Dok drugi voćari zbrajaju štete od mraza, Davor Golub ubire plodove - u čemu je tajna?

Kasni proljetni mrazovi ove godine načinili su velike štete voćarima u Slavoniji, pa i na području cijele Hrvatske. Dok mnogi veći voćari posljednjih nekoliko godina osiguravaju usjeve, na što ih potiče potpora iz Europskog poljoprivrednog fonda i proračuna Republike Hrvatske koja im pokriva 70 posto premije osiguranja, manji voćari prijavljuju štetu, nadajući se da će im država barem djelomično nadoknaditi gubitke u proizvodnji.

I dok se mnogu tuže na prirodnu nepogodu Davor Golub iz Našica, gotovo svakodnevno na Facebooku objavljuje fotografije iz obiteljskog voćnjaka u kojem su i ove godine obilno urodile trešnje, kruške, breskve, nektarine, šljive, jabuke, pa i smokve koje uspješno uzgaja.

Ovaj diplomirani inženjer stočarstva, umirovljeni hrvatski branitelj i veliki zaljubljenik u voćarstvo sa suprugom Jasenkom obrađuje i održava oko 2 hektara mješovitog voćnjaka, u sklopu toga ima imaju i tri manja vinograda.   

Ceremošnjak idealna lokacija za voćarstvo

U čemu je tajna njihovih voćnjaka, zbog čega gotovo svake godine izbjegnu pogubne mrazove i štete od njih, a time i financijske gubitke?

"Prije svega mislim da je to dobar izbor samog terena na kojemu se nalaze naši voćnjaci. Ljudi najčešće griješe u tome što često nastoje voćnjak posaditi na nekoj površini koju su naslijedili od roditelja, dakle na očevini ili djedovini, jer su za nju emotivno vezani. Nažalost, nije svako zemljište pogodno za voće, osobiti nisu dobri niži tereni koji su češće izloženi mrazovima.

Naši voćnjaci nalaze se na lokaciji zvanoj Ceremošnjak, na nadmorskoj visini od oko 210 metara, na finoj jugozapadnoj ekspoziciji, po meni idealnoj za proizvodnju voća, tako da mi i mi na tom području imamo vrlo malo problema za mrazom, on je ondje vrlo rijedak i ne čini štete. Zato je to područje vrlo pogodno za sve kontinentalne vrster voća, a mi ondje uspješno uzgajamo i smokve koje možda malo izmrznu jednom u deset godina.  

Zadovoljni urodom većine vrsta voća

U nasadima imamo i marelice, vrlo osjetljive voćke na mraz. Imamo sorte koje cvjetaju vrlo rano i one koje cvjetaju kasnije  i sve dobro uspijevaju. Ove godine imali smo štete samo na njima zbog nekoliko dana kada su puhali izuzetno hladni vjetrovima, krajem ožujka kada su one cvjetale. Nešto je ipak ostalo, znači nije šteta 100 posto, kao u nekim drugim dijelovima Slavonije", kaže Davor Golub.  

Mraz obrao nasade, na hektar intenzivnog voćnjaka neće biti šljiva ni za pekmez

Iz bogatog vlastitog iskustva naš sugovornik savjetuje budućim mladim voćarima koji tek planiraju podizanje nasada voća da zbog klimatskih promjena koje posljednjih desetak mijenjaju proizvodne uvjete veliku pozornost posvete izboru terena. Po njemu nadmorska visina najmanje 180 metara, dobra ekspozicija i po mogućnosti da u blizini neke šume koja će služiti kao vjetrozaštitni pojas.

"Zadovoljni smo ovogodišnjim urodom većine voća, samo da ne bude tuče, koje se najviše proibojavamo kao prirodne nepogode. Ovih dana beremo i prodajemo ranije sorte trešanja. Sorta burlat nam je prerodila, pa su plodovi nešto sitniji unatoč tomu što sam ih navodnjavanju u sušnom razdoblju. Ako sljedećih dana bude obilnijih kiša plodovi bi mogli početi pucati. A što se tiče borbe protiv čvoraka, ptica koje u velikim jatima slijeću na trešnje i jedu ih uočio sam jednu zanimljivost.

Divlje trešnje odvlače čvorke od plemenitih sorti

U trešnjiku imamo i jedno veliko staro stablo starinske trešnje sitnih slatkih plodova koji jako privlače čvorke, pa se trenutačno na ove druge trešnje krupnih i hrskavih plodova uopće ne obaziru. Samo jedu plodove sa te trešnja, tako da se mi branimo na taj način, kaže Davor. Dodaje da bi ovo saznanje i iskustvo moglo biti zanimljiva ideja onima koji imaju veće trešnjike. Da u njih posade nešto stabala s tim sitnim plodovima, divlje trešanja koje bi u sezoni dozrijevanja plemenihih sorti privlačile čvorke.

