Abate Fetel - nepravedno zapostavljena sorta kruške

Abate Fetel, stara francuska sorta, prisutna je i u mnogim nasadima krušaka. Najviše se koristi kao treća sorta, odnosno, oprašivač. Mnogi voćari kažu da su se pokajali što u voćnjacima nemaju Abate Fetel kao dominantnu sortu, a Viljamovku, Santa Mariju i ostale sorte, kao oprašivače.

Otpornija na bolesti i štetočine

Zašto je prisutno takvo mišljenje? Viljamovka je, što je praksa pokazala u posljednjih petnaest godina, prije svega industrijska sorta. Teško ju je proizvesti da bude čista, naročito na podlozi divlje kruške, bez tamnih mrlja i pjegica od čađave krastavosti ili kruškine buhe. Podloga divlje kruške vrlo je bujna i bez redovne ljetne rezidbe vrlo je teško dobiti čistu krušku. Drugo, cijena Viljamovke sve je niža, a i klimatske promjene uzrokovale su da rod posljednjih godina često podbaci zbog kasnih mrazeva u travnju i svibnji. Fetelova s druge strane, ranije procvjeta i prođe fazu zametanja plodova, kada su voćke najosjetljivije na niske temperature. Također, manje je osjetljiva na krastavost i napad kruškine buhe u odnosu na Viljamovku i Santu.

Od Fetela se pravi dobra rakija

Santa Marija koja cvjeta poslije Fetela, a malo prije Viljamovke, nema dobru cijenu i teško ju je prodati ako je sitna ili prljava od čađave krastavosti, odnosno kao druga i treća klasa. Malo tko je uzima zelenu već prolaz ima pred početak školske godine kada požuti i iznese se iz hladnjača. Rakija od Santa Marije nije loša, ali ne može parirati rakiji od Viljamovke, ali i Fetela. Malo tko pravi rakiju od Abate Fetel kruške, ali je zanimljivo da je, prema izjavama mnogih voćara, skoro iste, ako ne i bolje kvalitete, od rakije pravljene od Viljamovke.

Popularna kao izvozna sorta

Sorta Abate Fetel je, što je najvažnije, vrlo popularna za izvoz, naročito u Rusiju. U paru s njom ide i sorta Konferans. Rusko tržište vapi za ovim sortama dok je sve manji interes za Viljamovkom i Santa Marijom. Ruski kriteriji u pogledu zdravstvene ispravnosti plodova strožiji su u odnosu na europske pa je i u tom pogledu Fetelova u prednosti, jer ne zahtijeva puno kemije za zaštitu. Uz to, otkupna cijena često joj je i duplo veća, u odnosu na Viljamovku i Santa Mariju.

Abate Fetel sazrijeva u prvoj polovici rujna. Donedavno je sazrijevanje bilo krajem rujna, međutim, zbog klimatskih promjena, ranije se bere. Plod je slatkastog okusa, s blagom aromom. Rezidba je jaka, ali nije zahtjevna, najbolje je ostaviti do pet rodnih pupoljaka na grančicama. Voli plodnija zemljišta i izrazito dobro cvjeta, međutim, ako nema dovoljno makro i mikro elemenata, rod je slabiji. Poželjno je da se uzgaja na podlozi dunje, ne divlje kruške, jer u tom slučaju razmak u redu može biti i 1,2 metara.

Voćari se često razočaraju kada vide mnogo cvjetova na stablu, a samo poneki plod, poslije oplodnje. Suština je da se stablo dobro opskrbi borom, cinkom i lako pristupačnim dušikom, naročito na pseudoglejnim zemljištima.

Zaštitite voće od truleži pravovremenim djelovanjem

Duže se čuva u odnosu na Viljamovku

Plod je zelenkaste do zelenkasto žute pa i crvenkaste boje na strani jače izloženoj suncu. Težina ploda može biti i do 250 grama. S obzirom da obilno i redovno rađa, odnosno, da prorodi od treće godine, investicija se brzo otplati. Još jedna od prednosti sorte Abate Fetel ogleda se u dužem čuvanju u hladnjačama u odnosu na Viljamovku i Santa Mariju, čak do pet mjeseci, pa trgovci zadovoljno trljaju ruke kada, u siječnju i veljači, kupci kupuju plodove ove kruške i za više od dva eura po kilogramu.