Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj limuna
  • 30.04.2022. 09:00

Hrvatska ima neiskorišten potencijal za uzgoj limuna - što koči ozbiljniju proizvodnju?

Prema podatcima FAOSTAT-a iz 2019. godine u Hrvatskoj se proizvede u prosjeku oko 40 tona limuna na gotovo 210 hektara obradive površine, kaže nam prof.dr.sc. Đani Benčić. A potencijala za više, itekako imamo.

Foto: Depositphotos/aamulya
  • 675
  • 109
  • 0

Limun lat. Citrus limon je manje stablo (može narasti između pet i šest metara) žutog ploda koje sadrži do 50 posto soka. Potječe iz jugoistočne Azije, a na području Republike Hrvatske se prvi put spominje u 15. stoljeću na dubrovačkom području, te se vjeruje da su ga, baš kao i mandarinu, na naše prostore donijeli dubrovački pomorci.

Premda se u tom razdoblju nije koristio u prehrani, nego prvenstveno kao ukrasna biljka, kasnije je pronašao nezamjenjivo mjesto na brojnim jelovnicima širom svijeta. Osim što je odličan izvor vitamina, prirodni je antiseptik ugodnog mirisa.

Radi ljekovitih svojstava vrlo je tražena namirnica i samim time poželjna djelatnost mnogih poljoprivrednika. Pronalazimo ga u brojim oblicima, kao što su sokovi, rakije, likeri, kolači, eterična ulja i brojnim drugim. Nekorištenjem silikona u kori radi dužeg roka trajanja ekološki uzgojen limun postavljen je visoko na ljestvici traženih radi same iskoristivosti koja obuhvaća čak i samu koru. 

Ljubičasti cvjetovi i okrugli plod žute boje danas krase i jadransku obalu, od krajnjeg juga i područja Konavala, preko južnodalmatinskih do srednjedalmatinskih otoka. Pokoje stablo može se pronaći i na Lošinju i Brijunima, koji su ujedno i najsjevernije područje Europe na kojem limun opstaje. 

Berba od studenog do siječnja

Mediteranska klima južne Dalmacije i njezinih otoka zbog svojih karakteristika pokazala se kao gotovo idealna za uzgoj limuna.

"Prema službenim podatcima FAOSTAT-a iz 2019. godine u Republici Hrvatskoj se proizvede u prosjeku oko 40 tona limuna na gotovo 210 hektara obradive površine. Procijenjeno je kako se broj stabala kreće između 120.00 i 270.000. Zbog lijepog izgleda samog stabla i brojnih koristi ploda možemo ga pronaći u brojnim okućnicama našeg priobalja", kaže prof.dr.sc. Đani Benčić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Naglašava da su mnogo sunčanih sati te zime i proljeća bez mraza uzrok radi kojeg ovaj agrum najviše voli okolicu Dubrovnika, Mljet, Korčulu, Lastovo, Hvar i Vis. Područja otporna na hladnoće u Hrvatsku su privukle sedam sorti: eureka, lisbon, meyer, meyer improved, mjesečar, manache i villafranca. Međutim, govori nam naš sugovornik, brojna stabla na našem području su nepoznatih, odnosno neistraženih sorti, te se pretpostavlja da su križanci. Kod nas prosječno narastu od pet do šest metara i dožive od 50 do 60 godina starosti. Nakon 25.-30. godine starosti nastavljaju redovno rađati, ali manje nego prije. 

Dozrijevanje plodova započinje tijekom srpnja i kolovoza, dok se berba obavlja svake godine od studenog do siječnja.

Plodove limuna u svojoj ponudi ima tek nekoliko OPG-ova u Hrvatskoj, većinom iz područja doline Neretve, dok se ozbiljnom proizvodnjom, odnosno da mu je limun primarni proizvod, bavi tek jedan proizvođač s Visa, što je, smatra, uistinu ogromna šteta obzirom na veliki potencijal naših krajeva.

Bočata voda predstavlja problem 

Premda se nastanio na jugu države, Ravni Kotari se svojim plodnim tlom, a nešto manje klimom pokazuju kao neiskorišteni potencijal za uzgoj limuna. Iako za kvalitetan plod imamo odlične uvjete, brojni poljoprivrednici nailaze na razne prepreke. Gdje točno zapinje po tom pitanju, pitamo profesora. Kao jedan od problema se nameću usitnjene parcele.

"Loša povezanost otoka s kopnom i nedostatak navodnjavanja dodatno otežavaju proizvodnju ovog agruma koji, kao i svi ostali, zahtijeva puno vode. Dolina Neretve svojim sunčanim danima i bogatstvom vode također je udomaćila limun. Međutim, bočata voda predstavlja probleme ljubitelju slatke vode. Na isti problem nailaze i otočani prilikom kopanja bunara", kaže nam.

Dodaje i da, premda se kao idealno rješenje nudi skupljanje kišnice, rijetko ga možemo susresti. Iz tog razloga je potrebno limun cijepiti na otporne podloge.

"Troškovi desalinizacije i osiguravanja slatke vode za uzgoj poljoprivrednicima povećava ukupne troškove proizvodnje. Samim time podiže se i cijena limuna i limunovih proizvoda", napominje prof.dr.sc. Benčić. Ističe i važnost prerade jer se limunovi proizvodi puno lakše skladište i prevoze, a u konačnici postižu i znatno višu cijenu na tržištu. 


Povezana biljna vrsta

Limun

Limun

Sinonim: - | Engleski naziv: Lemon | Latinski naziv: Citrus limon L.

Limun je lijepa i vrlo dekorativna zimzelena biljka koja naraste od 3 - 6 m visine, sa sjajnim listovima, bijelim cvjetovima jakog mirisa i osvježavajućim plodovima. U... Više [+]

Tagovi

Limun Uzgoj limuna Prof.dr.sc. Đani Benčić Dolina Neretve Ravni kotari Potencijal uzgoja Bočata voda


Autor

Matko Hmelik

Više [+]

Student na petoj godini smjera agroekologija na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaljubljenik u prirodu i ekološku poljoprivredu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]