Vjerujem da bi to pomoglo, recimo na svakih dvadesetak stabala po jedno stablo divlje, jer  čvorci osjete da su to mekši, sitniji  i slađi plodovi, pa im više odgovaraju.

Davor i Jasminka Golub svu su proizvodnji podredili sezonskoj svakodnevnoj prodaji voća i stolnog grožđa, od svibnja do rujna. Nastoje imati što raznovrsniju ponudu. U jesen prodaju dva puta tjedno kasnije sorte. Manje količine i prerade, ali kod njih tržište još nije razvijeno za takve proizvode.

"Glavno tržište nam je u Našicama. Sva godine u centru iznajmimo jedan štand od grada, drvenu klupu od 2 kvadratna metra sa platnenim krovom, tu smo u sezoni svaki dan i dva puta tjedno – srijedom i subotom – prodajemo na gradskoj tržnici. Kada smo imali veći nasad bresaka i nektarina išao sam i na tržnice u Donjem Miholjcu, Osijeku i Belišću."

Sto stabala smokava - plodovi se odlično prodaju

Zanimljivo je da obitelj Golub na tržnici uspješno prodaje i plodove smokava. Imaju jedan od najvećih smokvika u Slavoniji, a posljednjih godina sade i dosta kaki jabuke?

"Sa smokvama smo krenuli prije desetak godina, intenzvnije zadnjih 5 godina. Imamo stotinjak smokava, 70 mlađih stabala kaki jabuka i nešto azijskih krušaka nashi. Na te vrste se opredjeljujemo ponajviše zato što one ne traže gotovo nikakvu zaštitu, pa su dobra alternativa zahtjevnijim vrstama našeg kontinentalnog voća koje traže veću zaštitu što poskupljuje proizvodnju.

Inače, smokve se kod nas odlično prodaju. Našičanima je to jedno od omiljenog voća. Mnogi imaju na okućnicama po koji grm smokve. Što se kaki jabuka tiče za sada imamo jedan uži krug kupaca koji ih redovito kupuju, a druge treba pomalo educirati. Jer kada nije potpuno zreo kaki ima prilično opor okus, skuplja usta. Tko ga jednom takvog proba teško ga je nagovoriti da pokuša ponovno. Međutim, većina onih koji probaju ukusan zreo kaki postaju stalni kupci. Sada već imao 3-4 puta više kupaca kakija u odnosu na prijašnih pet godina", kaže Davor. Ističe da su posadili osam sorti tog voća, a prevladava sorta tipo koje je po njemu najbolja za područje Slavonije.  

Voćnjak može osigurati solidan dopunski izvor prihoda

U posljednje vrijeme OPG Golub dosta sadi kasne stare sorte krušaka na podlogama sjemenjaka. Naš sugovornik kaže da se plodovi ljetnih kvalitetnih sorti krušaka slabo prodaju jer u to vrijeme ima puno drugog sezonskog voća.

"Naprotiv, zimske kruške se prodaju izvrsno. Možete prodati sve što donesete na tržnicu i po dobroj cijeni. Zato sam baš preko kolega iz naše FB grupe "Sačuvajmo stare sorte jabuka“ tražio cijepove starih francuskih i belgijskih sorti zimskih krušaka. To smo cijepili na divljake, na divlju šumsku krušku i sadili smo ih na velike razmake na 8 do 10 metara. Kada počnu dolaziti u rod to će biti dio naše zimske ponude", kaže Davor. Ne planira širiti površine pod voćem jer i na ova dva hektara mješovitog voćnjaka on i supruga Jasminka ulažu puno rada, truda, ali i ljubavi da ga održe u dobroj kondiciji, pa im on uzvraća s obiljen kvalitetnih plodova.

"Ukoliko čovjek nije megaloman, ako ima volje i ako želi raditi, jedan ovakav mješoviti obiteljski voćnjak može osigurati solidan dopunski izvor prihoda. Ja imam mirovinu, supruga plaću, pa nam je lakše, ali onome tko živi samo od voćnjaka nije lako. Osobito je teško onima koji kreću od nule zbog visokih ulaganja, sve neizvjesnih klimatskih promjena, stanja na tržištu i drugih proizvodnih uvjeta“, kaže naš domaćin koji nam je pričao o brojnim iskustvima iz vlastita voćnjaka.

Uz suprugu Jasminku ponekad im malo pomognu i kćeri: blizanke Dunja i Mirna blizanke, gimnazijalke i Zrinka, učenica 8. razreda osnovne škole. No, njima su ipak prioritet učenje, škola, računala i druge zanimacije, kaže njihov vrijedni otac.