Zlatna žutica je najopasnija bolest vinove loze, na vrijeme je zaštitite od američkog cvrčka

Zlatna žutica ili fitoplazma, je najopasnija bolest vinove loze u Europi. Epidemija se brzo širi pomoću vektora, američkog cvrčka, a uzrokuje potpuni gubitak prinosa. Donosimo najvažnije informacije koje vinogradari i vinari moraju znati o bolesti koja prijeti i hrvatskim vinogradima.      

"Simptomi ove bolesti su vidljivi krajem lipnja i u srpnju, gdje se uvija lišće loze te izgleda kopljasto.  Mladica poprima zelenu boju, ne dozrijeva, grožđe ako se zametnulo osuši se i prinosa nema. Na crnim sortama dolazi do istih simptoma, do uvijanja, rozgva je malo više ljubičasta, a list je ljubičaste boje, odskače i privlači pažnju svojim izgledom", rekla je Đurđica Kšenek iz Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva, pri Ministarstvu poljoprivrede.

Fitoplazma može preživjeti samo u biljci ili u vektoru, američkom cvrčku. Budući da su posljedice ove bolesti katastrofalne i ove je godine na snazi Akcijski plan suzbijanja i širenja zlatne žutice, koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede.

"Obavezna su dva tretmana dozvoljenim insekticidima u našoj županiji, ali i u drugim županijama. To je obično u zaštiti vinograda nakon cvatnje. U tom periodu ćemo naznačiti pet dana da svi vinogradari iz naše županija naprave taj tretman. Nakon dva do tri tjedna također ćemo preporučiti vinogradarima da naprave tretman, samo nekim drugim od dozvoljenih preparata, jer svaki preparat ima dozvolu samo jedan put u vegetaciji", pojašnjava Kšenek.

Zlatna žutica prvi put i u Požeško-slavonskoj županiji 

Po prvi put, ova bolest zabilježena je i u Požeško-slavonskoj županiji. "Mi smo sada demarkirano područje. Imamo žarište koje ima posebne mjere u polumjeru od jednog kilometra, gdje je obavezno detaljno praćenje simptoma na lozi, odnosno u lokalnim vinogradima s ciljem krčenja simptomatičnih trsova odnosno panjeva. U tim žarišnim dijelovima ako, se utvrdi da vinograd ima 20 i više posto zaraze, fitosanitarna inspekcija piše naredbu o krčenju cijelog vinograda", otkriva Kšenek.  

Ako do simptoma bolesti dođe, potrebna je hitna intervencija. "Molimo da svi svoje vinograde redovito pregledavaju i kada primijete takve simptome, ili da sami iskrče takav trs, ili zovu nas iz Ministarstva poljoprivrede da donesemo odluku je li to fitoplazma ili neki drugi uzročnik uvijanja lišća. Inače, takav trs u vinogradu nema smisla za vinogradara kada nema prinosa, a problem je taj što vektori mogu jako brzo prenijeti zarazu i poširiti ju po cijelom vinogradu", objašnjava Kšenek.

U blizini vinograda mogu postojati i biljke u kojima preživljava vektor. "Kao što je pavitina ili joha, gdje i cvrčci koji žive na tim biljkama mogu prenijeti zlatnu žuticu do vinograda. Tako da te biljke također treba uklanjati ako se nalaze u blizini vinograda", ističe Kšenek.

Za sada u Požeško-slavonskoj županiji stanje nije alarmantno jer bolest nije zabilježena na velikim površinama. "U tom žarištu zaraze uzima se više uzoraka i ako se u dvije godine u žarištu ne utvrdi zlatna žutica zapravo se briše demarkirano područje, odnosno briše se podatak da smo mi županija sa zlatnom žuticom", rekla je Kšenek.

Obavite tretmane na vrijeme 

Najosjetljivije sorte vinove loze na ovu bolest su zweigelt, chardonnay i pinot. Graševina je otpornija, ali i na njoj je moguća pojava bolesti. Prošle godine, prema riječima naše sugovornice, svi profesionalni vinogradari prve dvije zaštite su obavili propisno u dogovorenim terminima, stoga za treću nije bilo potrebe.

"Tako i ove godine apeliramo i upozoravamo da u isto vrijeme se napravi taj tretman. Za naglasiti je da amateri i hobisti, koji imaju vinograde za svoje potrebe i oni koji imaju virnice, također moraju obaviti tretman dozvoljenim insekticidima", apelira Kšenek.

Đurđica Kšenek ističe da se bolest najčešće širi sa zapuštenih vinograda, a taj problem država je preuzela na sebe. "Požeško-slavonska županija je kao i prošle godine izdvojila sredstva za sve one vinogradare koji žele poprskati vinograd koji graniči s njegovim vinogradom, na teret naše županije. Nakon tretmana račun od insekticida bit će mu nadoknađen", obavještava Kšenek.

Više informacija o insekticidima protiv američkog cvrčka, dozvoljenim u Republici Hrvatskoj, vinogradari mogu pronaći u FIS tražilici Ministarstva poljoprivrede.