaraju. U slučaju da se proizvede pa netko odustane, sadnicu se nakon te dvije godine, može eventualno držati još godinu, ali ona je već tada "stup" i teže pronalazi kupca. Dakako, u najgorem slučaju propada. 

Prednjači maloprodaja 

Svemu treba dodati i činjenicu da u tako dugom proizvodnom ciklusu puno toga može poći po zlu. Prije svega, riječ je o otvorenoj proizvodnji pa i mogućnosti da zbog vremenskih nepogoda sve propadne. 

"Prije je to bilo katastrofa. Danas ipak postoji mogućnost osiguranja kroz mjeru 17 i sufinanciranja sa 70 posto što nosi određenu sigurnost", navodi. 

 Ujedno, kaže, sve manje se kod nas podižu (veći) voćnjaci, a većina prodaje odnosi se na hobi program i okućnice. 

"Prema mojoj procjeni, 80 posto sadnica se proda u maloprodaji", napominje Volarević. 

Rasadnik Prud obitelji Volarević koja ima i vinariju, vodeći je u Hrvatskoj (Foto: arhiva obitelji)

Sigurno bi, ističe, bilo dobro da sve što se proizvede u Hrvatskoj, bude i posađeno kod nas, ali valja znati da smo ulaskom u EU otvoreno tržište na kojemu također možemo konkurirati. Naime, posljednjih se par godina kvaliteta našeg sadnog materijala pokazala jako dobrom. Tražen je i u zapadnim državama koje su daleko ispred nas u rasadničarskoj proizvodnji. Rasadnik Prud inače je najpoznatiji po sadnicama maslina i agruma koje i izvoze, kako kaže, od Albanije do Italije, BiH, Srbije, Crne Gore... 

Duga i skupa proizvodnja 

Da velikih podizanja trajnih nasada nema, napominje nam i Bartol Vukić, voditelj poljoprivredne proizvodnje u osječkoj tvrtki Karolina koja od 1. siječnja posluje u sastavu Kraša. 

"Svi čekaju zadnji trenutak, mjere od strane županija, gradova, EU fondova i potom se odluće ići u sadnju. Malo je onih koji to vlastitim sredstvima ili putem kredita isfinanciraju", kaže naglašavajući, kao i Mate Volarević, da je ovo prije svega iznimno skupa proizvodnja. K tome, u Karolini su prije šest godina prešli na ekološku proizvodnju što je dodatno poskupjelo rad. Sve se ondje radi ručno, a proizvodnju drže na 80.000 do 90.000 različitih voćnih vrsta. 

"I to je sasvim u redu. Imamo mogućnost proširenja, ali mislim da u ovom trenutku nema potrebe", napominje dodajući da je trenutno stanje zadovoljavajuće jer ono što proizvedu, tržište apsorbira. Proizvode inače sve voćne vrste, osim bobičastog voća i sadnica cijepljenog oraha. "To je jedino što uvozimo, ostalo je sve naša proizvodnja, a poznati smo po sadnicama badema kao najveći proizvođač u Hrvatskoj", otkriva Vukić navodeći da imaju i kooperante na području Ravnih kotara, u zadarskom zaleđu, kojima šalju sadnice badema i kad dođe rod otkupljuju za potrebe matične tvrtke.

Temeljna djelatnost u Osijeku dosad im je bila rasadničarska i proizvodnja višanja u alkoholu - za Kraševe bombonijere Griotte (sorte oblačinska i cigančica). Naime, višnjik na 50 hektara, koji je bio star 26 godina su iskrčili, prijavili se na mjeru 4.1.1. i čekaju rezultate, a u planu je podići novi nasad.

Imali su, doznajemo, i matični nasad voćnih podloga, no to im se pokazalo dosta neisplativo pa podloge uvoze iz EU.

Prema podacima Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), nacionalnog ovlaštenog tijela za certificiranje sjemena i sadnog materijala koje provodi stručni nadzor za voćne vrste viših kategorija (certificirana, osnova, predosnovna) te nad svim kategorijama loznog sadnog materijala, proizvodnja voćnih sadnica u 2020. bila je nešto viša od tri milijuna odnosno 3.025.100.

Prošle ih je godine bilo prijavljeno 4.700.249, a proizvedeno 3.532.114 te prijavljeno 1.910.303 odnosno proizvedeno 1.510.762  lozna cijepa. U 2020 je bilo 73, a u 2021. godini 75 aktivnih dobavljača. 

Povratak šljive i višnje 

U 2020. godini od ukupno proizvedenih, čak 35,1 posto je sadnica lijeske, potom 22,96 jabuke, 6,58 maslina, 4,22 citrusa, 4,18 šljiva, 4 trešanja, 3,87 % kruške, a ispod tri posto višnje, oraha, malina, kupina, marelica i bresaka. Prema prijavljenim količinama vodeće su voćne vrste u 2021. godini lijeska (sa 1.862.529), jabuka (1.071.970), maslina (210.493), šljiva (183.550), citrusi (168.584), trešnja 142.667) te kruška (141.780).

