Jako puno dobre volje, upornost i motika!

Matija Cetinić Frankos najbolj je mladi poljoprivrednik RH u 2017. Njegov projekt PZ Berry Organica je u oštroj konkurenciji od 10 kandidata koji također imaju kreativne i održive projekte ipak proglašen najboljim.

Najbolji mladi poljoprivrednik, naš Matija u listopadu 2017. predstavljat će Hrvatsku na natječaju za najboljeg mladog poljoprivrednika u Europskoj uniji.

Matija Cetinić Frankos (33) na svom OPG-u u Mariji Bistrici sa suprugom ekološki uzgaja bobičasto voće te u nas relativno nepoznatu kulturu sibirske borovnice, odnosno haskapa.

Jedan je od osnivača Zadruge "Berry Organica" koju čini devet OPG-ova s područja središnje, sjeverne i istočne Hrvatske, većinom mladih ljudi koji su ovim načinom željeli pomoći, kako kaže, "svojim postojećim i novoosnovanim gospodarstvima da se bave onom gospodarskom granom od koje svi mahom bježe - poljoprivredom".

Iskoristio mjeru za mlade i postao kralj haskapa

U zadruzi djeluju OPG Ivica Babojelić (Samobor), OPG Matija Cetinić-Frankos (Donji Laduč), OPG Stjepan Fišić (Zaprešić), OPG Krešimir Marenić (Novska), OPG Marin Medić (Donji Miholjac), OPG Mario Muhar (Velika Gorica), OPG Josip Nemedan (Peteranec), OPG Renato Šušnjar (Zagreb), OPG Tomislav Žugec (Sv. Nedjelja).

Devet zadrugara i "savjetodavac"

Voditelj mjera zaštite, prihrane i gnojenja prof. dr. Goran Fruk s Agronomskog fakulteta Zagreb jedini je član Zadruge koji nije proizvođač već sjedi u nadzornom odboru i odrađuje spomenute poslove. Puno im kažu pomaže jer je njihova interna "Savjetodavna služba".

"Bavimo se ekološkom proizvodnjom voća, bobičastog i jagodastog, te prerađevina. U proizvodnji smo tek zadnjih nekoliko godina. Od devet zadrugara, nas osam smo prva generacija poljoprivrednika koja je svoje OPG-e morala graditi od početka. Krenuli smo sa jako puno dobre volje, upornosti i motikom. Danas, nekoliko godina kasnije uz uzajamnu pomoć i sredstva EU fondova imamo značajne površine (zadruga će sa desetim članom će upravljati sa ukupno 55 ha zemljišta), modernu mehanizaciju (dijelimo mehanizaciju), opremu poput refraktometra, pH metra, puno priključaka i opremu za solarno navodnjavanje, zaštitne mreže i sl.

Što je najbolji mladi poljoprivrednik bez Mjere 6?

Skoro svi zadrugari su korisnici sredstava iz M 10 i M 11. Jedino oni sa manje od 10.000 m² proizvodnje nažalost ovu mjeru ne mogu koristiti. To je primjerice moj OPG (Matija Cetinić-Frankos). Koristimo i dodijeljeni plavi diesel za našu mehanizaciju. S obzirom da u našoj zadruzi jedan traktor na tri zadrugara dodijeljene količine goriva su dovoljne za normalnu obradu i njegu nasada."

Radno zahtjevna poljoprivreda na eko način

Poticaji su tu da bi utjecali na finalnu cijenu našeg proizvoda u vidu smanjenja. Poticaje shvaćamo kao stimulaciju koju trošimo namjenski na proizvodnju i na sve ono što konkretno može pomoći količini i kvaliteti našeg voća i prerađevina. Problem je što se poticaji ne isplaćuju redovito, u relativno sitnim vrijednostima, ali smatram da ne treba biti nezadovoljan nego se prilagoditi trenutnoj situaciju kao što to rade svi drugi poljoprivrednici.

Problema uvijek ima. Kod nas u Zadruzi je specifična situacija s obzirom da smo početnici. Svake godine naučimo nešto novo. Prva generacija poljoprivrednika smo koja putem programa srednjih škola prolazi prekvalifikacije i učimo putem rada na našim nasadima. Ekološka poljoprivreda je radno zahtjevna.

Želimo našim djelima demonstrirati da pod sloganom - "zajedničkim, udruženim snagama" možemo biti primjer moderne, uspješne Zadruge!

Naučiti prepoznati određenu bolest ili štetnika je izrazito važno. Ako ne naučiš na vrijeme, postoji opasnost značajnog gubitka prinosa ili u nekim slučajevima upropaštena sezona. S obzirom da smo usko povezani sa strukom koja nas prati i savjetuje, da se sami educiramo putem prekvalifikacija, da zajedno na plantažama radimo, foto evidentiramo što smo uočili onda je to vrlo pragmatičan način savladavanja problema. Administracija se pokazala kao problem koji redovno koči i guši većinu toga što se pokuša napraviti, ali jednostavno kako drugi, tako i mi moramo naučiti funkcionirati u takvom sustavu i boriti se da on bude transparentniji, jednostavniji, brži - efikasniji."

