Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sezonci u malinjaku
  • 17.07.2020. 12:00
  • Zlatiborski okrug, Arilje

11 godina odlične saradnje sa sezoncima vraća nadu da se dobar radnik može naći, ali i zadržati

U našem malinjaku mi nismo gazde, već poslodavci. Sa radnicima delimo sve, zajedno beremo, jedemo, odmaramo, družimo se. Poštujemo jedni druge i 11 godina odlično sarađujemo, navodi Vesna Vasiljević.

Foto: Đorđe Simović (Ilustracija)
  • 4.724
  • 1.323
  • 1

"Nema dovoljno radne snage, teško je naći dobrog radnika", rečenica je koja se, kada dođe sezona ubiranja plodova, neretko može čuti od poljoprivrednih proizvođača. Ipak, pojedina domaćinstva svojim odnosom sa sezoncima demantuju ovu činjenicu. Jedno od njih je poljoprivredno gazdinstvo iz okoline Arilja koje 11 godina nije promenilo svoje berače.

U njihovom malinjaku, kažu, ne postoji hijerarhija. Zajedno beru, jedu, odmaraju, te mesec i po dana sezone stvori najlepše uspomene, a sa takvom energijom posao nikome ne padne teško.

"Naši radnici su iz Žitorađe, više od jedne decenije sarađujemo sa njima. Oduvek smo i imali sezonce, nekad jednog, dvoje ili četvoro, u zavisnosti od toga koliko nam je potrebno. I uvek smo bili zadovoljni njima. Poenta je da mi uvek iznesemo naše, oni svoje i pronađemo dogovor na pola puta", objašnjava vlasnica malinjaka, Vesna Vasiljević.

Kvalitet berbe dug više od jedne decenije

Seća se, sasvim slučajno je ova ekipa došla na njeno imanje, a nada se da je neće napustiti ni u narednim sezonama.

"Godina 2009. bila je veoma dobra za malinu, jedan od radnika Zoran Selimović radio je na imanju pored našeg, došao je kod nas i u narednim godinama doveo čitavu porodicu”, navodi Vesna.

Raspon cena maline i nedostatak radnika obeležili početak berbe

Neki radnici su, kako kaže imali iskustva, neki su se prvi put susreli sa malinama, ali to u njenom voćnjaku nije uslov za posao. Savete, podršku i pomoć imaju u svakom trenutku.

"Mi ih učimo od osnovnih stvari. Od prvog dana kada su ušli u malinjak naučili su da nose jednu gajbicu ispod one u koju stavljaju ubrane maline zato što plodovi ne smeju nikako da stoje na zemlji. Kako se naberu, iznose se u posebnu prostoriju u kojoj je promaja. Malina mora biti u takvim uslovima da bi sačuvala kvalitet obranog ploda. Ako je na suncu ili na zemlji, u hladnjači će imati problema kasnije. Moramo svi u tom lancu da damo maksimum kako bi krajnji potrošač bio zadovoljan", ukazuje ona.

Najbolje brati u ranim jutarnjim ili večernjim satima 

Dodaje da berba nimalo nije laka. Da bi malina ušla u hladnjaču, kvalitet mora da bude na odgovarajućem nivou, pa se plodovi beru na dva do tri dana.

"Malina ne može da se bere na velikoj vrućini. Najbolje je brati prepodne i u kasnim večernjim satima. Kod nas ne postoji satnica od sedam do 19 sati. Nekad krenemo u pet ujutru, nekad kasnije, ali uvek kada krenu velike vrućine prestajemo. Onda odmaramo i nastavljamo kasno popodne sve dok ne padne mrak. Uvek smo sa radnicima u malinjaku, ako je njima vruće i nama je i ne želimo nikoga da iscrpljujemo. Gazda je ružna reč, mi smo poslodavci, ali odnos je pre svega ljudski", objašnjava ova preduzetnica.

Malina ne može da se bere po velikoj vrućini (foto: Zvezdana Gligorijević)

Da je za motivisanost i želju za radom od velikog značaja ovakav odnos poslodavca i radnika, potvrđuje Vesnin radnik Zoran Selimović. Kaže, ni fizički napor mu ne pada teško jer je atmosfera porodična i uvek vesela.

"Nama je jako lepo ovde, mi smo kao jedna porodica. Zadovoljni smo njima i oni nama. Budem tu čitave sezone, skoro mesec i po dana. Vremenski uslovi ponekad nisu idealni, nije lako kada je jako sunce, ali tada se i sklonimo pa nastavimo kasnije”, navodi Zoran.

Dnevnica realna za naše uslove

On je, kaže, o malini i berbi najviše i naučio kod Vasiljevića, a ono što svaki berač mora da zna je da ne sme lomiti ništa prilikom branja niti da se ostavljaju crvi. Dnevno, sam ubere od 60 do 70 kilograma.

"Na mene ne utiče to što imam fiksnu dnevnicu pa da možda zbog toga berem manje. Uvek se trudim da uberem što više mogu. Dnevnica je 2.500 dinara i to je realna cena s obzirom na troškove ulaganja proizvodnje i kada se u obzir uzme otkupna cena maline. Voleo bih da je 3.000, to bi bilo najrealnije za berače, ali razumem u potpunosti situaciju u kojoj nisu krivi proizvođači", navodi Zoran.

Kada je u pitanju otkupna cena, Vesna kaže da bi najmerodavnije za njeno određivanje bilo klasiranje maline.

"Tako se nekad radilo. Bilo bi dobro da duži niz godina imamo određenu cenu. Onda ne bi bilo oscilacija u povećanju i napuštanju zasada jer velika cena jedne godine povuče mnoge da posade maline, ali već u narednim sezonama se dešava da odustanu zbog neadekvatne zarade", smatra ona.

Zadovoljni otkupnom cenom?

Trenutna otkupna cena, kako kaže, je dobra ali zato jer je deo roda loš zbog prolećnih mrazeva.

"Sada je 215 dinara po kilogramu na otvoreni račun. Mi ne možemo da se žalimo jer sarađujemo sa lokalnom hladnjačom koja je uvek korektna. Koja je cena tržišna ta je i za nas, kad je njima dobro, dobro je i nama", navodi Vesna.

Trenutna otkupna cena je dobra (foto: Sanja Dovečer)

Proizvodnju, koja se oko 35 godina nalazi na površini od 40 ari, kaže, ne planira da proširi, ali ni da smanjuje. Rod koji nije bio oštećen mrazom, odličnog je kvaliteta, ali o krajnim rezultatima moći će da govori za oko mesec dana kada berba bude završena. Bez obzira na prinose i kvalitet, promenu cene i druge faktore koji mogu uticati na način proizvodnje, jedno je sigurno - svoje vredne radnike, neće menjati.


Tagovi

Berba maline Sezonski radnici Vesna Vasiljević Zoran Selimović Otkupna cena Malinjak Klasiranje maline Prinosi i kvalitet


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]