Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rezidba vinove loze
  • 08.01.2019. 15:00

Zašto i koliko odgađati početak zimske rezidbe vinograda

Vrlo često pitanje svih vinogradara jest: Trebam li i, ako trebam, koliko odgoditi početak zimske rezidbe vinove loze? Pročitajte što kaže stručnjak.

Foto: Bigstockphoto/kf872
  • 3.487
  • 261
  • 0

Vrlo često pitanje svih vinogradara jest: Trebam li i, ako trebam, koliko odgoditi početak zimske rezidbe vinove loze?

Naime, u pozadini tog pitanja kriju se i brojna potpitanja, poput: Ima li početak zimske rezidbe vinograda ikakvog utjecaja na vinovu lozu? Kakav je to utjecaj? Utječe li na moguće izmrzavanje? Kada je izmrzavanje vinove loze štetno, a kada pogubno? Utječe li sorta vinove loze na odluku o odgodi rezidbe? Utječe li kasnija rezidba na kasnije kretanje vegetacije u proljeće? Zašto uopće odgoda rezidbe utječe na kasnije pupanje? I brojna druga pitanja vezana uz tu temu……

Vinova loza, baš kao i druge višegodišnje kulture, ima nadzemni i podzemni dio. Životni uvjeti nad zemljom i u tlu nisu jednaki. Štoviše, jako se razlikuju. A biljka je jedna jedina, uronjena u dva posve drugačija svijeta: nadzemni dio, uz obilje zraka (kisika), puno svjetla, izložen i vlazi i suši, vjetru, kiši, snijegu, magli, tuči….izložen napadu brzo razvijajućih patogena (i bolesti i štetnika), žuljanju uz žicu ili uz kolac, mehaničkom udaru mehanizacije, škara, neprirodnom savijanju itd… Drugi dio biljke, podzemni, živi u gotovo suprotnim uvjetima: u tami, s nešto manjim amplitudama temperature u odnosu na njezin gornji dio, često žedan, ponekad i u pretjeranoj vlazi, više ili manje okružen kamenom frakcijom, više ili manje opskrbljen hranjivim tvarima. Tu rade tzv. "pumpe“, koje u vodi tiskaju (i ugljičnoj kiselini) topive sokove kroz provodne snopove (traheje i traheide) ascedentno, prema "gore“, sve do pupova, i kasnije, mladih izboja.

U lošije održavanim vinogradima uginuće nastaje već u 25-oj godini

Može se reći da je vinova loza "kompliciran“ i vješto združen sustav, ovisan o brojnim uvjetima, ujedno i vrlo prilagodiv. U lošije održavanim vinogradima uginuće nastaje već u 25-oj godini, dok se najbolje održavana vinova loza vrlo uspješno koristi i više od 60 godina. Ima primjera rodnih vinograda i s više od 90 ili 100 godina. Pojedinačne vinove loze nalaze se u ekstremno rijetkim slučajevima starijim i više od 300 godina.

Zimska rezidba vinove loze jedan je od najvažnijih parametara za postizanje dužeg životnog vijeka vinove loze. Pored toga, potreban je život u ne previše ekstremnoj klimi, uz dobru  tj. optimalnu opskrbu hranjivima i uz obilje kisika. Jer, kisik je najvažniji uvjet za život. Ne treba zaboraviti da vinova loza kisik treba i u tlu.

Ranijom zimskom rezidbom vinove loze utječe se na ranije kretanje vegetacije tj. pupanje, zbog toga što se ukupna količina hranjivih sokova iz korijena različito raspoređuje po pojedinom pupu. Na neorezanoj lozi broj pupova je mnogostruko veći od njihovog broja na orezanom trsu. Stoga svaki pup neorezanoga trsa dobiva manju, dok pup, na orezanom trsu, nakon rezidbe, trajno dobiva veću količinu (odozdo prema gore) hranjivih sokova.

Višegodišnjim proučavanjem utjecaja početka vremena zimske rezidbe vinove loze, došlo se do zaključka da mjesec dana kasnije rezidbe odgađa buđenje pupova za otprilike 1-2 dana. Tako će se pup istog trsa, ako je orezan 06. prosinca umjesto 06. ožujka, početi otvarati za oko 3 - 6 dana ranije. Tih 3 - 6 dana nisu presudni, osim u slučaju pojave kasnih proljetnih mrazova. A oni su u kontinentalnoj RH, naročito posljednjih godina, vrlo česta pojava. U gotovo 3 od 8 godina nanose manju ili veću štetu. Stoga je odgađanje početka zimske rezidbe vinove loze, za sve vinogradare, koji si to svojom ne prevelikom površinom vinograda mogu dopustiti, jako korisna.

U vinogorjima kontinentalne RH, vinogradari s velikim površinama zimsku rezidbu vinove loze počinju već početkom prosinca, i to ne zato što je to jako dobro za lozu, niti zato što rezači vole zêpsti na hladnoći, već zato što ako bi počeli s rezidbom kasnije, krajem veljače ili početkom ožujka, ne bi stigli odraditi taj vrlo važan posao na vrijeme.

Otpornost na izmrzavanje 

Mali vinogradari, nasuprot velikima, mogu početi s rezidbom vinove loze krajem zime (kraj veljače ili početak ožujka), s planiranim završetkom svakako prije 15. ožujka, za prosječnu godinu. Povećana hladnoća tijekom zime te rokove završetka zimske rezidbe mogu odgoditi još za tjedan ili dva, bez negativnih posljedica. Drugim riječima, u vinogorjima kontinentalne Hrvatske toplija zima zahtjeva nešto raniji završetak rezidbe, 05. ili 10. ožujka, prosječno hladna zima do 15. ili 20. ožujka, dok jako hladna i "duga“ zima dozvoljava završetak rezidbe vinove loze i do 01. travnja.

