Osim zaštitne uloge, izborom boje utičemo na kvalitet plodova, njihovo zametanje i tempo dozrevanja. Koja je boja za šta?
Protivgradne fotoselektivne mreže imaju mogućnost da menjaju kvalitet svetlosti koja prodire u voćnjak. Izborom različite obojenosti direktno utičemo na procese koji se odigravaju unutar voćnih stabala i poboljšavamo njihovu produktivnost, sastav i boju plodova.
U zavisnosti od pigmentacije i tipa pletenja možemo uticati i na intenzitet rasta, krupnoću plodova, termin sazrevanja, odnosno berbe. Osim što filtriraju određen deo sunčevog spektra, one raspršuju svetlost i regulišu temperaturu i mikroklimu.
Osnovna uloga je da zaštite voćnjak od grada, vetra, jake kiše, preintenzivne osvetljenosti, ptica, insekata. Kombinovanjem boje i načina pletenja niti različitih debljina i materijala određujemo njihovu namenu. Mogu biti različitih boja, a to su: siva, plava, žuta, zelena, crvena, narandžasta, ljubičasta, fluorescentne. Biramo ih prema fiziološkim procesima na koje želimo da utičemo.
Plave i ljubičaste deluju na sintezu proteina i cvetanja. Plava smanjuje vegetativni rast. Zelene najveći uticaj imaju na procese fotosinteze i intenziviraju rast, a crvene, žute i narandžaste na procese fotosinteze, krupnoću plodova, obojenost, termin berbe.
U prirodi najveći intenzitet svetlosti dobija spoljni deo krošnje, dok je unutrašnji deo u senci. To vremenom rezultira njegovim ogoljavanjem. Mreže zasenjuju stabla i smanjuju intenzitet direktne osvetljenosti, ali se povećava difuzna koja sprečava ogoljenost unutrašnjosti.
Od tipa pletenja zavisi funkcionalnost. Guste mogu sprečiti prodiranje kiše u voćnjak, što je značajno u proizvodnji trešnje jer sprečava pucanje plodova. Smanjuju se štete zbog opekotina od sunca.
Njihova primena osigurava dobro gazdovanje vodom, što je od izuzetnog značaja za prevazilaženje problema njenog nedostatka. Deluju na transpiraciju listova i umanjuju količinu vode koja je potrebna biljkama.
Rezultati eksperimenata su pokazali da se plodovi, koji su se razvijali ispod žutih i crvenih mreža, bolje i duže čuvaju u skladištu. Slični rezultati su dobijeni u eksperimentima sa sivim u odnosu na klasične crne.
Teže su od klasičnih mreža i njihova cena je viša.
Problemi primene su isti. Najosetljivije pitanje je trajnost boje. U istraživanjima je potvrđeno da crvena najbrže izbledi. Tako se menja njena efikasnost. Problem je što njihova primena nije istražena na svim područjima i ne znamo kako će biljke reagovati na određenim lokacijama.
Tagovi
Autorka