Za jagode uzgojene na ekološki način najbolje zemljište je pjeskovita ilovača s malim sadržajem gline. Ona se može uzgajati u sušnim i vlažnim uvjetima, te na raznim nadmorskim visinama.
Principi ekološke proizvodnje omogućavaju da se ona, za razliku od konvencionalne poljoprivrede, potpuno oslobodi sintetičkih gnojiva i pesticida, to jest da sve supstance koje se koriste imaju prirodno podrijetlo. Kako objašnjava savjetodavac Vladimir Stanković, prije zasnivanja nasada jagoda po principima ekološke proizvodnje treba predvidjeti sljedeće preduvjete:
Stanković napominje da su svi navedeni elementi vrlo važni ako želimo da uspješno uzgajati ekološku jagodu. Takvim nasadima treba osigurati puno stajnjaka, pa je ovakva proizvodnja jagoda pogodna za farme s velikom stočarskom proizvodnjom. U periodu konverzije, na zemljištu se može dvije godine uzgajati bijela djetelina, u kombinaciji s drugim travama, da bi se tako zaoravnjem poboljšala plodnost zemljišta. Ekološka proizvodnja jagoda mora se promatrati kao dio cijele farme i svako poboljšanje biološke raznovrsnosti imat će efekt u oprašivanju i kontroli bolesti i štetnika.
Kada je riječ o proizvodnji jagoda u zatvorenom prostoru, tada se preporuča svakodnevno otvaranje tunela, da bi se omogućio ulazak kukaca oprašivača. Najvažniji faktor za uzgoj jagoda su osobine zemljišta. Za jagode su najbolja dobro vodopropusna zemljišta, lakog mehaničkog sastava, kao što su pjeskovita ilovača s malim sadržajem gline. Kod težih, sabijenih i slabije ocjeditih zemljišta osim nedostatka mikroelemenata, povećana je i mogućnost pojave oboljevanja korijena. To se može ublažiti izborom otpornijih sorti jagoda, ali i postavljanjem uzdignutih redova.
Najveći dio korijenovog sistema ovog voća nalazi se na dubini do 20 centimetara od površinskog sloja zemljišta iz kojeg korijen crpi vlagu i hranjive tvari. Upravo zato humusni sloj treba biti bogat, dubine preko 50 centimetara i veoma rastresit. U godini prije sadnje trebalo bi napraviti analizu zemljišta i na osnovu nje gnojidbom uskladiti odnos fosfora i kalija u samom zemljištu. Pripremu zemljišta bi trebalo početi bar godinu dana prije sadnje, da bi se povećala količina humusa u zemljištu i eliminirali problemi s korovom. Treba se voditi time da je korov lakše suzbiti prije sadnje, nego nakon zasnivanja nasada jagode. U suzbijanje korova trebalo bi krenuti dvije do tri godine prije sadnje, uz kombiniranu sjetvu pokrovnih usjeva i što češćom obradom zemljišta.
Kada je riječ o karakteristikama klime, jagoda se dobro prilgođava različitim agroekološkim uslovima. Ona se može uzgajati u sušnim i vlažnim uvjetima te na raznim nadmorskim visinama. Jagodi najviše pogoduje kontinentalna i suptropska klima, s dovoljnom količinom vlage tokom cijelog perioda vegetacije. Ne odgovara joj velika količina padalina jer to može uzrokovati truljenje cvjetova i plodova. Najbolji razvoj ekološke jagode postiže se na zemljištu u kome je vlažnost 70%-80% od maksimalnog vodnog kapaciteta.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor