Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Voćarska zadruga
  • 27.08.2021. 12:00
  • Pomoravski okrug, Jagodina

Jagodinski voćari zadovoljni rodom i cenama

Kajsija je proizvođaču iz Zemljoradnike zadruge "Moravski voćari" izbegla mrazeve i lepo rodila, cenom kupine od 200 dinara bio je zadovoljan. Ostali čekaju berbu dunje i sazrevanje lešnika.

Foto: Jelena Lukić
  • 398
  • 272
  • 0

Zemljoradničku zadrugu "Moravski voćari" iz Jagodine osnovalo je šest zadrugara, pre dve godine, sa ciljem da lakše plasiraju svoje proizvode. Na ukupno 100 hektara gaje šljive, kupine, dunje, lešnike, kajsije, višnje, jabuke i breskve. Jedan od zadrugara, koji ima čak 16 hektara pod voćem u selu Slatina kod Jagodine, Radiša Petrović (na naslovnoj fotografiji) kaže da je njemu ove godine voće dobro rodilo uprkos vremenskim prilikama.

"Kajsija je lepo rodila, imao sam sreću da je nije uništio mraz i zato je bila dobra cena. Imao sam oko 20 tona, a cena na veliko bila je 120 dinara, a na malo oko 200 dinara", kaže Petrović.

Pola obrao jer je prestao otkup

Ovaj voćar je kajsiju zasadio na četiri hektara, šljivu na šest, dunju na 2,5 hektara, višnju na dva i kupinu na 1,5 hektar. I to pre desetak godina. Najpre je počeo sa kajsijom, a nedavno je i obnovio zasad ovog voća.

"Višnja je takođe lepo rodila, oko desetak tona, ali je problem bio što sam samo pola obrao jer je prestao otkup. Isto je i sa šljivom koja je takođe lepo rodila. Prodao sam 10 tona, a onda su otkupljivači prestali sa otkupom. Ta šljiva ide na rusko tržište. Oni žele da se bere sa peteljkom i da bude poluzrela, ali zbog visoke temperature odjednom je sazrela i onda je nastao kolaps", kaže naš sagovornik i dodaje da su nešto uspeli tako da uberu, a drugo je u naglom sazrevanju opalo.

Petrović je kupinu zasadio na 1,5 ha

I kupinu sorte loh nes prodaje na ruskom tržištu. Ove godine suša je umanjila prinose za oko 30 odsto, ali je zato otkupna cena od oko 200 dinara bila dobra. Voćari ne pamte takvu cenu zadnjih šest godina. Petrović samo kupinu navodnjava, a ostalo voće ne, jer bi to bila prevelika investicija. Ni subvencije ne koristi.

"Ukoliko se voće gaji na većim površinama može pristojno da se živi, ali ne da se obogati. Svoj si čovek, to je prednost poljoprivrede", ističe Petrović i dodaje da je ovaj kraj odličan za uzgoj voća zbog specifične ruže vetrova.

Prodao avion da bi kupio traktor i stubove

Njegov kolega iz zadruge voćar Goran Radojičić pod voćem, u selu Trnava nadomak Jagodine, ima 2,4 hektara i to dunju na 1,1 hektar, a na preostalom delu voćnjaka ima kupinu sorte loh nes i mađarsku višnju.

"Dunju sam posadio 2013. godine, a višnju tri godine kasnije. Ove godine višnju nisam ni brao, jer je bila slaba ponuda za otkup te sorte, pošto se uglavnom kod nas traži oblačinska. Problem sam imao i sa radnom snagom, jer sezonci rade kod onih sa većim zasadima", naglašava Radojičić.

Inače, Radojičić je po struci vazduhoplovni mehaničar, a i sportski je pilot. Ono što je interesantno jeste da je prodao svoj ultralaki avion da bi kupio traktor i stubove za kupine.

Radojičić je dunje zasadio 2013, a višnje tri godine kasnije

"Kupina je deficitarno voće. Ove godine je kilogram u rinfuzu bio 220 dinara, a prva klasa 400 dinara. Početna cena je bila 100 dinara. Jedan od najvećih razloga porasta cene ovog voća u Evropi je taj što je ona u Meksiku, državi koja je jedan od najvećih proizvođača, loše rodila."

Kupina je, kaže, neznatno podbacila zbog vremenskih prilika ali je zato cena to nadoknadila.

"Ove godine i rod dunje je desetkovan, iako sam posledice suše sprečio sistemom za navodnjavanje kap po kap. April je bio izuzetno kišan, a bio je mraz. Ovo je sedma godina zasada. Prinos bi trebalo da bude od 16 do 20 tona po hektaru, a verovatno će biti tonu i po. Dunje se beru krajem oktobra", navodi naš sagovornik.

U zasad sa kajsijama i lešnicima uložio oko 50.000 evra

Još jedan od zadrugara i direktor zadruge "Moravski voćari" Dragoslav Spasić iz Jagodine je pre tri godine kupio u Trnavi tri hektara zemlje i zasadio po 1.000 stabala lešnika i kajsije. Do sada nije imao veze sa poljoprivredom jer on i supruga imaju frizersko-kozmetički salon, ali je hteo da se oproba u voćarstvu.

"S jedne strane to je lep vid rekreacije. Radim koliko mogu, ostalo platim ili mi pomognu drugari, sklonim se od gradske vreve, a računam i da mi to bude lep dodatak penziji. Kajsija je trebalo da rodi ove godine, ali ju je pokosio mraz, a lešnik će prve plodove da ima za dve godine. Sadio sam ih naizmenično, jer taman kad prođe životni vek kajsije, lešnik može da se razgrana i rađa narednih pedesetak godina", objašnjava Spasić.

Dragoslav Spasić zasadio je po 1.000 stabala lešnika i kajsije

On je od države dobio subvencije od oko 10.000 evra za postavljanje ograde, sistem za navodnjavanje kap po kap i kupovinu poljoprivrednih mašina i sadnica. Nedostaje mu još traktor. U zasad sa kajsijama i lešnicima uložio je do sada oko 50.000 evra.

"Kada smo oformili zadrugu računali smo na subvencije od 7,5 miliona dinara za mlade zadruge. Hteli smo da napravimo destileriju, ali je potrebno još dosta da uložimo da bi dobili subvencije", kaže Spasić.

Još uvek nema tržište za svoje voće jer nema ni pun rod, ali se preko interneta raspituje gde bi mogao da proda kada za to dođe vreme. Još navodi da veliku podršku ima i od Poljoprivredne savetodavne službe u Jagodini.


Foto prilog


Tagovi

Jagodinski voćari Voćarska zadruga Moravski voćari Radiša Petrović Goran Radojičić Dragoslav Spasić


Autorka

Jelena Lukić

Više [+]

Diplomirani novinar. Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Cilj joj je da predstavi uspešne ljude koji se bave poljoprivredom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Seljačka vranjska metla za metenje dvorišta.