Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bolesti voća
  • 08.01.2022. 14:00

Kako lečiti olovnu bolest na voću?

Preseci nastali skraćivanjem korena pri sadnji, takođe predstavljaju "ulazna vrata" za prodor patogena.

Foto: Julijana Kuzmić (ilustracija)
  • 289
  • 43
  • 0

Prouzrokovač olovne bolesti voća, gljiva Chondrostereum purpureum, polifagna je štetočina, koja se javlja na preko 150 biljnih vrsta. Najznačaji domaćini su koštičave voćne vrste - šljiva, breskva, kajsija, trešnja, višnja, kao i kruška, navodi stručnjak za zaštitu bilja Poljoprivredno stručne službe Kragujevac Marija Ivanović.

Patogen živi saprofitski (hrani se mrtvom organskom materijom) na drvenastim biljnim ostacima - deblo, grane, koren; odakle se vetrom prenosi na preseke tek orezanih voćaka. Preseci nastali skraćivanjem korena pri sadnji, takođe predstavljaju "ulazna vrata" za prodor patogena. Pri ostvarivanju zaraze micelija gljive zahvata najpre srž, a zatim i drvenasti deo, širi se kroz grane, luči mikotoksine koji dospevaju u lišće uzrokujući pojavu karakterističnih simptoma. Na početku vegetacije na listu se uočava blaga srebrolika nijansa.

Kasnije, u toku leta, intenzitet boje se pojačava i lice lista postaje olovno. Olovna boja se može uočiti na pojedinim granama ili celoj voćki. Kasnije, na zaraženom lišću se zapažaju mrke pege, tkivo nekrotira, lišće se suši, kao i grane na kojima se ono nalazi. Na preseku grana uočava se mrkocrvena nijansa. Patogen se iz grana širi ka deblu. Voćka se postepeno suši, naglašava Ivanovićeva.

Zdrav sadni materijal i primena bakarnih sredstava

Mere zaštite koje se preporučuju su:

  • Korišćenje zdravog sadnog materijala;
  • Izbegavanje krčevina voćaka ili šumskog drveća za podizanje novih zasada;
  • Orezivanje grana na kojima se u toku vegetacije uoče simptomi bolesti, odnosno vađenje voćke ukoliko je cela zahvaćena;
  • Primena preparata na bazi bakra, nakon obavljene rezidbe.

Prolećno "plavo" tretiranje koštičavog voća

Kako smo ranije pisali, upotrebom bakarnih fungicida u jesen i pred kretanje vegetacije i značajnim smanjivanjem infekcionog potencijala patogena relaksira se i upotreba fungicida tokom perioda vegetacije i znatno se utiče na ostvarivanje visoke biološke efikasnosti kasnije primenjenih fungicida i uopšte isplativosti proizvodnje.

Simptomi koji se na voću mogu javiti usled slabe dreniranosti zemljišta i poznih prolećnih mrazeva mogu podsećati na olovnu bolest, ali se razlikuje po boji preseka sprovodnih sudova koji u slučaju "lažne olovne bolesti" ne menjaju boju (presek nije crven), objašnjava kragujevački stručnjak.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Olovna bolest voća Marija Jovanović Bolesti voća Bakarna sredstva Patogeni


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P