Proizvođač Mitar Rodić, iz Kupinika, u Opštini Plandište, lešnik je u tom delu Banata počeo da gaji pre skoro 20 godina. Krenuo je sa 185 stabala, a njegov lešnikar danas zauzima 8 hektara. On tvrdi da je proizvodnja lešnika, u poređenju sa drugim vrstama voćarstva, sigurnija jer plod nije kvarljiv, pa može duže da stoji. Leski treba treba manje zaštite, a početna ulaganja su slična kao i kod drugih zasada.
U Srbiji, prema zvaničnim podacima, Ministarstva poljoprivrede, registrovana površina pod lešnikom obuhvata 1.200 ha, dok prosečan godišnji prinos premašuje 5.000 tona. Kako prenosi RTV, proizvodnja je iz Šumadije preseljena u Vojvodinu, a lešnik se trenutno najviše proizvodi u: Vršcu, Kuli, Plandštu, Šapcu i Šidu.
Proizvođač Mitar Rodić, iz Kupinika, u opštini Plandište, lešnik je u tom delu Banata počeo da gaji pre skoro 20 godina. Krenuo je sa 185 stabala, samostalno pripremajući sadnice za proširenje zasada. Mitar lesku gaji na 8 ha, a planira da ove godine posadi još 1.500-2.000 novih stabala. Kako tvrdi, proizvodnja lešnika je, u poređenju sa drugim voćnim vrstama, sigurnija, jer plod nije kvarljiv, pa može duže da stoji. Leski treba manje zaštite, a početna ulaganja su slična kao i kod drugih zasada voća.
Rodić objašnjava da uprkos tome što je vršački region poznat po kasnim mrazevima, lešniku to ne smeta. Kako napominje upravo mu je to bio motiv da počne proizvodnju. On godišnje od svog lešnikara dobije oko 10 tona, s tim da naglašava da je ove sezone rod bio manji, jer je pre nekoliko godina krenuo u organski uzgoj lešnika, pa je prinos bio upola manji. Rodić smatra da je cena lešnika dobra, jer za kilogram očišćenog ploda na veliko može da se dobije oko pet evra, dodavši da je roba deficitarna i da lešnika nema dovoljno da se podmire potrebe tržišta.
Mitar Rodić sam proizvodi sadnice leske, a kako tvrdi, ništa se ne prepušta slučaju, već sve radi uz konsultovanje struke i nauke. Prema njegovim rečima, ceo postupak mora biti ispoštovan od početka do kraja i dodaje da je zbog velike tražnje sadnog materijala trenutno u situaciji da ne može da proizvede onoliko sadnica koliko ljudi traže. Rodić svake godine proizvede 40 hiljada sadnica leske i rasproda ih po celoj Srbiji, Bosni, Makedoniji i Rumuniji. Opštine Vršac, Bela Crkva i Plandište su po broju lešnikara među prve tri u Srbiji, a iz Mitrovog rasadnika će 15.000 sadnica biti posađeno upravo na području Banata.
Rodić napominje da bi posao svakako bio znatno lakši uz veću podršku države, jer prema trenutnoj situaciji proizvođači prvo moraju sve sami da ulože, da bi im se tek posle nekog vremena eventualno vratio deo uloženog novca. Mitar objašnjava da je to kod organske proizvodnje još neizvesnije, zato što je Srbija, kako tvrdi, jedina država, koja daje manje subvencije za organsku nego za neorgansku proizvodnju. Na kraju treba kazati i to da je naša zemlja, zbog nedovoljne proizvodnje, prinuđena da svake godine na uvoz lešnika potroši 9 miliona dolara, a on nam dolazi uglavnom iz Turske.
Foto: PAMELA-ANN / Flickr
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autor