Posljednje zabilježena ekstremno hladna zima u vinogorjima Požeško-slavonske županije bila je 1984./1985., kada se nakon obilnih snježnih oborina u drugoj dekadi veljače 1985. naglo razvedrilo. Tada su u 3 uzastopna dana zabilježene temperature od -25 ºC, potom -26 ºC  te trećeg jutra -29 ºC, što je izmjereno na 2 m visine, dok su pupovi vinove loze, ovisno o uzgojnim oblicima, bili na visini između 70 - 180 cm iznad tla, gdje je temperatura bila još i niža. Treba znati da pupovi vinove loze značajno stradaju već na temperaturama nižim od -18 ºC, ovisno o otpornosti pojedine sorte vinove loze na pozebu, njezinoj kondiciji, iscrpljenosti posljednjim urodom, trajnijim gladovanjem ili višegodišnjim iscrpljivanjem preobilnim urodima. Pošto tzv. "staro drvo“ vinove loze strada na -22 do -24 ºC,  štete su tada bile katastrofalne.

Osim toga, otpornost na izmrzavanje ovisi i o trajanju jako niskih temperatura, vlazi zraka te pojavi vjetra. Tako će npr. više stradati vinova loza izložena 4 uzastopna dana temperaturama nižim od -16 ºC, nego ista izložena temperaturi od -21 ºC u trajanju od 5 ili 8 sati. Povećana vlaga zraka povećava štete na niskim temperaturama, jer je voda dobar vodič topline, ali i hladnoće. Isto tako, jak, hladan sjeverni vjetar, u uvjetima ekstremno niskih zimskih temperatura, može još dodatno povećati oštećenje.

Stolne sorte u kontinentalnom području RH su još mnogo osjetljivije. Upravo zato se sade uz kuću, u zaklonu od hladnih sjevernih vjetrova te podignute na visinu od najmanje 2,5 ili 3 m iznad tla. Njih se ne  preporučuje rezati prije početka ožujka.

Što se tiče redoslijeda rezidbe, najprije se režu otpornije sorte: traminac, rajnski rizling, pinot bijeli, pinot crni, cabernet sauvignon, zweigelt ili St. Laurent (Lovrijenac) te najprije na najvišim pozicijama vinograda. Suprotno od toga, trsovi u dolini ili u depresijama režu se posljednji. Ako se ne zna koja je sorta otpornija na pozebu zimi, generalno je pravilo da sorte sa sitnijim grozdovima puno bolje podnose hladnoću i pozebu od onih s krupnim ili krupnijim grozdovima.

Kako izbjeći pogubne štete

Na područjima s lakom teksturom tla, poput  lesa na pijescima ili tlima s manjom specifičnom težinom, u jesen je dobrodošla mjera "nagrtanja“ tla na deblo trsa. Ponegdje, na pozicijama s učestalim štetama od pozebe, lucnjevi se tijekom zimske rezidbe uopće ne prikraćuju ili se prikraćuju vrlo malo. Zbog "terminalnog rasta“ isti se niti ne povijaju, sve do prestanka uvjeta za proljetnu pozebu. Najprije "potjeraju“ i zazelene samo vrhovi tako ostavljenih dugih lucnjeva pa, ako tî vršni pupovi i stradaju od proljetne pozebe, nije šteta, jer se prikraćivanje na željeni broj pupova na lucnjevima ionako obavi nakon povijanja lucnjeva.

Pogubne štete od izmrzavanja mogu se izbjeći:

  • sadnjom otpornijih kultivara vinove loze,
  • sadnjom na veću nadmorsku visinu (s dovoljnom inklinacijom, koja omogućuje „otklizavanje“ mase hladnog zraka nizbrdo niz padinu),
  • brigom o dobroj kondiciji trsova (umjerenom gnojidbom dušičnim gnojivima kao i dobrom opskrbljenošću trsova kalijem),
  • izbjegavanjem preopterećenja trsova neprirodno velikim urodom,
  • sadnjom u „topla tla“, s povećanim sadržajem skeletne ili skeletoidne frakcije,
  • izbjegavanjem sadnje u udoline, jarke i depresije, i na kraju,
  • sadnjom sukladnom stručnim savjetima savjetodavaca dobivenim u najbližem uredu Ministarstva poljoprivrede svakako uz odgodu rezidbe na svim položajima, na kojima se i pored odgode taj važan posao stigne završiti na vrijeme.

A koliko odgoditi? Koliko god je moguće! Jer, …..ne ponovila se 1984./1985.!

Autor: Tomislav Božičević, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik za hortikulturu


Povezana biljna vrsta

Vinova loza

Vinova loza

Sinonim: - | Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera

Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]

Izvori

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede


Tagovi

Vinova loza Rezidba Zimska rezidba Vinograd


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tisuće španjolskih poljoprivrednika prosvjedovalo u Madridu: Guše nas pravila ZPP-a

Tisuće španjolskih poljoprivrednika i jučer su, 17. ožujka, prosvjedovali u središtu Madrida.  Kako piše dw.com, u centar glavnog grada stigli su sa stotinama traktora, z...

Više [+]