Berač malina zaradi više od proizvođača

Poznata izreka u našem narodu, "Kud svi Turci, tu i mali Mujo", upravo oslikava stanje proizvodnje maline od prije par godina unazad. Komšija se pohvalio komšiji na dobroj zaradi, pa i ovaj zasadio maline, rođak se se pohvalio rođaku pa ovaj kupio sadnice od njega za svoj malinjak i tako dalje. Svi zadovoljni, i svi bi da sade maline. U tome periodu svi proizvođači zaslijepljeni su se vodili time da je to nepresušan izvor prihoda i da mi (BiH) nećemo moći proizvesti tzv. "crvenog zlata" koliko stranci mogu otkupiti.

I onda u momentu kada je za preko 20.000 porodica proizvodnja maline bila jedini izvor prihoda, sa relativno dobrom otkupnom cijenom preko 3 KM za 1 kg, dešava se kolaps. Dolazi situacija u kojoj berač maline zarađuje više od proizvođača na najavljene otkupne cijene.

Poljoprivrednik strateg

Pratiti stanje na tržištu, prilagođavati se uslovima tržišta, predviditi moguća dešavanja u proizvodnji, iznalaziti najbolje ponude, pratiti konkurenciju, te isplanirati proizvodnju ne za jednu već za narednih nekoliko godina znači strateški se baviti poljoprivredom. Smiješno zvuči mnogim poljoprivrednicima, uz opasku da za to nemaju vremena.

Ko je krenuo samo u proizvodnju maline, misleći o brzoj zaradi u odnosu na ostale poljoprivredne kulture danas je u problemu. Po nekom prirodnom zakonu sve ima svoj vrhunac, a onda slijedi lagani pad. Dok nešto "pada" na tržištu, dok se smanjuje prodajna i otkupna cijena, znači da je došlo do prezasićenja ili loše kvalitete, a BiH je tako mali igrač na svjetskom tržištu da apsolutno igra onako kako svjetsko tržište zahtijeva.

Kao dobar strateg ocijenite je li vrijeme za jokera sa klupe. Nešto sigurno nedostaje na tržištu, neka proizvodnja ima dobru otkupnu cijenu, za nekim proizvodima je veća potražnja jer nema proizvođača te kulture.

Šta je alternativa proizvodnji maline?

Mnogi poljoprivrednici nakon iskazanog nezadovoljstva i prosvjeda u vezi najavljene otkupne cijene maline razmišljaju o zaoravanju malinjaka, a nisu rijetki slučajevi da su već neki malinjaci uništeni u ovoj tekućoj godini. Ali, šta dalje!? Nastaviti sa proizvodnjom maline i jedva pokrivati troškove ili već sada početi razmišljati o idućoj godini? Koje kulture odabrati, šta proizvoditi, kako plasirati na tržište, ima li zainteresovanih otkupljivača, kolika je otkupna cijena itd.!?

BiH je tako mali igrač na svjetskom tržištu da apsolutno igra onako kako svjetsko tržište zahtijeva.

To su prvi upitnici, a nakon odgovora uspostaviti kontakte i dobro izanalizirati proizvodnju. Nekako se u narodu informacije brzo šire, i sve više se priča o plantažama lješnjaka, ali i šipurka kome ovo podnevlje itekako odgovara. Može uspijevati u svakom zemljištu i na različitim nadmorskim visinama. Nema bodlje i cvjeta dosta kasno, u šestom mjesecu što je itekako važno, jer nije podložan kratkotrajnim kasnim mrazevima i snijegu. Nešto što je ove godine prepolovilo urod maline. Izuzetno je otporan na bolesti, a obiluje plodovima, koji su duguljasti i krupni. S jedne stabljike stare 4-5 godina može se ubrati i po deset kilograma šipurka iz iskustva govore neki poljoprivrednici koji trenutno nemaju problem zasićenja na tržištu sa ovom kulturom.

Ipak prije svega, prije izbora kulture potrebno je uraditi analizu zemljišta i dobiti stručnu preporuku o mogućem uzgoju. Uzalud je nešto uzgajati, pored sigurnog otkupa, cijene i potražnje ako nije puni prinos i ako to zemljište nije pogodno.

Foto: Bigstock/Miss_Alva