Kako štititi voćke bez primjene pesticida?

Prema riječima diplomirane inženjerke poljoprivrede Jelene Grbić, u nepesticidne mjere zaštite voća spadaju:

• agrotehničke mjere;
• pomotehničke mjere;
• mehaničke mjere;
• sjetva i sadnja zdravog i otpornog sadnog materijala.

Te mjere doprinose snižavanju gustoće populacija većeg broja štetnika ispod tolerantne razine. Nepesticidne mjere se obavljaju u razvučenom periodu, od kraja ljeta do proljeća i omogućavaju upravljanje populacijama štetnika bez pretjerane upotrebe pesticida. To je vrlo važno u konceptu proizvodnje zdrave hrane i očuvanja životne sredine.

Obrada zemljišta važna mjera u borbi protiv štetnika

Stjenica kruške (Stephanitis pyri F.) prezimljava kao imago na raznim zaklonjenim mjestima, kao što su pukotine kore, ispod stare naljuštene kore, pod opalim lišćem itd. Zato su agrotehnički zahvati poput struganja stare naljuštene kore i zaoravanje opalog lišća bitne dopunske mjere za suzbijanje te štetočine.

Redovno obrađivanje zemljišta, naročito zimi, služi kao dopunska mjera suzbijanja osa šljive (Hoplocampa minuta Christ, H. flava L.), jabuke (H. testudinea Кlug), kruške (H. brevis Кlug), lista trešnje (Caliroa limacina Retz).

Birati otpornije sorte i redovno uklanjati oboljele grane i lastare

Protiv prstenara maline (Agrilus rubicola Ab), jedino su moguće mehaničke mjere zaštite jer se njegov imago javlja u vrijeme dozrevanja plodova, kada se ne smiju primenjivati pesticidi. Potrebno je izabrati tolerantnije sorte i provesti redovan proljetni pregled maline pri kojem se uklanjaju i spaljuju svi oštećeni lastari, sa larvama prstenara.

Jabukin cvjetojed (Anthonomus pomorum L) prezimljava kao imago pod ispucalom, kao i ispod naljuštene stare kore debla i grana voćki. Struganjem stare ispucale kore, čišćenjem krošnji od polomljenih i suhih grana i odstranjivanjem suhih stabala iz voćnjaka moguće je utjecati na snižavanje gustoće populacije cvjetojeda.

Održavati dobro fiziološko stanje stabla

Pravilno primjenjene agrotehničke i pomotehničke mjere osiguravaju dobro fiziološko stanje stabla. To je glavni preduvjet uspješne zaštite od potkornjaka (Scolytidae). Posebnu pažnju treba obratiti na obrađivanje zemljišta, orezivanje i prorjeđivanje krošnji, uklanjanje suhih starih stabala i krečenje debala i remenih grana. Кrečenje je vrlo važno kod koštičavog voća.

Gustoća populacija savijača (Torticidae) jabuke (Cydia pomonella L), šljive (Grapholitha funebrana Tr), breskve (Cydia molesta Busck), grozda (Polychrosis botrana Schiff) može se znatno sniziti struganjem stare kore, uniništavanjem opalih plodova sa gusjenicama, upotrebom lovnih klopki sa feromonima i slično.

Redovno uništavati zimska gusjenična gnijezda

Skidanje i uništavanje zimskih gusjeničkih gnijezda glogovog bijelca (Aporia cratagei L) i zlatokraja (Euproctis chrysorhoea L) potpuno riješava problem zaštite od tih štetnika. Stručnjaci naglašavaju da se ta mjera najčešće izvodi u vrijeme orezivanja.

Poznat i opasan štetnik gubar (Lymantria dispar L), uspješno se može suzbiti struganjem jajnih legla sa kore voćki i šumskog drveća. Tu mjer treba primjenjivati na širim ugroženim područjima šuma i voćnjaka.

Sidanje stare kore i duboko oranje

Dudovac (Hyphantria cunea Dury) prezimljava kao lutka, skriven u pukotinama kore, pa se vrlo efikasno suzbija skidanjem stare kore sa debla. Lutke trešnjine muhe (Rhagoletis cerasi L) se preko jedanaest mjeseci godišnje nalaze plitko u zemlji. Redovno obrađivanje zemljišta, naročito duboko zimsko oranje, drastično smanjuje populaciju muhe i riješava problem crvljivosti plodova trešnje i višnje.