Haskap je još uvijek "in", na OPG-u Zlatka Curmana uskoro kreće berba

Kad je Zlatko Curman odradio svoj posljednji radni dan u Bauhausu, imao je san o tome kako želi provesti mirovinu. Te iste 2018. godine registrirao je OPG i krenuo u sadnju svojih prvih sibirskih borovnica u Stubičkoj Slatini, selu općine Oroslavje.

"Za njih sam se odlučio razgovarajući s kupcima na vrtnom odjelu trgovine. Najviše možeš naučiti razgovarajući s ljudima, pa sam tamo upoznao jednog mladog čovjeka koji je došao kupiti kiselu zemlju za sadnju borovnica“, opisuje. I tako, riječ po riječ, saznao je da je ona jako otporna biljka, dobro podnosi hladnoću, daje plod vrlo rano u sezoni, te da kod nas još nema bolesti koje je napadaju.

Zlatkova majka je iz Igrišća, sela na granici Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, ali on je rođen u Stubičkoj Slatini i tu je naslijedio nešto zemlje. Njegova gospođa rodom je iz obližnjeg Oroslavja i našli su se, kako kažu, na pola puta. Drže svinje za svoje potrebe, pa zemlju koriste za proizvodnju nešto ječma i kukuruza za svoju stoku. No, uzgoj sibirskih borovnica postao je ovoj obitelji ljubav, a ne posao. "Zafrkavamo se, nemamo veliku obavezu s borovnicama. Imamo svoje zemlje, ali htjeli bi se i proširiti, jer iskreno, iznenadila nas je potražnja“, kaže. 

Šest različitih sorti

Ima 6 sorti; boreal blizzard, boreal beauty, boreal beast, aurora, honey bee, wojtek i zojka. Boreal blizzard su posebno slatke. "Meni su fantastične, krupnije i rodne, a grm raste u obliku slova V“, otkriva. Dogovara kupovinu još nekih okolnih parcela, ali kaže da je teško. U ovom kraju ima zemlje i neiskorištena je, ali rijetko je tko želi prodati. Sam je pripremio dodatnih 200 sadnica pa će ih on i sin kojeg je zarazio ovim poslom, posaditi nadolazeće jeseni.

Obitelj prodaje cijeli svoj urod na kućnom pragu. U sezoni branja postave znak pred kućom i kupci im sami dolaze. Nekada i sami beru jer bobice haskapa ne mogu dugo zadržati svoju kvalitetu nakon branja. "Nasad još nije u punom rodu, ali svake je godine sve bolji. Prošle je godine bila i tuča oštetila plodove, no ploda je bilo. Iznenadim se koliko plodova daje grm, ali ništa ne vjerujem dok nije gotovo“, smije se Zlatko koji prodajom ovog voća pokriva troškove mreža za ptice, gnojiva i goriva za obradu.

Samo ekološki principi

U obradi ne koriste kemijska sredstva, već kupuju peletirano konjsko gnojivo. Ne šprica se ništa jer bolesti na haskapu nema. Prilikom sadnje koristili su treset za zakiseljavanje tla iako je tu mjeru bitnije poduzeti kod sadnje američke borovnice. Okapaju grmove, pobiru travu i malčiraju, a grmove pokušavaju formirati u obliku slova "V“. U oprašivanju cvjetova im pomažu solitarne pčele za koje je Zlatko postavio hotel.

Bolesti nema, ali životinjama je haskap privlačan. 

Veliki problem su im voluharice. Rijetko same kopaju podzemne tunele već koriste one koje je krtica prethodno iskopala. One progrizaju korijen, te prizemni dio mlade stabljike. Napadnute biljke lako je prepoznati po žgoljavom grmu, usporenom rastu i sitnijim listovima i plodovima. Biljka će preživjeti, ali će sporije napredovati. No, već je naučio da ovi štetnici izbjegavaju jake mirise. Nekad je nabavljao prirodni pripravak Homeogarden - ekološki preparat protiv voluharica koji se razrjeđuje se s vodom i zalijeva. On je na bazi ricinusovog ulja što im smeta. Sada se snašao sa "sam svoj majstor“ pripravcima. 

