Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Temelji maslinarstva
  • 07.08.2021. 15:00

Kako su se maslinari nosili sa španjolskom gripom?

Povjesničar Željko Krnčević otišao je u ne tako davnu povijest, u vrijeme strašne španjolske gripe i zabilježio kako su se maslinari u to vrijeme snalazili, kakva su bila pravila, ali i urodi.

Foto: Depositphotos/DarioStudios
  • 299
  • 286
  • 0

Danas imamo koronu, a prije stotinu godinu svijetom je harala španjolska gripa, zvana španjolica. Kako su se maslinari snalazili u to vrijeme, otkrio je povjesničar Željko Krnčević

Razne nepogode, peronospore, bolesti, neimaština i siromaštvo, ratovi, glad... dovodile su i do promjena stanovništva, izmijenjenih odnosa selo – grad, smanjenja ruralnog i povećanja urbanog stanovništva, piše za Maslinar.

"Bila je to isto pandemija, koja se po smrtnosti stavlja uz bok milenijskoj pošasti kugi. Ne ulazeći ovdje u njezine svjetske razmjere, recimo da se pojavila u vrijeme kada je svijet bio itekako iscrpljen posljedicama užasnog Prvog svjetskog rata, naravno, njegovim materijalnim i ljudskim gubicima", navodi.

U svakom slučaju, trajala je u četiri naleta u vremenu od 1918. do 1920. godine. Kod nas je, piše, najgori bio onaj drugi, u jesen 1918. godine. Postoje i procjene da je španjolica u Hrvatskoj odnijela oko 109.000 života. Između ostalog i dosta mlađe populacije, tako da je to imalo utjecaja kako na demografski, tako i na ekonomski oporavak koji je slijedio poslijeratnim godinama.

Crtice iz Arhiva

Naravno, nastavlja, da je sve ovo kao i uvijek imalo odraza i na naše maslinarstvo i uljarstvo. Uvijek smo se morali prilagođavati. Tako je bilo i nekoliko godina poslije I. rata.

"Zapravo je jako interesantno koliko je kockica mozaika o povijesti maslinarstva razbacano na sve strane. Vjerujte mi da je užitak prikupiti ih i podijeliti s vama. Tako smo ovaj put zavirili u Državni arhiv u Šibeniku i pronašli nekoliko maslinarskih zanimljivosti", opisuje Krnčević te donosi jedan dopis poslan iz Šibenika u srpnju 1922. Poljoprivrednom odjeljenju Pokrajinske uprave u Split.

U smislu navedenog naređenja izvjestiti je da tamošnji obil (oblasni, op.a.) učitelj poljodjelstva namjerava i ove godine držati tečaj za klaštrenje maslina u području općine Šibenik i to baš u poreznom odlomku Primošten (Stanovi). Učenika bi najmanje trebalo pripraviti 25 za dva klaštrioca. Pošto je za ovaj tečaj već predujmljen i novac, te se je alat s dana na dan očekivao a uslijed zakašnjenja (ili bolje) neprimljenog alata morao se i tečaj odgoditi za jesen; to se moli ta uprava, da obznani pisuće dali se tečaj predviđen u navedenoj odluci odnosi na već odobreni tečaj ili bi se ove godine u području ovoga kotara morao održati i drugi tečaj; u tom slučaju ovaj bi se održao u općini tiješnjanskoj, sa najmanje 25 učenika i dva klaštrioca kao što je više istaknuto.

Obzirom da je naš seljak siromašan, pa i ako je tečaj od osobite koristi samog težaka, to bi radi uzdržavanja i hranjenja uputno bilo, da se stavi pojedini a za vidjeti jednu potporu od kojih 25 Din na dan bez putnih troškova, za one učesnike udaljene od mjesta najma 10 km. – Preporučiti je da alat itd. na vrijeme stigne, a ne kao u minuloj godini, da se alat do danas očekuje, stoji u zapisu. 

Podaci o urodu

"Dakle, uvijek isto. I želja za učenjem i “natezanje” s tamo nekim činovnikom u tamo nekoj Upravi, o borbi za težaka i seljaka", piše povjesničar i dodaje da kad je trebalo napisati izvješće - moralo se biti precizan. Tako je pronašao i formulare u koje se upisivao urod. I ne samo urod, nego je trebalo upisati koliko ima stabala masline u pojedinom gradu (varoši), koliko je dobiveno maslinovog ulja te koliko je dobiveno komine. I tu nije bilo šale.

