Godina izgleda obećavajuće - završava rezidba oraha

I dok brojni proizvođači koštičavog i jezgričavog voća zbrajaju velike štete od posljednjeg mraza, početak vegetacije za proizvođače oraha, kojeg mraz nije zahvatio, za sada izgleda obećavajuće. 

"Nasadi u rodu trenutno su u fazi kretanja vegetacije i uskoro će se aktivirati i prašnici“, rekao nam je Ivan Paponja, predsjednik Udruge "Pupoljak" koja, između ostalih, okuplja uzgajivače oraha različite starosti nasada, uzgojnih oblika i sustava uzgoja te odabranog sortimenta, pa shodno tome i različitih pristupa tehnologiji odnosno aktivnostima kroz proizvodnu godinu.

"Da bi godina bila uspješna, da bi došlo do kvalitetne oplodnje, bitno je da period oprašivanja i oplodnje prođe bez konstantnih intenzivnih padalina i da ga karakterizira prisustvo laganog vjetra. Orah je anemofilna biljka, oprašuje se vjetrom i za njega uopće nije značajno prisustvo oprašivača iz reda insekata“, pojasnio je ističući kako je velika zabluda da ova voćna vrsta nije radno intenzivna kultura, te ju samim time, između ostaloga, ne treba niti orezivati. 

I orah treba rezidbu

"U zadnje vrijeme čujem izuzetnu potrebu i trud stavljanja uzgajivača oraha 'u usta' od osoba koje su daleko od bilo kakve, pa i minimalne spoznaje o uzgoju. Da, orah u rodu treba orezivati! Kada? Ovisno o vremenskim uvjetima - tijekom veljače, ožujka i prve polovice travnja svake godine!“, kaže Paponja koji je upravo završio rezidbu u vlastitom nasadu. 

Pojašnjava kako se, kao uostalom i druge voćarske proizvodnja, i ova može podijeliti na ekstenzivnu, poluintenzivnu i intenzivnu. Od tog pitanja ovisi i koje sorte odabrati. Kod ekstenzivne proizvodnje se obično odabiru stare terminalno rodne sorte kakve su npr. Jupiter, Šampion, Šejnovo itd, dok se kod intenzivne, profesionalne proizvodnje, sade lateralno rodne sorte kakve su Lara Pieral, Tulare, Fernor, Čendler (isključivo za vinogradarske lokalitete gdje je minimalna opasnost od kasnih proljetnih i ranih jesenjih mrazeva), zatim neke mađarske selekcije Milotai i Alzsosentivani, te Novosadski kasni rodni, Rasna... 

Mehanizirana i ručna 

"Treba također reći da lateralno rodne sorte daju 2 do 2,5 puta veći prinos oraha u ljusci po jedinici površine, ali su i ulaganja kod zasnivanja značajno veća jer je veći broj sadnica, najčešće 250 po hektaru“, navodi naš sugovornik i dodaje kako se ovisno o sortimentu, sustavu uzgoja i samog uzgojnog oblika, odlučuje i za tip rezidbe koji je specifičan za svaki od njih. 

Intenzivni sustavi uzgoja lateralno rodnih sorti u rodu, režu se strojno. U nedostatku specijalizirane mehanizacije improvizira se motornim ili električnim pilama s teleskopskim produžecima, s nošenih i vučenih platformi, kaže Paponja. 

Kod poluintenzivnih i ekstenzivnih sustava uzgoja, pristup je drugačiji. Potrebno je ukloniti grane koje su konkurencija provodnici u svrhu povećanja prozračnosti i osvijetljenosti unutar krošnje, a obodne grane prikratiti kako bi postigli traženu razgranatost krošnje. 

Rezidbu posebno otežava prijeko potreban rad motornom pilom, najčešće teleskopskog sustava, upotreba ljestava ili voćarske platforme, kao i uvijek provjerena i dobra metoda s ručnom pilom kod grana teže pristupačnih motornom pilom. 

Nakon nje je potrebno ukloniti grane iz nasada, jer ih je zbog promjera praktično nemoguće malčirati, kaže i preporučuje u kratkom roku nakon rezidbe ići s fungicidnom sredstvom, sukladno proizvodnji koju uzgajivač prakticira i vremenskim uvjetima kao i potencijalu sporulacije patogena. Nakon toga potrebno je obaviti sve ostale redovite zahvate njege kao što su gnojidba, zaštita, suzbijanje korova i, ako je moguće, navodnjavanje.

Prikraćivanje u mladim nasadima

Drugačija je pak njega mladog nasada u kojemu je, kaže, u ožujku trebalo započeti s prvim radovima, a temelj suvremenog uzgoja oraha je prikraćivanje ili "čepovanje" sadnice rezom na visini 30-50 cm od tla. Zahvat je izuzetno važan i koristan uzgajivaču iz više razloga jer postiže stimulaciju bržeg razvoja korijenovog sustava te postizanje balansa između snage nadzemnog i podzemnog dijela sadnice koji će u narednim godinama pozitivno rezultirati kako visokom koeficijentu godišnjeg prirasta tako i dobrom prinosu. 

"Međutim, s ovim zahvatom treba biti iznimno pažljiv. Da bi sadnica oraha kvalitetno odgovorila na 'čepovanje', nužna je minimalna količina oborina u godini 800 mm i da su te raspoređene podjednako u svim kritičnim fazama vegetacije“, pojašnjava i dodaje kako je u suprotnom, mladom nasadu odmah od starta potrebno osigurati navodnjavanje. U prve tri godine dovoljan je sustav “kap po kap” dok je u razdoblju rodnosti jedino preporučljiv sustav mikrorasprskivača prilagođenih nasadima, ali to je već neka druga tema. 

"Mi smo u posljednje tri godine u većem dijelu regije imali uglavnom optimalan raspored oborina pa nije bilo ozbiljnih kontraindikacija za 'čepovanje'. Moram napomenuti kako su zadnjih nekoliko godina proizvođači jednostavno bili primorani prikraćivati sadnice više puta“, ističe naš sugovornik jer sadnice nakon prvog ili drugog prikraćivanja nisu dosegnule očekivani minimalni porast od 1,80 m unatoč provedenim svim preporukama od strane struke. 

Gnojidba, frezanje i košnja

Nakon što se rez na čep osuši odnosno nakon što se sadnica "isplače" preporučuje tretiranje sredstvom fungicidnog i bakteriostatskog djelovanja zbog dezinfekcije cijele sadnice. Podsjeća i na važnost prve godišnje gnojidbe, za koju se koriste gnojiva s većim postotkom dušika i lako pristupačnog fosfora kao i sumpora, svakako sukladna proizvodnji koju uzgajivač prakticira.

I na kraju, ne treba zaboraviti i na travanjsko suzbijanje korova čije prisustvo značajno utječe na mlade sadnice pa je stoga prvih godina potrebno cijelu međurednu površinu tanjurati ili frezati te oko sadnica konstantno mehanički suzbijati korov. Najbolje bi bilo da se mehanička obrada redovno provodi u prve tri godine, a da se zatim ide u zatravljivanje kompletne površine nasada, preporučuje Paponja.