Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita od mraza
  • 16.03.2022. 12:00

Biostimulatori u zaštiti maline od mraza - dobije se više nego što se uloži?

Na pitanje, koji je, kada se sve uzme u obzir, sistem zaštite od mraza bolji, malinar iz Kosjerića Željko Jakovljević nema nedoumica - biostimulatori sigurno!

Foto: Depositphotos/nenadovicphoto@gmail.com
  • 2.884
  • 509
  • 0

Ovogodišnji rod maline procenjuje se između 80.000 i 90.000 tona, a 2021. godinu obeležila je najveća otkupna cena do sada, pa se u zavisnosti od područja uzgajanja kretala između 400 i 450 dinara po kilogramu. Međutim, visoka cena bila je samo posledica slabog roda, desetkovanim sušom. Kako nam je objasnio stručnjak za jagodičasto voće Aleksandar Leposavić, izdanci koji ove godine treba da donesu rod, u 75 odsto zasada nisu postigli odgovarajući dužinu.

"Sve to uslovljava da ni ove godine nećemo imati stabilizaciju prinosa, ali za sada su još uvek biljke u mirovanju. Zbog manjih dimenzija plodonosnih prirasta, sam njihov potencijal je, u odnosu za ono što bi bio normalan rod, za 30 odsto slabiji", kaže Leposavić za Agroklub.

Malina u lošem stanju - i ove godine se očekuje podbačaj roda?

Na sve ovo, kasni prolećni mrazevi mogu dodatno da ugroze rod "crvenog zlata".

"Izmrzavanje je problematično kada biljka nespremna uđe u proces fiziološkog mirovanja, usled prekomernog prihranjivanja, đubrenja, prekomernog zalivanja vodom ili produženje vegetacije kada još uvek ti nadzemni prirasti nisu dovoljno sazreli."

Jesu delotvorni, ali nisu "čarobne vodice"

Kako bi voćari zaštitili svoje zasade od ove vremenske nepogode, primenjuju sistem zadimljavanja, orošavanja ili veštačke kiše, postavljanje protivgradne mreže sa "keep-in-touch" sistemom, ali i biostimulatore. Kada govorimo o poslednjim, reč je o fiziološki aktivnim materijama koje biljkama pomažu u rastu i razvoju. Ali ne samo to. Poboljšavaju metabolizam i deobu ćelija, potpomažu vegetativni razvoj i pojačavaju otpornost biljke na nepovoljne klimatske uslove i bolesti.

"Delotvorni su, ali u sadejstvu sa primenom svih potrebnih mera nege i zaštite zasada, daju dobar efekat. Ali ako se pretera ili ako postoji ta neka neproporcionalnost u rastu izdanaka, usled pređubrenosti, prekomernog zalivanja u određenoj meri - nisu čarobne vodice da anuliraju sve te neke propuste u tehnološkoj nedisciplini", realan je Leposavić.

Biostimulatori deluju najbolje u sadejstvu sa svim ostalim agrotehničkim merama (foto: J. Gajić Đokić)

To su preparati na bazi aminokiselina, algi, hormona, bakterija i primenjuju se najčešće sa ciljem eliminacije štetnog uticaja stresa na biljku. A, ono što naglašava naš sagovornik jeste da se uvek biraju oni na bazi hormona biljnog porekla, a nikako životinjskog - koji su, inače, i zabranjeni za registraciju.

"Treba da vode računa, pošto je većina tih sredstava fotonestabilna odnosno efekat se smanuje ako se primenuje sredstvo pri jakom osunčavanju. Takođe, dobar deo tih sredstava se ne sme koristiti ako se primenjuju akaricidi - sredstva protiv grinja, jer dobar deo tih biostimulatora nije kompatibilan i ne treba ih primenjivati u istoj smesi."

Stimulacija hormona

Kako zapravo, na primer, preparat na bazi algi, deluje na biljku, pojasnio nam je diplomirani inženjer poljoprivrede iz kompanije Algo Tehnology Slavko Kesić.

"Imamo preparat visoko koncentrovanog rastvora čiste mrke alge, koji koristimo za stresne uslove abiotičkih i biotičkih faktora, pa tako i kod zaštite od mraza. Hemijski sastav alge je takav da je bogata aminokiselinama, oksidima, giberelinima. Suština je da ona stimuliše hormone. Dakle, biljka ima u sebi hormone rasta, a one iz alge prepoznaje kao svoje u fazi pred cvetanje i stimuliše se", objašnjava nam Kesić i dodaje da pošto je hemijska struktura slična, samim tim daje efekte i u ostalim fazama - bolje oplodnje, boljeg roda i kvaliteta.

Mraz i sneg na malinjacima u maju 2020. godine (foto: Z. Gligorijević)

Da biostimulatori nemaju ulogu samo zaštite biljke od stresa; mraza, vrućina, hladnih talasa, oštećenja od insekata i drugog, već doprinose efikasnosti ishrane i jačanju prirodne otpornosti prema patogenima i štetočinama, potvrdio nam je i inženjer zaštite bilja kompanije Hoya V.S. doo Dušan Karimanović.

