Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita maline
  • 18.02.2019. 15:00

Kako spriječiti sušenje korijena maline?

Jedna od posljedica nepoštivanja pravila uzgoja malina je sušenje njenog korijenja koje kao posljedicu ima ozbiljne ekonomske štete.

Foto: Pixabay / Leva_K
  • 1.617
  • 72
  • 1

Prema riječima diplomirane inženjerke zaštite bilja Radmile Ćalić, postoje glavni faktori koji se moraju uzeti u obzir prilikom izbora mjesta za podizanje malinjaka. Kako ona naglašava, to uključuje preventivne mjere: ocjenu parcele, analizu pretkulture, analizu tipa zemljišta i njegove plodnosti, potrebu osiguranja odvodnjavanja, vjetrozaštitnih pojaseva, analizu osunčanosti, blizinu izvora vode i povezanost s komunikacijama.

Pod ocjenom parcele podrazumijeva se težnja da lokacija za podizanje nasada bude dobro osunčana. U tom smislu, potrebno je izbjegavati zasjenjena mjesta. U idealnom slučaju, uzgajivači bi trebali izabrati zemljišta koja su dobro drenirana, prirodno plodna, bogata organskom tvari (2-4%), s pH 6-7. Za malinu su izrazito povoljne pjeskovite ilovače ili samo ilovače, kao i dobro drenirana glinovita zemljišta.

Korijen maline izuzetno osjetljiv na manjak kisika u zemljištu

Odvodnjavanje, odnosno drenaža je također važan faktor prilikom izbora lokacije. Razlog je taj što korijen maline dostiže dubinu i do 1 metra. Parcele koje imaju nepropustan sloj u ovoj zoni treba izbjegavati. Razina podzemne vode ne bi trebala biti viši od 1 metra, s obzirom na to da je korijen maline izuzetno osjetljiv na nedostatak kisika u zemljištu. Također, mnogi kultivari maline su neotporni na gljivice koje inficiraju korijen, a koje dominiraju u slabo dreniranim zemljištima. Кada izumre korijen, biljka zakržlja, što je izuzetno izraženo tijekom ljetnih vrućina i nedostatka vlage u zemljištu.

Što je dobro znati o sadnji i uzgoju maline?

Postoji jednostavan praktični test kojim se može ustanoviti je li zadovoljavajuća drenaža ili vodopropusnost u određenom sadnom mjestu. Iskopa se rupa dubine oko 75 centimetara i promjera oko 15 centimetara na mjestu na kojem planiramo saditi i to u rano proljeće ili kasnu jesen, kada je zemljište zasićeno vlagom, ali nije smrznuto. Nakon toga rupa se puni s oko 20 litara vode, pa se provjerava razina vode nakon 1 sata. Ako se voda zadržala na dnu rupe, takvo zemljište može biti previše vlažno za uzgoj maline. Ova voćna vrsta bi trebala biti posađena na blagim padinama, gdje ne postoji opasnost od zadržavanja suvišnih količina vode.

Zračna drenaža smanjuje opasnost od proljetnih mrazeva

Adekvatna zračna drenaža između biljaka vrlo je značajna za uspješan uzgoj maline. Кretanje zraka smanjuje vlažnost oko biljke i sprječava stanja koja dovode do pojava bolesti na listu. Zračna drenaža istovremeno smanjuje opasnost od proljetnih mrazeva. Ako se sadi na nagnutim terenima i na većim nadmorskim visinama treba znati da će se hladan zrak kretati niz padinu prema najnižoj točki, s obzirom na to da je on lakši, što u krajnjem slučaju smanjuje opasnost od proljetnih mrazeva. S druge strane, u nekim slučajevima, malinjaci bi trebali biti zaštićeni i od jakih vjetrova, budući da mogu prouzročiti značajna mehanička oštećenja na plemenitim kulturama.

Nove nasade treba podići što dalje od divljih populacija maline

Iako nije kritični faktor, odabir ekspozicije površine je, također, vrlo važan. Južne ekspozicije mogle bi biti korištene za podizanje nasada, ali tada treba imati u vidu da bi temperatura biljaka mogla biti visoka za sunčanih dana tijekom zime. Tako primjerice, nekoliko toplijih dana tijekom siječnja-veljače, mogli bi biti razlog stimuliranja pupoljaka, tako da bi naredni hladni val u tom periodu, nanio značajne štete. Istovremeno, novi nasadi bi trebali biti podizani što udaljenije od divljih populacija maline. Naime, divlji nasadi ovih vrsta voćaka u krugu od 300 metara moraju biti eliminirani, budući da predstavljaju izvor širenja bolesti u novopodignutim nasadima.

Malinjake ne bi trebalo podizati na parcelama na kojima su kao pretkulture uzgajane: jagoda, rajčica, krumpir, patlidžan, paprika ili stariji nasadi maline. Glavni razlog je što su sve navedene vrste podložne bolesti izazvanom gljivicom Verticillium venuti, koja može preživjeti u zemljištu godinama i negativno utjecati na novopodignute nasade maline. Leguminoze su generalno dobre pretkulture za nove nasade maline.


Povezana biljna vrsta

Malina

Malina

Sinonim: - | Engleski naziv: Raspberry | Latinski naziv: Rubus idaeus L.

Malina je zeljasta biljka niskog rasta iz porodice ruža (Rosaceae). Rodi odmah poslije sadnje, a punu rodnost doseže u trećoj godini. Rodi jednom ili više puta u godini, živi u... Više [+]

Tagovi

Malina Sušenje korijena Zaštita bilja Drenaža Vodopropusnost Bolesti Zemljište Klima


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]