Bartol Vukić, voditelj poljoprivredne proizvodnje u tvrtki Karolina

Međutim, Bartol Vukić nam otkriva da je unatrag par godina najveća potražnja za sadnicama šljive. Uz nju, ponovno je aktualna i višnja, a manje cijepljeni orah i cijepljena lijeska.

"Općenito se lijeska nešto manje traži unatrag godinu-dvije. Razlog znamo, smanjenje potpora na orah i lijesku", napominje navodeći da je popularizaciji šljive doprinio siguran otkup i dobra cijena od strane Podravke, ali sigurno i novi Zakon o trošarinama koji je, kada je u pitanju proizvodnja rakije, donio blaže uvjete za male proizvođače. 

Za razliku od voćnih sadnica, Mate Volarević kaže da je situacija s vinovom lozom daleko povoljnija za rasadničare. Ima kontinuitet potražnje čemu pridonosi činjenica da određenog sortimenta, posebice traženih dalmatinskih sorti, nema u EU. 

Što se tiče proizvodnje ovih sadnica, podaci HAPIH-a kažu da je u 2020. godini proizvedeno oko 1.530.000 loznih cijepova, a prošle godine prijavljeno 1.910.000. U pogledu sortimenta 2020. je graševina zastupljena s 27,35 posto, rajnski rizling sa 10,99, plavac mali sa 6,57, sauvignon sa 4,91 te pošip sa 4,13 posto.

Tražene autohtone sadnice vinove loze 

Prošle je godine bilo prijavljeno 369.972 sadnice graševine, 129.500 plavca malog, 12.036 pošipa, 71.695 sauvignona te 68.760 maraštine. Na sortnoj listi vinove loze RH je 145 sorata i 17 podloga, a autohtone su 103 sorte.

"U posljednje dvije godine proizvodnja autohtonih sorata vinove loze u ukupnom sortimentu proizvedenih loznih cijepova se kreće oko 30 posto", kažu iz HAPIH-a navodeći da se na sortnoj listi RH nalazi i 15 klonova od toga 4 graševine, 3 kraljevine, 5 moslavca i 3 škrleta. U postupku provjere je devet klonova: debit, grk, malvazija dubrovačka, maraština, plavac mali, plavina, pošip, vugava, žlahtina. 

Podsjetimo, proizvodnja voćnog i loznog sadnog materijala regulirana je Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja te još desetak pravilnika. Novim Zakonom, HAPIH je preuzeo vođenje Upisnika dobavljača poljoprivrednog sadnog materijala čija se kvaliteta utvrđuje tijekom nadzora. Za kvalitetu je odgovorna pravna ili fizička osoba koja je sadni materijal stavila na tržište.

Dakle, rasadničari su zaduženi za zdravstvenu ispravnost i, slažu se naši sugovornici, nova pravna regulativa im nije donijela neke velike promjene. Iz HAPIH-a, pak, napominju da usvojena zakonska pravila omogućuje donošenje određenih nacionalnih sortnih lista čiji će se poljoprivredni reprodukcijski materijal moći tržiti samo na području Republike Hrvatske, te na taj način omogućiti vraćanje u proizvodnju i stavljanje na tržište autohtonih sorti koje se sada nalaze pohranjene u banku biljnih gena.

Glavna sezona počinje u studenom 

Agencija će, na osnovu provedenih poljskih pokusa, izrađivati opisne sortne liste kako bi poljoprivrednicima olakšala odabir materijala za sjetvu i sadnju. Nadalje, kažu i da se poboljšao sustav priznavanja sorti, budući da se do sada mogao primjenjivati samo na poljoprivredne biljne vrste, dok je kod višegodišnjih biljnih vrsta, prvenstveno voćnih i vinove loze, drugačiji sustav održavanja jer se ista održavaju kroz matična stabla, odnosno trsove.

Ciklus proizvodnje voćne sadnice je dvije godine 

Rasadničarska proizvodnja cjelogodišnja je i kako smo već naveli duga i skupa, a glavna sezona prodaje počinje kad stane vegetacija. Od Svih svetih odnosno prva polovica studenog te traje sve dok ne zahladi, odnosno zemlja smrzne što je općenito siječanj, veljača. 

No, ovo vrijedi za sadnice golog korijenja jer, napominje Vukić, druga je stvar kada su u kontejnerima. Takva se prodaja može tijekom cijele godine vršiti, a sadnju je dakako najbolje obaviti u jesen pa sve do ranog proljeća. 

Kada je u pitanju voćarstvo kao sektor, naš sugovornik drži da još nismo prepoznali značaj EU tržišta i mogućnosti koje nam daje kroz udruživanja voćara te izvoz. A ima ih i moguće je plasirati urod i ne ovisiti isključivo o domaćim otkupljivačima. No, to je već tema o kojoj ćemo drugi put. 


Fotoprilog


Tagovi

Rasadničarska proizvodnja Voćne sadnice Sadnice vinove loze Rasadnik Prud Rasadnik Karolina Mate Volarević Bartol Vukić HAPIH


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle od 6 sjemenki uguranih u obično vulgaris zemlju izniklo je 4 mladice. Nije još vrijeme za sadnju ali klijavost sjemenki kakve jesu je solidna. Ove će biti probno posađene kad još malo ojačaju pa kako im bude.