Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agrotehničke mere
  • 17.01.2023. 12:00

Kako podrivanje može da dovede do većih prinosa?

Podrivanjem se dobijaju bolji rezultati u smislu aeracije zemljišta održava povoljni vodno/vazdušnog i tolotni režim zemljišta, razbija se stvoreni pužni đon, obezbeđuje se bolja razgradnja organskih đubriva kao bolje usvajanje mineralnih te smanjuje količina istih.

Foto: Renata Prusina
  • 190
  • 20
  • 0

Usled intenzivnih operacija mera zaštite bilja prskanjem u cilju zaštite biljaka u stalnim zasadima voćarskih tako i vinogradarskih zasada te nekontrolisanog zalivanja ili neadekvatnog zalivanja ili neadekvatnog đubrenja, a u zavisnosti od tipa zemljišta, obavezno dolazi do destrukcije zemljišta kako u površinskom tako i duž celog profila zemljišta na podignutim zasadima, navodi stručnjak za melioracije Poljoprivredno stručne službe Niš Ivan Rangelov.

U ranijim godinama dok su postojale zadruge i kombinati odnosno veliki sistemi udruživanja poljoprivrednih proizvođača postojale su mogućnosti da se u zasnivanju stalnih zasada obave agrotehnički pravilne mere osnovne obrade zemljišta. Za razliku od mehanizacije kakva je danas dostupna, primenjivala se obavezna mera rigolovanja zemljišta rigolerima vučenim dozerima velikom snagom. Stočni fond bio je na dosta zavidnom nivou te je i dostupnost stajskog đubriva bila lakša i nije bilo neohodno korišćenje siderata i zelenišnog đubriva i ostalih organskih kao zamene za stajnjak.

Kako je degradacija zemljišta uzela maha?

Održavanje povoljnog vodno-vazdušnog režima, a samim tim i toplotnog režima u zemljištu te maksimalnog usvajanja potrebnih hraniva za normalan razvoj i rast biljaka pokušavalo se zaobići uvođenjem novih tehnologija proizvodnje nevodeći računa o osnovnim postulatima podizanja stalnih zasada (tip zemljišta, nagib terena, ekspozicija, količina dostupne vode u zemljištu-deficit/suficit…). Kao rezultat toga došlo se do stabilnih ali "tržišno niskih", odnosno nekvalitenih prinosa, objašnjava Rangelov.

Klima se menja: Da li treba osigurati prinos u voćarskoj proizvodnji?

Usled pokušaja intenzivnije proizvodnje te povećanja prinosa, a samim tim i povećanja prihoda na svojim gazdinstvima i značajne upotrebe mineralnih đubriva bez prethodne urađene agrohemijske analize zemljišta kao i nekontrolisane upotrebe hemijskih sredstava zaštite bez kontrole, iz godine u godinu dolaze u stanje netržišnog poslovanja čak i pada prinosa usled neadekvatnog pristupa osnovom medijumu za proizvodnju biljaka odnosno zemlištu.

Degradacija zemljišta je uzela maha kako u proizvodnim zasadima višegodišnjih kultura tako i jednogodišnjih kako jarih tako i ozimih kultura. Neadekvatnom obradom, neadekvatnim đubrenjem, neadekvatnim korišćenjem hemijskih sredstava zaštite te izostajanjem mere zaštite zemljišta povećava se iz godine u godinu erozija zemljišta, a sve je odraz stabilnog niskog kako u pogledu količine tako i u pogledu kvaliteta odnosno proizvodnje zdrave i bezbedne hrane, kaže niški stručnjak.

Zašto podrivati?

Održavanje povoljnog vodno-vazdušnog i toplotnog režima zemljišta na već postojećim proizvodnim zasadima podrivanjem je jedna od osnovih agrotehničkih mera koje treba koristiti ćešće, ali zbog ekonomskih razloga makar jedanput u pet godina. Ova mera je izuzetno korisna za razvoj kako mladih tako i zasada u plodonošenju. Ovom agrotehnočkom merom se razbija plužni đon, obezbeđuje bolja aeracija zemljišta, održava struktura zemljišnih agregata u dubljim slojevima te poboljšava fizičko-mehanički sastav zemljišta što direktno rezultira boljim usvajanjem pristupačnih formi hranjivih elemenata koji direktno utiču na jedno stabilno povečanje prinosa sa istim ili smanjenim unosom mineralnih đubriva u zavisnosti od projektovanog prinosa u proizvodnim zasadima tako i generalno u zavisnosti od starosti zasada.

U zavisnosti od agrohemijske analize zemljišta idealno bi bilo podrivanje vibropodrivačima sa depozitorima za unosom adekvatnih količina deficitarnih mikro i makro elemenata potrebnih za normalan razvoj i plodonošenje podignutih zasada. Dubina unosa odnosno podrivanja bi trebalo da bude u zavisnosti od tipa zemljišta i vrste zasada ne manja od 35-45 cm za lakša pa do 50 -70 cm za teža zemljišta, savetuje.

Šta ako nemate posebne plugove i do kad možete rigolovati zemljište?

Podsetimo, podrivanje se obavlja podrivačima, koji razbijaju mehaničku strukturu zemljišta, uključujući i eventualni glejni horizont, bez prevrtanja plastice. Preporučljivo je uraditi ga i uzdužno i poprečno po parceli.

Podrivanje zemljišta daje izuzetne rezultate ali ne treba preterivati, mora se kombinovati sa ostalim agrotehničkim merama. Dakle, dobijaju se bolji rezultati u smislu aeracije zemljišta održava povoljni vodno/vazdušnog i tolotni režim zemljišta, razbija se stvoreni pužni đon, obezbeđuje se bolja razgradnja organskih đubriva kao bolje usvajanje mineralnih te smanjuje količina istih.

Kada podrivati?

Podrivanje bi bilo ispravno uraditi posle skidanja plodova, a u ranu jesen dok još nema previše vlage u zemljištu odnosno polusuvo do suvo zemljište da bi imalo maksimalni efekat.

Pravovremenim i pravilnim izvođenjem ove mere podrivanja uz ostale adekvatne prateće rezultiraće povećanjem zdravih i bezbednih prinosa za ljudsku upotrebu, povećanjem 30-50 odsto pa do izuzetne profitabilnosti prodatog proizvoda, ističe Rangelov.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Podrivanje Veći prinosi Višegodišnji zasadi Ivan Rangelov Agrotehničke mere


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]