Kada je vrijeme za prvi tretman protiv kruškine buhe?

Voćnjaci koji izgledaju kao da je preko njih prešao požar odnosno s crnom korom na stablima i granama, pokazatelj su samo jednog – kruškina buha (lat. Psylla spp.) odradila je posao u prethodnoj vegetaciji. Učinila je ono što najbolje zna, napala je stablo, izlučila mednu rosu, prenijela viruse i iscrpila ga. 

Napad je pokazatelj još jedne činjenice. Tretmani koji su se upotrebljavali za zaštitu od ovog štetnika nisu odrađeni na vrijeme.

Spriječiti polaganje jaja prve generacije

Dva su trenutka koja određuju tretmane. Prvi je spriječavanje polaganja jaja, posebice u veljači i ožujku, a drugi ljetna rezidba, koja se obavlja prilikom prelaska štetnika iz faze jajeta u fazu ličinke, kada su jaja narančaste boje, što se događa krajem svibnja i kasnije tijekom vegetacije, ako se pojave još tri ili više generacija buhe.

Dolaskom klimatskih promjena razvukao se period polaganja jaja od strane imaga. Čim se temperature u veljači, nekoliko dana, ustale na više od 10°C, dolazi do leta imaga iz okolnih šuma i polaganja jaja na nabore grančica i pupove, odnosno njihovu bazu. Polaganje se nastavlja i tijekom ožujka tako da se u razdoblju veljača-ožujak moraju obaviti tretmani koji će to spriječiti.

Paziti na odabir sredstva

Mnogi voćari koriste bakrena sredstva i mineralna ulja kojima se, uz veću količinu vode, pokrivaju svježe položena jaja. Ova sredstva koriste se u veljači i ožujku, a neki voćari koriste insekticide koji djeluju prvenstveno na imago i sprječavaju ga da položi jaja.

Zašto se unatoč tome događa da se već krajem travnja i početkom svibnja pojavi prva generacija kruškine buhe? Razlog je u češćim kišama ili snježnim padalinama koje će isprati depozit s površine grane ili pupa, čak iako je prilikom prskanja korišten okvašivač, kao i pogrešnom trenutku tretmana. Do njega najčešće dolazi kada je već položen veći broj jaja, a ako nije obavljena ljetna rezidba, sredstva ne mogu doći do svih dijelova krošnje u kojima su položena jaja.

Glina i vapno za prvu generaciju buhe

Dakle, rješenje je u praćenju leta imaga i odabiru pravog trenutka za nanošenje zaštitnog sredstva koje će spriječiti imago da položi jaja. Čim se vidi prvi imago na stablima, vrijeme je za tretman.

Koja se zaštitna sredstva mogu koristiti? Sudeći po uspjehu posljednjih nekoliko godina u mnogim voćnjacima, kaolinska glina predstavlja jedno od najboljih rješenja. U količini od 50 do 60 kg po hektaru, na 1000 litara vode, i uz podršku okvašivača u vidu jestivog ulja ili nekog drugog koje se možete kupiti u poljoprivrednim ljekarnama, glina može spriječiti polaganje jaja i napad prve generacije buhe, čak i u slučaju češćih kiša i snijega.

Druga opcija je krečenje cijelog stabla, uz dodatak sumpora i soli. I glina i vapno stvaraju bijeli film na njegovoj površini, a to iritira imago buhe kada polaže jaja, a istovremeno dolazi i do toga da ona ne može osjetiti gdje je stablo. I glina i vapno mogu duži period ostati na površini tako da se s velikom sigurnošću može reći da u takvim voćnjacima neće biti napada prve generacije ovog insekta.

Treća opcija je upotreba repelenata u vidu začina kao što su lukovi, čili paprike, ocat i soda bikarbona koje miješanjem daju sol. Što jači mirisi, veće su šanse da se odbije štetnik. Međutim, i uz upotrebu okvašivača, učinak treće opcije je kratkotrajan jer brže dolazi do ispiranja s površine grana i pupoljaka.

Može i bez tretmana

I četvrta opcija – nemojte prskati. Ostavite prirodnim neprijateljima kao što su bubamare koje se u velikom broju pojavljuju u voćnjacima u kojima je u prethodnoj vegetaciji zabilježen jak napad, da odrade posao. Zlatooka također tijekom ljeta u velikoj mjeri suzbija buhu.

U praksi se pokazalo da prirodni neprijatelji mogu spriječiti jači napad. Svaki tretman insekticidima uništit će prirodne neprijatelje, buhu ne uvijek, a ako se i koristi neki insekticid na koji nema otpornost, opet će se ona prije prilagoditi i pojaviti nova generacija koja će činiti štetu u voćnjacima.

Važna je i ljetna rezidba

Kako još spriječiti napad ovog kukca u voćnjacima? Nakon tretmana glinom i vapnom, potrebno je odmah obaviti ljetnu rezidbu stabala. Već krajem svibnja potrebno je početi s njom kako bi se iz unutrašnjosti krošnje uklonili ljetorasti na čijim vrhovima dolazi do nakupljanja jaja i ličinki štetnika.

U zimskoj rezidbi potrebno je samo odrezati kape na vrhovima stabala na kojima se nalazi veliki broj ljetorasta u čijim pazusima se nalaze jaja štetnika. Osvjetljena krošnja tijekom ljeta lakša je za zaštitu od druge i ostalih generacija buhe i sredstva će imati bolji zaštitni efekt. Dakle, to je drugi trenutak za efikasnu borbu protiv ovoga insekta.

Uklonite "kape": Rezidba zadebljalih vrhova starijih stabala kruške

Ljetna rezidba kojom se odstranjuje višak grana iz krošnje, dovodi do manjeg polaganja jaja, jer su sredstva učinkovitija na manjoj lisnoj površini. Ako se obavlja do kolovzoa, u nekoliko navrata, ona će biti dovoljna za suzbijanje buhe, a dodatni koristan efekt bit će izostanak zimske rezidbe u narednim godinama.

Svaki zid od grana neće dozvoliti efikasnu zaštitu, naročito u unutrašnjosti krošnje. Sredstvo, bez obzira koliko je jak atomizer, neće prodrijeti na svako mjesto. Isto tako, neophodno je smanjiti upotrebu dušičnih gnojiva ili ih potpuno izbaciti, a prihranu obaviti folijarno, naročito ako su sušnije godine.