Značajne potpore za vinare - u čemu je problem?

Danas je službeno objavljen novi natječaj za Vinsku omotnicu. Objavljeni su natječaji za dvije mjere - Restrukturiranje i konverzija vinograda te Investicija u vinarije i marketing vina. Rok prijave na natječaj za obje mjere je 16. svibanj 2016.

Kakva je iskorištenost fonda?

Prije svega, evo nekoliko činjenica vezanih za Vinsku omotnicu. Vinska omotnica je program za razdoblje od 2014. do 2018. godine namijenjen isključivo vinogradarima i vinarima koji imaju mogućnost ostvarivanja potpore kroz tri mjere, Investicija u vinarije i marketing vina, Mjera Promidžbe vina na tržištima trećih zemalja, Mjera Restrukturiranje i konverzija vinograda.

Predviđeni proračun za razdoblje od 2014. do 2018. godine je 57 milijuna eura, odnosno preko 430 milijuna kuna. do kraja financijske 2016. godine imamo pravo povući gotovo 270 milijuna kuna, a prema posljednjim javno dostupnim informacijama na stranicama Agencije za plaćanja, do sada je isplaćeno oko 12,5 milijuna kuna u mjeri investicija u vinarije i marketing vina od ukupno 65 milijuna kuna odobrene potpore.

Iako je u sve tri mjere do kraja ožujka, prema informacijama dostupnim na stranicama Agencije, odobreno projekata u iznosu investicije preko 250 milijuna kuna i iznosa potpore preko 92 milijuna kuna, očito je da je mali iznos sredstava do sada isplaćen i iskorišten.

Objavljeni novi natječaji za novac iz Vinske omotnice!

Koji su glavni problemi Vinske omotnice?

Kao osnovni problem slabe iskorištenosti svakako je trenutno financijsko stanje većine vinara koje nije povoljno te većina vinara preživljava još od početka financijske krize. Naime, financijskom krizom značajno je pala prodaja buteljiranog vina, a time i profitabilnost vinara.

Osim toga, nespremnost vinara na tržište EU, međusobna razjedinjenost, rascjepkanost površina i skupa proizvodnja te veliki uvoz vina prouzročio je sve teže poslovanje vinara.

Slab izvoz vina i veliki uvoz vina sigurno je jedan od glavnih problema. Značajan je podatak o uvozu vina iz Makedonije u RH u berbi 2014./2015. koji je iznosio 131.491 hl, što je gotovo 50% vrijednosti vina koje Njemačka uveze iz Makedonije, a svi znamo koliko je njemačko tržište veće od hrvatskog. Iz navedenog je jasno koliko je veliki uvoz jeftinih vina kojima hrvatski proizvođači jednostavno ne mogu konkurirati. Napominjemo da je prema Eurostatu iste godine ukupni izvoz hrvatskih vinara iznosio 42.159 hl.

Jeftinim vinima treba konkurirati

Vrlo je važno u budućnosti educirati domaće potrošače i turiste o prednostima naših vina koja imaju bogatu povijest i vrlo veliku raznolikost u pogledu broja regija, sorti te načina prerade, a sve s ciljem povećanja potrošnje domaćih vina. Neminovna je potreba za daljnjim udruživanjem proizvođača i brandiranje regionalnih vina.

Što se može poboljšati u samim mjerama?

Kao glavni razlog slabe iskoristivosti Vinske omotnice svakako je rascjepkanost mjera unutar Vinske omotnice i Programa ruralnog razvoja. Naime vinogradari i vinari mogu koristiti značajne potpore iz više fondova, ali zbog toga moraju cijepati svoje projekte na više manjih projekata, što značajno otežava mogućnost prijave na natječaje i provedbe projekta.

To je veliki problem kod manjih proizvođača zbog velikih troškova svake pojedinačne prijave. Dokaz navedenog je, ukoliko nabrojimo koje mjere vinogradari i vinari mogu koristiti tj., na koje mjere moraju cijepati svoje projekte:

• Vinska omotnica, mjera Restrukturiranje i konverzija vinograda - restrukturiranje postojećeg vinograda
• EAFRD, operacija 4.1.1. - sadnja novih vinograda, nabavka mehanizacije za vinogradarstvo te izgradnja objekata za vinogradarstvo (npr. skladišta za mehanizaciju)
• Vinska omotnica, mjera Investicija u vinarije i marketing vina - izgradnja novih vinarija i kupnja opreme za vinarstvo
• Vinska omotnica, mjera Promidžba na tržištima trećih zemalja - ulaganja u marketing vina na tržištima trećih zemalja
• EAFRD, mjera 6.2. ili 6.4. - izgradnja objekata za turističke usluge u sklopu vinarije kao što je ugostiteljstvo

Mjere prerascjepkane

Sve navedene investicije kod manjih vinara mogu predstavljati jedan sveobuhvatan projekt. Svaka mjera ima svoja zasebna pravila i zasebne natječaje i vinarima je teško uklopiti svoje projekte u sve mjere, zbog čega ili odustaju od dijela investicije ili ih realiziraju bez potpore, zbog čega se smanjuje njihova konkurentnost. Drugi sektori (npr. voćari i povrćari) sve potrebne investicije mogu realizirati kroz jednu ili maksimalno dvije mjere, što značajno olakšava korištenje bespovratnih sredstava.

Drugi negativni aspekt ove rascjepkanosti je utrošeno vrijeme Agencije za plaćanje u obradi tih prijava, zbog čega Agencija za plaćanja. umjesto da obrađuje samo jednu prijavu jednog poduzetnika, mora obrađivati nekoliko zasebnih prijava, čime se produljuje njihovo vrijeme obrade i povećavaju potrebni resursi.

Koliko je kvalitetnih prijava?

Ovaj problem je vidljiv u prvim natječajima programa za ruralni razvoj (EAFRD) u kojem je očito da Hrvatska ima preveliki broj mjera za trenutne kapacitete Agencije za plaćanje. Osim toga, pitanje je koliko svi stanovnici ruralnih prostora, pod time mislim na privatni i javni sektor, mogu pratiti toliki broj mjera i mogu li se kvalitetno prijaviti na sve dostupne natječaje.

Prilikom programiranja mjera trebalo bi se više obratiti pozornost na prikladnost pojedine mjere za prijavitelja i koji su njegovi kapaciteti za prijavu. Stoga je svakako preporuka da se maksimalno pojednostave mjere i da se one pokušaju objediniti kako bi iskoristivost sredstava bila što veća.

Foto: pixabay.com