67 tisuća kuna dobiti od hektara smokvika!

"Smokva je najisplativija, isplativija i od masline i od vinove loze", jednostavno je odgovorio magistar agronomije Marijan Tomac, Podravec na radu na Jadranu, na pitanje koja je od tri najpoznatije jadranske kulture najprofitabilnija.

Svoju tvrdnju Tomac je ekspresno potvrdio brojkama o broju stabala i proizvodnji - za jednu smokvu treba površina sedam puta sedam metara, zaokružimo da se na hektaru može posaditi 200 stabala, troškovi zaštitnih sredstava i gnojidbe su minimalni, a cijena smokve dobra.

"Po stablu se dobije 30 do 50 kilograma. Svježa smokva se ne prodaje ispod 10 kuna po kilogramu, a kilogram suhih dođe minimum 30 kuna. Kupaca ima, sve se to proda tijekom ljeta i do Božića", kaže Tomac.

Kilogram smokava, litra maslinovog ulja

Kolika je cijena smokava i njenih prerađevina provjerili smo na 8. po redu Festivalu Smokava kojeg u Zadru organizira OPG Babac iz Poljica, točnije Sandra Babac poznatija kao šinjorina smokva. Ona se bavi ekološkim uzgojem smokve i jedna je od rijetkih koja je svježu smokvu preradila u pekmez i stavila u staklenke.

Njen pekmez Šinjorina smokva proizvodi se po tradicionalnoj recepturi - isključivo od svježih smokava bez dodanog šećera. Ne koristi vodu, pektin, konzervanse, aditive (umjetne arome, umjetne boje), sladila ni šećer, već isključivo smokvu, uzgojenu na prirodan način i netom ubranu sa stabla. Staklenka od 215 grama, s udjelom voća od minimum 148 grama košta 30 kuna.

Različite sorte koje dozrijevaju cijelog ljeta

Uz Sandru, na tržište sa svježom smokvom je izašla PZ MasVin iz Polače koja svježe smokve prodaje hotelskoj kući Ilirja u Biogardu na Moru. Zadrugari PZ MasVin posadili su različite sorte smokava tako da svježi plodovi dozrijevaju tijekom cijelog ljeta, srži turističke godine. Cijena kilograma svježe smokve kreće se oko 1 eura. Na svom imanju u Tinju imaju i veliku sušaru, a sušene smokve se trže po cijeni od 60 kuna po kilogramu. Upravitelj Zadruge Rade Bobanović još lani je kazao kako smokva na uložena 2 vraća 30 eura.

80 kuna za kilogram suhe smokve

Na festivalu smokava zatekli smo i Eugena Novakovića iz Posedarja koji je poznat po svojim smokvenjacima i suhim smokvama. Kilogram suhih smokava prodaje po 80 kuna, kao litru maslinovog ulja. Još bolju cijenu postižu smokvenjaci. 125 grama smokvenjaka iz Ploča dođe 30 kuna, a 250 grama 50 kuna. Za kilogram prerađenih suhih smokava traži se od 200 do 240 kuna.

Investicija od 173 tisuće kuna

Na drugoj strani nalaze se troškovi same investicije. Prosječna ulaganja u hektar smokvika su oko 98.000 kuna, kako stoji u projektnim tablicama koje su objavljene na službenim Internet stranicama Općine Starigrad - Paklenica. Koristi li se vlastiti rad uz racionalizaciju utroška materijala, novčani izdaci kod osnutka smokvika su oko 65.000 kuna.

Ulaganje u sušaru do 900 kilograma

Puni rod i prava proizvodnja može se očekivati tek u četvrtoj godini. Tu je i drugi veliki trošak na koji oni koji planiraju ulaziti u ovaj posao trebaju računati. Riječ je o sušari. Nerealno je očekivati kako će se cijeli urod prodati kao svježe smokve, a svatko s ozbiljnijim količinama treba nabaviti sušaru većih kapaciteta. Mini sušare kapaciteta od 30 do 50 kilograma ili računanje na vjetar i sunce je suviše neozbiljno u pravom poslu. Sušare voća kapaciteta oko 900 kilograma imaju cijenu oko 8.000 eura plus PDV.

Primamljiva dobit

Sve ove brojke pokazuju kako suha i svježa smokva imaju svoju cijenu, a prerađevine još i bolju. One predstavljaju samo neke opće pokazatelje. Ako uzmemo prosjek Tomčevog uroda, ukalkuliramo da 20% prodamo kao svježi plod, a ostatak kao sušene, u jednadžbu ubacimo prodajnu cijenu svježe smokve od 8 kuna i suhe smokve od 50 kuna, dobijemo prihode od 92.800 kuna. Pritom uzimamo u obzir da se od četiri kilograma svježih smokava, dobije jedan kilogram suhih.

Prosječni troškovi rada i materijala 25 tisuća kuna po ha

Procjenjuje se kako prosječni godišnji troškovi rada i materijala u punoj proizvodnji na jednom hektaru smokvika iznose oko 25.000 kuna. Oduzimanjem dolazimo do dobiti od 67.800 kuna. Ovo je gruba procjena koja ne uzima u obzir to da se plod od smokve može preraditi u smokvenjake i pekmeze te tako više zaraditi.

Međutim, praksa nije tako ružičasta. Glavni problem je kao i uvijek pronaći tržište koje će kupiti smokvu koju OPG-ovac proizvede. Nadalje, uvijek treba biti svjestan kako se radi o tvornici nad otvorenim nebom i da je zakon velikih brojeva protiv poljoprivrednika. Loša do katastrofalna godina je nešto što je neminovno. U takvim trenucima tržište zauzimaju drugi proizvođači koji su imali više sreće s vremenom i u uvjetima smanjene potražnje ubiru vrhnje.

Sve to spada u poduzetnički rizik. Ostaje činjenica kako je smokva isplativa kultura, ona je hrana i lijek koja će pronaći put do kupca i sigurno nije zaslužila da njeni plodovi padaju po gradskom asfaltu gdje se bezobzirno gaze.