Jesen - prilika za zasnivanje jagodnjaka

Jagoda može da se sadi u bilo koje doba godine. Jesenja sadnja je sigurnija od prolećne, a preporučuje se zato što je biljka u fazi mirovanja. Da sadnja bude dobro obavljena, neophodno je pravovremeno izvršiti pripremu zemljišta.

Jagodu je najbolje posaditi na zemljišnom tlu koje je ravno, ne strmo. Za uspešnu sadnju potrebno je koristiti dobro razvijene živiće. Jesenja sadnja se obavlja od druge polovine septembra, pa sve do pojave prvih mrazeva. Uglavnom se preporučuje da se na 1 ha sadi 40 hiljada živića. Pre sadnje preporučljivo je živiće potopiti u vodu do 24 sata kako bi se osvežili, potom u rastvor fungicida radi dezinfekcije.

Priprema zemljišta

Pre otpočinjanja pripreme zemljišta za podizanje jagodnjaka, neophodno je odneti zemljište na analizu, koja se obavlja u labaratorijama poljoprivrednih stručnih službi, da se odredi sadržaj osnovnih elemenata N, P, K i pH vrednost zemljišta, kao i ukupni i aktivni karbonati. Analiza je neophodna zbog izbora sorti i potrebne količine đubriva, stajnjaka i mineralnog đubriva. Zemljište za podizanje jagodnjaka potrebno je pripremiti pri umerenoj vlažnosti radi očuvanja strukture.

Preporučljivo je pripremu zemljišta obaviti u toku leta ili najkasnije do početka jeseni, kako bi se postigla što bolja fizičko-hemijska svojstva zemljišta. Priprema zemljišta sastoji se u predhodnom rasturanju zgorelog goveđeg stajnjaka (20-40 t/ha) po površini zemljišta, potom oranje na dubini od oko 30 cm. Kao zamena za goveđi stajnjak može se koristiti živinski stajnjak, koji u sebi sadrži puno azota, fosfora i kalijuma. Kada se obavlja faza pripreme zemljišta za sadnju jagoda, preporuka je da se mogu koristiti mineralna đubriva (700-1000 kg/ha). Oranje se obavlja na dubini 30-40 cm.

Sadnja

Jagode se mogu saditi ručno i mašinski. Najmasovniji način sadnje je tzv. ručna sadnja uz pomoć alata kao što su sadiljka, motika i ašof. Primetno je da se sadnja obavlja mehanizovano, sadilicom. Mehanizovana sadnja postiže visok stepen produktivnosti (mašina može da zameni i do 30 radnika dnevno). Sadnja jagoda uz pomoć mehanizacije je brža i ekonomičnija. Najviše je zastupljena sadnja na gredicama (bankovima), uz zastiranje zemljišta folijom, što se pokazalo kao najbolje rešenje.

Redove za sadnju je najbolje postaviti u pravcu sever-jug, jer se na taj način postiže bolja izloženost suncu, protok vode, ali i bolja ventilacija, što je preko potrebno kod ove proizvodnje. Sadnju jagoda potrebno je obaviti najkasnije tri dana po preuzimanju sadnica, ukoliko su kupljene od rasadničara koji sadnice lageruju u hladnjače. Kada se završi sadnja obavezno je zalivanje za svaku sadnicu ručno ili putem sistema za navodnjavanje.

Prihrana

Nakon završetka jesenje sadnje, jagode traže puno fosfora i kalijuma. Jagoda se u više navrata prihranjuje tokom jeseni u cilju formiranja dovoljne lisne mase i kvalitetnog pupoljka koji će osigurati visok prinos u narednoj godini. Za obavljanje prihrane jagoda koriste se lako rastvorljiva đubriva koja sadrže mikro i makroelemente u različitim formulacijama.

U početku prihrane pravilno je upotrebljavati vodotopiva đubriva koja sadrže više fosfora zbog učvršćivanja korena. Nakon 7-10 dana od sadnje, prihranu vršiti sa vodotopivim đubrivima sa najviše azota, jer on najviše pospešuje vegetativni rast. Kasnije u priharni upotrebljavaju se đubriva koja sadrže kalijum koji pospešuje cvetanje.