Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Visokožbunasta borovnica
  • 11.12.2017. 12:00

Gajenje borovnice - prednosti i izazovi

Donosimo vam poređenje uzgoja borovnice u zemljištu, hidroponskog uzgoja, ali i onog u zaštićenom prostoru.

Foto: Biljana Nenković, Aleksandra Kekić
  • 5.621
  • 243
  • 0

Proizvodnja borovnice beleži uzlazni trend u svetu sa 525.600 tona prinosa. Najveći proizvođači su SAD, Kanada i Čile, a u Evropi su to Poljaci, Nemci i Francuzi.

Srbija ima 400 hektara pod borovnicom, sa trendom širenja površina, a najveće interesovanje je za plantažni uzgoj.

Popularne sorte borovnice

Sorta koja je najzastupljenija na plantažama je duke. Ona ima visoku rodnost, rano zri i plod je izuzetnog kvaliteta. Tu je i bluecrop, sorta koja ima slične karakteristike, ali postoji problem sa skladištenjem. Patriot se takođe uzgaja, a sazreva sedam dana nakon duke sorte. Neke od novih sorti koje proizvođači preporučuju su: draper i huron, koje sazrevaju oko 15. juna, liberty (10. jul) i aurora (1. avgust).

Borovnica može da ima dug vek, ukoliko joj se obezbede svi uslovi. Najrasprostranjenije je gajenje u zemljištu (naslovna fotografija), ali je sve više zainteresovanih i za hidroponski uzgoj.

Gajenje u zemljištu

Arilje je kraj koji je poznat po gajenju borovnice u zemljištu. Problem sa ovim načinom uzgoja je što može da dođe do zadržavanja vode, a to dovodi do gušenja korena, prilikom čega se biljka suši (posebno na glinovitim zemljištima).

"Rešenje je u podizanju gredica i otvaranju jamića. Agrotekstil se koristi kao malč, a nikako polietilenska folija, jer ona može da se ošteti. Primere ovakvih zasada borovnice možemo pronaći u okolini Mladenovca i u Ubu", rekla je na Savetovanju o savremenoj proizvodnji voća u Novom Sadu prof. dr Jasminka Milivojević sa Poljoprivrednog fakulteta iz Beograda.

Tema "Visokožbunasta borovnica" je veoma zainteresovala okupljene u Novom Sadu

Dodala je da je izuzetno važan pravilan odabir zemljišta. Borovnica zahteva laka i rastresita zemljišta, sa pH vrednostima između 4,2 i 4,8. Preporučuje da se urade analiza mehaničkog sastava zemljišta, kao i hemijska analiza.

Savet za sadnju: 3x1 m, odnosno 3.300 biljaka/ha ili 3x1,2 m, odnosno 2.780 biljaka /ha. Očekivani prinos u punoj rodnosti, u petoj vegetaciji, je od 12 do 15 tona.

Hidroponski uzgoj

Hidroponski uzgoj borovnice posebno je razvijen u Austriji, a stručnjaci iz Beograda su iskustva preuzeli od kolega iz Graca. Ovde je zastupljeno 4.800 biljaka po hektaru, na razmaku 3 x 0,8 metara. Saksije su zapremine 10 litara, a prilikom proređivanja vadi se svaka druga. Presađuju se u veće saksije i premeštaju na drugu parcelu.

"Prednost hidroponskog uzgoja je u iskorišćavanju nezgodnoh zemljišta, povećanju broja biljaka, zaštiti od glodara, kao i olakšanom zalivanju i prihrani. Izazovi se javljaju kod izbora sadnica, saksija, odnosno polipropilenske folije. Posebno je značajan dobar sadni materijal, jer je slabu biljku teško oporaviti", napomenula je Milivojevićeva.

Sadnice borovnice u saksijama

Kako se postavljaju saksije?

Pre instaliranja saksija, u red se stavlja agrotekstil, koji se buši na mestu gde će doći saksija sa sadnicom. Stavlja se i mreža od pocinkovane žice, kao zaštita od glodara. Umesto polipropilenske folije kao saksije, mnogi koriste i vreće od pletenog agrotekstila.

"Supstrat bi trebalo da čini 67% do 70% strugotina četirana, a oko 30% kiseli treset. pH vrednost bi trebalo da bude od 2,5 do 3,5. Dodaje se i kvarcni pesak. Navodnjavanje se sprovodi sistemom kap po kap, sa dva ubodna kapljača za manje saksije, a četiri za veće saksije. Takođe, koristi se crevo sa kapljačima, sa protokom od litre na sat vremena. Đubrenje se obavlkja NPK đubrivima, biostimulatorima, magnezijum sulfatom, kalijum sulfatom, a folijarna prihrana je važna kada postoji problem sa usvajanjem, na primer kalcijuma ili gvožđa, preko korena", objasnila je Jasminka Milivojevć.

Dodala je da je važno raditi kontrolu supstrata, kao i mineralnog sastava listova, da bi se znalo šta je potrebno biljci.

Hidroponski uzgoj se može pronaći u Rumi (liberty, aurora), Ubu (bluecorp), Topoli (duke, draper), Gruži (duke).

Uzgoj borovnice u zaštićenom prostoru

S obzirom na klimatske promene koje se dešavaju, favorizuje se zaštićen prostor. On podrazumeva visoke tunele, koji su zaštićeni od kiše, grada, mraza i ne zatevaju grejanje. Ovim se omogućava i vansezonska proizvodnja.

"Omogućeno je zrenje 10 dana ranije, a to doprinosi i većoj ceni na tržištu. Prinos je za 25% veći, kada je reč o duke sorti, koju smo testirali, u odnosu na otvoreno polje. Ovakav način uzgoja je moguć i u hidroponskom uzgoju", rekla je Milivojevićeva.

Borovnica u plasteniku

Zaštićeni prostor zahteva regulaciju mikrolime (vlažnost, sunčevo zračenje), kao i prisustvo protivgradnih mreža, koje su zaštita od grada, ali i ptica i insekata kap što su rutava buba ili skakavac. Primenjuju se i anti-insekt mreže, koje sprečavaju vinske mušice, kao i zelenu lisnu vaš.

Austrijanci koriste "Rain cap", koji čine tri pokrivke: protiv grada, kiše i insekata. Toga kod nas još uvek nema.

Foto: Biljana Nenković, Aleksandra Kekić


Povezana biljna vrsta

Borovnica

Borovnica

Engleski naziv: Blueberry | Latinski naziv: Vaccinium L.

Borovnica je listopadni žbun iz porodice Vresova (Ericaceae), prosečne visine od 20 - 50 cm. Raširena je u borovim, smrekovim i bukovim šumama. Cveta u maju i junu, a sazreva u... Više [+]

Tagovi

Borovnica Zemljište Hidroponija Visoki tuneli Sorte borovnice Način uzgoja Jasminka Milivojevićm Duke Patriot Aurora Libety Draper Huron Bluecorp


Autorka

Aleksandra Kekić

Više [+]

Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.