Naizgled ni po čemu poseban, Ron je Australijanac koji uzgaja jagode, kupine, maline i još nekoliko vrsta egzotičnog bobičastog voća. Međutim, kod njega je sve - reciklirano.
Naizgled ni po čemu poseban, Ron (Ron Humphreys) je Australijanac koji uzgaja jagode, kupine, maline i još nekoliko vrsta egzotičnog bobičastog voća. Uvek je bio vešt vrtlar i uzgajao povrće i voće za svoje potrebe, ali prelomni trenutak je bio kada je odlučio da napusti posao i da počne komercijalno da proizvodi jagode, piše maitlandmercury.
Započeo je sa samo 50 biljaka, a sada ima 2.000 sadnica jagoda, 7.000 sadnica malina i na stotine drugih. Hobi se pretvorio u lep posao. Poseban je po tome što koristi reciklirane posude za uzgoj voća, ali i sve ostalo nije daleko od toga. Čak je i klupa koju ima na imanju od recikliranog gvožđa.
Ovaj inovator razvio je i vlastiti sisitem za uzgoj jagoda. U njemu jagode rastu kroz rupice recikliranih posuda i rastu vertikalno u grmovima. Biljke se navodnjavaju i hrane sistemom kap po kap, koji dolazi do svih nivoa s vrha, a služi se kišnicom i branom koju je napravio na imanju.
Sledi i organsku praksu, a to mu, kaže, olakšava i činjenica da jagode nisu na zemlji, gde su bile podložne kišama, koje donose i većinu bolesti. Ovako su ipak u barem delimično kontrolisanim uslovima.
Iako ima jako puno posla, nema više opasnosti od puževa, gljivica, štetočina. Prodaje svoje voće lokalnim restoranima i trgovinama zdrave hrane.
Uzgajao je, kaže, i salatu u hidroponskom sisitemu, ali kako mu je trebala velika količina jako kvalitetne i čiste vode, odustao je. Bobičasto voće treba period hladnoće ispod pet stepeni Celzijusovih, pa zemljište ostavlja golo tokom zime i malčira u proleće. Jagode mu potraju dve godine u dobrom prinosu, a onda im kvalitet i rodnost slabi.
Manje plodove prerađuje u džemove. Kako uvek smišlja nešto novo, tako ima i veliko bure s rupama iz kojih rastu jagode koje je napunio kompostnim glistama i otpadnim materijalom iz vrta, a naziva ga svojom privatnom "poljoprivrednom trgovinom". Gliste se hrane otpacima i prave kompost, koji onda hrani jagode. Prilično održiv način za uzgoj, rekli bismo.
Foto: maitlandmercury
Autorka