"Vodom natopim lišće bazge u velikoj bačvi i tako ostavim da stoji tri tjedna. Ta vam otopina dobije jedan užasan smrad koji odbija voluharice, a ja time ljeti zalijevam biljke. A, dobro je i zagaziti i utabati zemlju uz korijen“, savjetuje. 

Prve godine nakon sadnje, srne su im obrstile mlade izdanke na grmovima, ogradili su nasad i od tada ih više nema. No, i ptice su velika napast na nasadima bobičastog voća pa su ga počeli štititi mrežama protiv ptica u vrijeme sazrijevanja plodova.

Više voća, manje šećera

"Krajem petog mjeseca počinjemo brati, jer ovo nisu najranije sorte i nismo na najtoplijoj poziciji. Lani je 10 dana trajala berba i dođu nam pomoći prijatelji i kupci", otkriva. 

Svježe plodove pakiraju u kutijice od 250 g i tako ih najviše prodaju, no Zlatko i njegova supruga višak bobica sami prerade. "Napravimo sebi pekmez i džem, voćni preljev i nešto likera kojeg podijelimo. Popularan je naš preljev za kolače, sladoled, palačinke, jogurte. Probat ćemo raditi matični sok od haskapa. Dodanog šećera u našim proizvodima je minimalno“, priča o planovima. 

Napominje da su imali par upit iz slastičarni, ali da ispada da je njima preskupo kupovati pravi plod već im je isplativije kupovati samo ekstrakt i aromu. No, ne brine ga to jer kupaca ima dovoljno.

Slogan na proizvodima OPG-a Curman Zlatka je Radimo sa srcem i Priroda daje više. "Ja s mojim borovnicama razgovaram. Uživam. Mene to opušta, volim to raditi, stariji sin ima volje i ulazi u uzgoj sibirske borovnice“, ponosan je. Haskap je poznat po svojim ljekovitim svojstvima i naš sugovornik spominje kako su njegovi ukućani dobivši koronu, skoro dva tjedna redovito konzumirali napitke s ovim voćem i liječili se njome. "Čak sam negdje čuo da se bobice prilikom branja ne bi smjele prati jer da se onda skinu i korisne tvari s njih“, dodaje. 

Bogatstvo minerala u plavoj bobici

Sibirska borovnica, haskap ili modra kozokrvina član je porodice kozokrvina. Njene plave bobice sazrijevaju rano, odmah nakon jagoda u svibnju. Riječ caerulea znači plavo, što i jest značajka ovog zdravog voća. Boja bobica varira od plave do tamno ljubičaste s voštanim premazom na površini ploda.

Posljednjih 10-ak godina zaokupile su pažnju javnosti kao jedna od novih funkcionalnih hrana. Raznim istraživanjima potvrđeno je postojanje 186 različitih bioaktivnih tvari u različitim dijelovima biljke. Osim organskih kiselina, flavonoida i saponina, novo-otkriveni su triterpenoidi, iridoidi i masne kiseline. Bobice sadrže 87,6 % vode, 2,12 % bjelančevina, 0.01 % masti, 8,3 % vlakana, 0,86 % ugljikohidrata, 12 kJ energije i 0,45 % pepela. Ukupni šećeri variraju od 18,27 do 25,85 mg/g.

Bogate su pigmentima antocijaninima, za koje neka znanstvena istraživanja sugeriraju da su vrijedni prebiotici, pogotovo za bifidobakterije. Osim toga, važni su antioksidansi koji preveniraju brojna oboljenja u ljudskom tkivu. U kineskoj tradicionalnoj medicini, sušeni plodovi se tisućama godina upotrebljavaju kao antipiretik i antiupalno sredstvo.

Plodovi haskapa su bogati željezom, kalijem i kalcijem, a sadrže i visoke koncentracije vitamina A, C i E. Zato bi svako seosko domaćinstvo bar za svoje potrebe u vrtu moglo posaditi par grmova ove ljekovite biljke.