Zajedno nabavljaju sadni materijal, gnojivo

Zadruga je od 2017. u procesu zajedničke nabave svog potrebnog materijala za gnojenje, prihranu i zaštitu biljaka. Na taj način smanjuju troškove proizvodnje koliko god mogu. Sadnice kupuju isključivo u renomiranim rasadnicima sa područja cijele EU. Budući da su u ekološkoj poljoprivredi, izuzetno je važna slijedivost sadnog materijala u smislu fito-sanitarnih izjava, deklaracija o sortnoj čistoći i pravilno izdanim računima.

Također nabavljajući sadni materijal iz EU izbjegavaju posrednike kojih kod nas na tržištu ima dosta, a kupuju biljke na istim mjestima. Olakšava im stvar što su Zadruga i što svake godine kupuju 15.000 - 20.000 biljaka pa dijele troškove transporta. Po pitanju stajskog gnoja, do njega je kažu sve teže doći. Naročito kvalitetnog gnoja.

U planu i proizvodnja humusa

"Imamo velike sreće i pravi je blagoslov što se u blizini naših plantaža nalaze farme konja i goveda iz ekstenzivnog uzgoja pa kod njih po vrlo povoljnim cijenama nabavljamo gnoj. Od 2017. također pokrećemo jedan naš interni projekt - proizvodnja humusa. Osnovnu sirovinu imamo što je kvalitetan stajnjak. Bazeni za gliste su već u pripremi pa ćemo pokušati sami napraviti dobar glistenjak koji će pomoći podignuti plodnost naših tala."

Režim navodnjavanja

Sredstvima EU fondova su uspjeli većinu površina staviti pod sustave navodnjavanja kap na kap. "U to smo uključili elektro pumpe i solarne kolektore za korištenje energije iz obnovljivih izvora. Na taj način smo ostvarili i dodatne bodove na većini mjera na koje smo se javljali. Sam režim navodnjavanja ovisi o dijelu godine, vlazi u zemlji, temperaturi zemlje, temperaturi zraka, količini oborina, jačini i trajanju vjetrova i sl. Investirali smo u opremu za mjerenje vlage u zemlji te se tim instrumentima koristimo pri odlučivanju da li taj dan navodnjavati ili ne. Ne isplati se navodnjavati ako je velika vlaga u zemlji."

Najviše kupuju žene, mlade mame

Njihove proizvode kupuju najviše ljudi od 30-50 godina u većini slučajeva žene, mlade mame i svi ljudi koji žele kvalitetan, ekološki uzgojeni proizvod. Jedan dio proizvoda kupuju lokalne voćarne i zaposlenici velikih tvrtki (vrše dostave po cijelom Zagrebu direktno u urede). Ove godine šire se na lance prodavaonica koje su specijalizirane za distribuciju eko voća i povrća, a ponudile su suradnju koja je zadovoljavajuća za zadrugare. Imaju ambiciozan plan za suradnju sa turističko-hotelijerskim sektorom sa kojima imaju dogovorene sastanke te će se potruditi i da taj kanal zaživi i bude jedan od načina distribucije eko voća.

Ljubav prema pčelama

"Pčele su izuzetno bitne za prirodu. Bez njih, većina plodova ne bi došla na rod jer oprašivanje vjetrom nije dovoljno kvalitetno. Pčele su radilice koje su fokusirane na prikupljanje peludi i nektara što im naše voćke omogućavaju. Za uzvrat ostvarujemo veće prinose, kvalitetnije plodove sa više šećera, krupnoće i tvrdoće.

Za sada je više naglasak na solitarnim pčelama koje su puno zahvalnije u smislu oprašivanja od medarica, jer rade samostalno, na nižim temperaturama i po lošijim uvjetima. U našim nasadima se može naći nekoliko hotela za solitarne pčele koje se mogu normalno razvijati jer smo ekološki proizvođači. Što se tiče medarica one nam pomažu u drugom dijelu sezone u smislu oprašivanja kada solitarne više ne lete tako intenzivno. Solitarne nam puno pomognu oko haskapa koji ulazi u cvat jako rano. U oprašivanju nam pomažu pčelari iz obitelji Sedak koji u naše voćnjake smjeste tri košnice na 1 hektar i na taj način podižemo naše prinose. Pčelari zauzvrat dobiju pašu na eko voćnjaku, a mi predavanje o pčelama i njihovim specifičnostima.

Smatram da ima veliki broj mladih ljudi koji se bave poljoprivredom, ali se dovoljno ne udružuju dovoljno. Volio bi vidjeti više suradnje, više razmjene iskustava, više zajedničkih projekata mladih. Postoji i Hrvatska Udruga Mladih Poljoprivrednika kao tijelo koje ujedinjuje mlade u poljoprivredi i dobar je primjer mladih koji se putem zajedničkog nastupa pokušavaju izboriti za nešto novo i nešto drugačije. Takav primjer je i naša Zadruga "Berry Organica". Ljudi bi trebali koristiti nas kao primjer. Ako možemo mi uspijevati kao potpuni početnici iz potpuno različitih svjetova i naobrazbe, mogu i drugi", ispričao je Matija za Agroklub.