Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mraz
  • 02.01.2021. 09:00

Kako se manifestuju posledice dejstva mrazeva na voćkama?

Najmanju otpornost tkiva voćaka na mrazeve ispoljava prizemni deo debla, jer je izložen najvećim kolebanjima temperature, što nepovoljno deluje na kaljenje, navodi stručnjak za voćarstvo PSSS Čačak Branko Tanasković.

Foto: Bojan Kecman
  • 185
  • 18
  • 0

Niske temperature korisne su u zimskom periodu za održavanje života voćaka u toku zimskog mirovanja ali takođe su i nepovoljne zbog mrazeva. Najčešće se javljaju u toku zimskog mirovanja ili kasnije u početnim fenofazama vegetacije, kada su i najopasniji.

Voćkama može biti različito oslabljeno svojstvo prirodne otpornosti prema mrazu, kako celog habitusa, a najčešće pojedinih delova stabla. Pojava nedovoljne količine organskih rezervi najčešće je usled iznurenosti voćaka rodom; neblagovremeno završavanje vegetacije (nezdrvenjavanje i nesazrevanje tkiva); nepovoljni uslovi kaljenja krajem vegetacije usled naglog nastupanja hladnoće posle relativno toplijeg vremena, navodi stručnjak za voćarstvo Poljoprivredno stručne službe Čačak Branko Tanasković.

Kako zaštititi voćke od mraza i niskih temperatura

Povrede na voćkama mogu biti različite: delimično ili potpuno cepanje i sušenje. Obično se raspoznaju po tamnijoj boji tkiva usled aktivnosti oksidacionih enzima. S polja na deblu, granama i korenu mogu se primetiti nekrotične pege, pukotine i izmrzline kore. Zatim se javlja sušenje grančica ili čitavih voćaka. Pogotovo se izmrzline javljaju na delovima formiranih raklji voćaka i to utoliko više ukoliko su raklje skeletnih grana pod manjim uglom.

Osetljivost nastaje usled loših uslova sazrevanja tkiva

Najmanju otpornost tkiva voćaka na mrazeve ispoljava prizemni deo debla, jer je izložen najvećim kolebanjima temperature, što nepovoljno deluje na kaljenje, a i manje je obezbeđen hranljivim rezervama, koje kasnije i pristižu, naročito pri poznijem završetku vegetacije (jer u tom slučaju kad je toplo - tu je najtoplije, a kad je hladno - tu je najhladnije).

Zbog velikih temperaturnih razlika, dolazi i do značajnijeg pucanja kore na deblima, najviše izraženih u prizemnim i središnim regijama. Ostali deo debla je osetno otporniji. Skeletne grane ponašaju se u tom slučaju kao i gornji delovi debla. Slično je i sa ostalim starijim granama. Nešto jače izraženu osetljivost imaju unutrašnji delovi rakalja kore stabala. Pri tom osetljivost tkiva raklji voćaka nastaje usled lošijih uslova sazrevanja i kaljenja tkiva, odnosno usled slabijeg obezbeđenja hranljivim rezervama, objašnjava Tanasković.

Opasne po biljku i mehaničke povrede

Osetljivost debla i grana voćaka prema mrazu pojačava se i mehaničkim povredama. Zato su ozlede pojedinih delova voćke veoma nepovoljne, a nekada i opasne po njihov opstanak.

Na deblu i granama mrazevi izazivaju nekrotične pege ili zone, sušenje kore i pucanje tkiva. Ukoliko pri tom kambijum ostane zdrav, regenerisaće se i kora i drvo. U suprotnom, povređena mesta se osuše. Takođe, pojedine strane debla nisu jednako izložene opasnosti. Najviše strada jugozapadna strana, jer su sa te strane zimi znatno jača kolebanja temperature. Usled jačeg zagrevanja s te strane nastaje ranije buđenje vegetacije, a samim tim i smanjenje otpornosti prema niskim temperaturama.

Šta raditi sa voćkama nakon otapanja snega i mraznih dana?

Oštećenja debla mrazevima zavise u vrlo velikoj meri od visine (što su viša - duža, sve je veća opasnost od niskih temperatura i sve više stradaju od ovih i obrnuto). Što su debla duža, sve je veća površina izložena niskim temperaturama, nešto je kasniji završetak vegetacije, ograničeniji je priticaj hranljivih i zaštitnih rezervnih materija.

Šta dodano umanjuje otpornost grana i grančica?

Pri normalnim uslovima vegetacije, grane i grančice voćaka su u istoj meri otporne prema mrazu kao i deblo. Ali tri činioca mogu bitno umanjiti otpornost grana i grančica time što izazivaju slabo zdrvenjavanje: duža vegetacija, zasenjenost i nedovoljne količine organskih rezervi u tkivu.

Zbog toga se usled niskih temperatura mogu osušiti vrhovi letorasta ili grančica u unutrašnjosti krošnje, a nekada i jedni i drugi. Vrhovi letorasta obično izmrznu kada god nisu dobro sazreli, zdrvenjeni, dok grančice u unutrašnjosti krošnje - kada su jače zasenjene, sa manje hranljivih rezervi i sa nepovoljnim uslovima kaljenja. Zato se često dešava da su i vrhovi jednogodišnjih grančica neoštećeni.

Voćari su najviše zabrinuti, pri jakim dugotrajnim mrazevima, za optanak cvetnih i lisnih pupoljaka na grančicama. Lisni pupoljci, za razliku od cvetnih, osim kod breskve - gde nekada pre stradaju nego cvetni, su vrlo otporni prema mrazu, gotovo kao i kambijum, i imaju jača oštećenja ukoliko izmrznu i grančice na kojima se oni nalaze, ističe čačanski stručnjak.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Mraz Osetljivost biljke na mraz Voćke Zaštita Letorasti Grane Branko Tanasković


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P