"Do sada smo koristili aminokiseline biljnog porekla, koje se primenjuju kad biljke olistaju. Aminokiseline su nešto što biljka sama proizvodi, ali problem je to što u momentu kad naiđe stres, potrebna joj je veća količina aminokiselina. One joj daju i azot u organskom obliku koji joj omogućava da lakše prevaziđe stresne situacije izazvane klimatskim promenama.

Biostimulativno dejstvo se ogleda i u tome što joj pomaže u rastu, razvoju i formiranju plodova", objašnjava nam Karimanović čija će firma uskoro predstaviti tržištu nov preparat, odnosno promotora biljnih hormona, koji blokira lučenje etilena, odnosno hormona stresa.

Najbolji efekat primenom pred mraz

Bogato i višestruko dejstvo ovih materija ne bi bilo potpuno, ne samo bez prethodno pravovremeno primenjenih agrotehničkih mera, nego i pravog vremena primene. U slučaju novog Hojinog preprata, ta primena mora biti od 24 do osam sati pre najavljenog mraza, a kod drugih i kraće.

"Moja pretpostavka je da biostimulatori štite bar 80 odsto. Ali, ako se reaguje na vreme, zaštita može da bude i 100 odsto. Ima situacija kada morate da ih koristite u roku od sat-dva, a mi nismo svi tako blizu maline, a nemamo merne, ni bazne stanice koje će da ukazuju kad će mraz, da bismo reagovali istog momenta", kaže malinar iz Kosjerića Željko Jakovljević koji pod ovim voćem ima 1,2 ha vilameta, a uskoro sadi i enrosadiru - takozvanu malinu budućnosti.

Ko ne mora da brine o rodu maline?

"Biostimulatore uvek koristim kad će promena vremena, bez obzira da li će na gore ili na bolje, da bi se malina prilagodila. Jednostavno, tu gde je gajim prvi mrazevi su uvek problem. Najveći deo se koristi kad još plod nije krenuo da se razvija, naravno da utiče i na plod, a meni je svakako kvalitetan jer ulažem puno u uzgoj."

Osim toga, ovi preparati su najčešće pogodni za upotrebu i u organskoj poljoprivredi - nemaju karencu.

"Mi idemo litru po hektaru, u zavisnosti koja je kultura u pitanju. Što se tiče ovih preparata, mi ih koristimo i u ratarstvu, povrtarstvu i voćarstvu, širok je dijapazon, a važno je kako se i sprovela agrotehnika", kaže Kesić.

Odnos uloženog i dobijenog

Cene biostimulatora na našem tržištu kreću se od 1.800 do čak 10.000 dinara za boce od 0,75 do jednog litra. Međutim, razlikuju se u količini vode sa kojom se rastvaraju, a obično se boca primenjuje na jedan hektar. S druge strane, na primer, sistemi za orošavanje koji se najčešće koriste kao odbrana od mraza u Srbiji, osim svoje konstrukcije zahtevaju i primenu velike količine kubika vode, pa su samim tim i skuplja investicija.

Na pitanje, koji je, kada se sve uzme u obzir, sistem bolji, malinar iz Kosjerića nema nedoumica.

"Biostimulatori sigurno! Ne samo da orosite biljku, vi je tako i nahranite. Oni daju nešto dodatno", kaže Jakovljević.

Biostimulatori utiču i na kvalitet ploda (foto: Depositphotos/uk610)

Odnos uloženog i dobijenog kod ovih materija je zadovoljvajuć, ocenjuje i Leposavić.

"Tu je jako dobra proporcija u odnosu uloženog i dobijenog i preporuka i jeste da se u zavisnosti, ne samo što se tiče biostimulatora nego i drugih sredstava koja se koriste, da to bude 10 do 15 odsto u odnosu na ukupne potrebe biljaka za mineralnim hranivima i tim stimulativnim sredstvima", kaže stručnjak za jagodičasto voće.

Međutim, da li upotreba biostimulatora u zaštiti od mraza isključuje naplatu osiguranja voćnjaka u slučaju štete, nismo uspeli da saznamo, kako konktaktirane osiguravajuće kuće na svojim sajtovima nisu bile transparente u vezi sa ovom temom, a i ostavile su bez odgovora naše meilove i pozive.

Ipak, treba dobro razmisliti kako zaštititi vrednu robu poljoprivrede Srbije, koja ima izvozni značaj. Za deset meseci 2021. godine izvezena u vrednosti od 290 miliona evra za razliku od 2020. godine kada je za isti period vrednost izvoza iznosila 215 miliona evra. I dalje su vodeća izvozna tržišta za našu malinu Nemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija i SAD, gde se ove godine postiže znatno veća cena nego u evropskim zemljama.


Tagovi

Biostimulatori Zaštita od mraza Aleksandar Leposavić Željko Jakovljević Dušan Karimanović Slavko Kesić Hormoni Alge Stimulacija hormona Stres biljke


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...


Partner

Agroklub d.o.o SRB

Bulevar oslobođenja 78, 21000 Novi Sad, Srbija
e-mail: info@agroklub.rs web: https://www.agroklub.rs/