"Ovdje smo već u Kraljevini SHS (što se vidi i po jeziku), a izvješće se predavalo Ministarstvu poljoprivrede i voda. Godina je 1925. Pa kaže: ”Opština (varoš, grad) dužna je ovaj obrazac ispuniti u dva primjerka ito 31. Decembra jedan primjerak dostaviti nadležnoj vlasti a drugi primerak pridržati za svoju arkivu. Srez dužan je ispitati tačbost podataka opštinskih obrazaca i sastaviti po istom ovom obrascu pregled (sumar) za ceo srez u dva primerka i jedan 15. januara predate pošti za otpremu nadležnoj vlasti a drugi primerak pridržati za svoju arkivu", nastavlja dalje. 

Zanimljivo je i to kako se dalje u naputku navodi da, ako se mlivenje maslina ne dovrši do 31. prosinca, dužnost je sreza o tome izvijestiti nadležnu vlast i očitovati se do kojeg će roka biti završeno. "Ovo nam govori kako o kasnoj berbi i preradi maslina, tako i o mogućim prevarama u prijavama", opisuje i dodaje da je zanimljivo vidjeti za pojedine općine na šibenskom području podatke za 1924. godinu. 

Tako čita da u Općini Tijesno imamo 810.000 stabala masline koja su dala 2010 hektolitara ulja i 5500 “metričkih centi” komine. U Općini Šibenik situacija je 280.000 stabala, 1.594 hektolitra ulja i 2.846 komine; Vodice 225.000 stabala, 1.200 hektolitara i 2.000 komine; Skradin 20.600 stabala, 125 hektolitara i 200 komine; Općina Zlarin (koja je uključivala šibenske otoke, op.a.) 18.000 stabala, 1500 hektolitara i 2000 metričkih centi komine. Uz ova izvješća nalazo i dopis upravitelja Općine Skradin s napomenom kako je rod maslina na skradinskom području u godini 1924. vrlo slab.

Dopis Velikom županu

Uz ovo gore, pojašnjava, ide i dopis Velikom županu splitske oblasti: U smislu tamošnjeg naređenja 10/11 1924, br: 5025, podastiru se ispunjeni obrasci br: 6 pojedinih općina ovoga područja ujedno sa pregledom za čitavo područje uz sljedeće izvješće. Ovogodišnji rod maslina bio je srednji. Mjestimice su masline dale veoma dobar prinos, a mjestimice posve slab. Ponajviše maslina u ovome području imade u tiješnjanskoj općini i to računajuć i one van sreza Šibenika, bilo bi preko 800.000 stupova, doćim u samomu srezu ima imade oko 500.000 stabala.

Većim dijelom, ove su masline zapuštene, čega radi ne rode redovito. Ovogodišnji rod tiješnjanskoj općini u srezu Šibeniku bio je posve slab, ali su zato na kornatskom otočju dale veoma dobar prinos.

Općina skradinska ove godine imade posve malo ulja. Najbolji rod bio u općini zlarinskoj i vodičkoj. U području općine šibenske i to u blizini grada bio je rod veoma dobar, ali u Primoštenu i Rogoznici gdje su masline ponajviše zastupane, prinos je bio posve slab. – Plod masline je bio krupan, mjestimice crviv, inače ulje je veoma dobre kakvoće. Cijena ulja danas varira 18-20 Din.po kg na veliko. Šib 8/I-925.

"Eto, tako nam i naši arhivi kriju priče. Kad malo zatvorimo oči i preselimo se u ono doba, vidimo naše pretke koji muku muče s raznim problemima i užicima. A sve uz našu Maslinu", navodi Željko Krnčević i dodaje da se nada da ova korona ipak promijeniti dio naših navada i razmišljanja. Posebice u odnosu prema Zemlji koju smo svi skupa doveli do kolabirajućeg stanja. Nadajmo se, kaže, da ćemo se ipak više okrenuti polju, zemlji, uživajući u onom što sami proizvedemo, a ne u onom što nam na stolove šalju globalni trovači u borbi za "lovom“.

"Vratili smo se tako Maslini, vratimo se i Zemlji", poručuje. 


Tagovi

Temelji maslinarstva Španjolska gripa Željko Krnčević Povijest


Autorica

Mila Botteri

Više [+]

Urednica časopisa Maslinar.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sretan i blagoslovljen Uskrs želi Vam vaš Novocommerce International 💚💛
Da li se u gnijezdu pronašla kakva John Deere igračka? 🎁🐰 Šaljite nam slike u komentaru 🤗
#novocommerce