Kako su se masline štitile u devetnaestom stoljeću?

Povjesničar Maslinara Željko Krnčević otišao je u arhive iz devetnaestog stoljeća i otkrio kako su se masline tada štitile te što su savjetodavci preporučivali.

Kako spominje na samome početku, najveće probleme kao i danas stvarali su crvići (u dokumentu cervich) koji su nanosili velike štete na listovima i plodu.

"Cervicha ovoga u Dalmacii ove prošaste godine na našu xalost svi su poznali, jer nam stabla maslična s grizkanjem lišća upropasi, i masline sve izgrize, te ove pervo vrimena padoše i usahnše. Isti se cervich jiš s početkom ovog stolicha pojavio u Lukeškoj zemlji u Talii, gdi su masline, zbog umitnosti s' kojom se oko njih postupa, u puno boljem stanju ; a ulje na puno boljoj cini nego li je kod nas.

 I buduchi je isti štetu veliku tamošnjim pribivaocima pričinio, tako umni Taljani stanu misliti na način kako bi štetnu xivotinju ovu utamanili, i masine svoje od nje oprostili. Stazu što su oni znašli da je najpristupnia za utamanjenje tih cervichah, kazati chu ovdi kad pervo opišem rod i plpdjenje njihovo", piše Maslinar.

Prelazi s jednog na drugi maslinik

Također, u spisima se spominje kako su neki crvići bijele, dok su drugi crne boje, a najviše vole vrućinu po kojoj i rade najveće štete.

"Ovi se cervichi vruchinom plode, i kad je najvecha vruchina, onda najvišu štetu masličnim stablima pričinjavaju, jer zelene listiche i mlade masline grizu i upropaschuju. Kako zaladice nastanu prestanu grizkati i jajca svoja u pukotinam stablla i u travi i izrašchenju okolo stabalah sakriju, pa cerknu (pokrepaju). Ovim jajcima najvecha naša studen ništa nauditi nemoxe, i svaki se onaj vara koi misli, da che zima, snig i led cerviche ove utamaniti - ; za ovo se hoche sama ruka covičanska.

Cervich ovaj kad se u jednom masliništu ugnjizdi ridko ga ostavlja, vech s' jednog masliništa na drugo prilazi; tako se jako plodi, da za malo vrimena obuzme čitavo stablo, lischa njegova izgrize, i do propasti i osušenja dovede."

Grane koje su napadnute treba rezati

Zbog slatkog ploda, kako stoji u spisu, tvrdi crvić najviše napada pitomu, domaću maslinu.

"Mokrotu nemoxe da terpi, i kad navale kiše, navlastito polavi, onda pobigne i sakrije se u pukotinam stabla, i izagje tek onda kad se stablo osuši. Opazilo se i to, da pobigne kako se nebo naoblači, i prilika se od kiše ukaxe." Iz ovoga možemo vidjeti kako su mu vrućina i suša potrebni, a hladnoća i vlaga škodljiva.

Dobra rezidba maslina - manje štetnika i bolesti

"Triba dakle odizati grane i grančice sve kojih su lišća od cervicha izgrizena ; odrizati velju s' alatom, ne keršiti rukama, jer je keršenje za stablo odvech štetno. Riz ovaj valja nastaviti za više godinah, i tek onda pristati kad se stablo od cervicha oslobodi, a to je onda, kad lišcha njegova nebudu više izgrizena. Iskustvom se pokazalo, da se korist ovog postupanja odmah perve godine opazi, a oslobodjenje čitavog masliništa slidi posli tri, ili četiri godine pomnjivog čišchenja."

Najbolje vrijeme za to, kako piše u arhivama je koncem zime, prije nego što dođe toplo vrijeme i razvije se čahurica.

Napada najviše po vrhovima grana

Savjetodavci još u 19. stoljeću preporučuju što bolje rezanje grana u prvim godinama, pogotovo ako su štete velike. Spominju i kako štetnik najviše napada po vrhovima grana jer su lišća tamo mekša i mlađa.

"Posli toga valja odrizati sve grančice bolesne, ali se ova radnja s velikom pomljom i paxnjom uraditi ima na suvom samo vrimenu. S rizom ujedno mora se očistiti stablo i grane sve od suvadi i svakog prirascha, jer pod ovim priraschem cervich jaja svoja krije. Potribito je namah odsičene grančice sa drugim sitnexom izpod stabla udaljiti, i iz masliništa i vinograda izniti, jer se opazilo, da je iz tih isičenih i bolesnih grančicah mloštvo cervichah izlazilo i opet traxilo maslično dervo, kako bi se u istome ugnjizdilo na novo.“

Uz maslininu muhu, tu je i jasminov moljac koji uništava mlade maslinike

Za sam kraj, savjetuju dobru gnojidbu pogotovo kod tih oštećenih stabala i naglašavaju da sve radnje oko kopanja treba izbjegavati za vrijeme velikih vrućina.

"Posli ovoga moramo se starati, da s pristojnom radnjom i njegom podpomognemo stabla oslabljena, da ih t. j. zagjubrimo (zagnojimo); i u vrime pristojno kopamo i obkopavamo: samo triba motriti (...) radnja ova nigda u lito s vruchinom nečini."