Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rana defolijacija
  • 01.06.2022. 16:30

Zašto i kako se radi rana defolijacija vinove loze?

Reč je o skidanju lišća na čokotu koje se obavlja u nešto ranijim terminima nego što je bilo uobičajeno, odnosno pre početka, za vreme cvetanja ili u fazi zametanja bobica. Kako i zašto se obavlja, opisao nam je detaljno dr. sc. Marijan Bubola.

Foto: Depositphotos/foto-pixel.web.de
  • 1.117
  • 107
  • 0

Rana defolijacija vinove loze je ampolotehnička mera koja je počela da se koristi pre 15-ak godina u Italiji, a onda i u drugim zemljama. Primenjuje se najviše kod sorti koje sa jedne strane daju visoki prinos, ali i zbijene grozdove. 

Reč je o skidanju lišća na čokotu koje se obavlja u nešto ranijim terminima nego što je bilo uobičajeno, odnosno ili pre početka cvetanja ili u fazi zametanja bobica, a kako nam otkriva dr. sc. Marijan Bubola sa Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, može čak i tokom samog cvetanja. 

Skida se šest do osam listova po mladici

"Nekada se govorilo da čokoti ne smeju da se diraju tokom cvetanja, ali mi smo to radili mnogo puta i ništa se nije desilo niti je bilo kakvih problema. Dakle, lišće se uklanja u razdoblju od nekoliko dana pre cvetanja, odnosno kada su neotvoreni cvetovi međusobno razdvojeni pa sve do faze zametanja bobica, kada su one veličine dva, maksimalno četiri milimetra u prečniku", precizira naš sagovornik. 

Kaže, lišće se skida intenzivnije nego kod klasične defolijacije, oko šest do osam listova po mladici.

"Ako se obavlja ranije, pre cvetanja, onda se može intenzivnije sedam do osam listova, a ako je nakon cvatnje, u fazi zametanja bobica, onda pet do šest listova po mladici."

Pojašnjava da se to odnosi na bazalne listove, krenuvši od donjeg dela mladice prema gore. Oni su ti koji se prvi razvijaju da bi kasnije bili najstariji. Ako se uklanja manje od toga, onda pozitivni efekti izostaju. Iako, komentariše Bubola, bolje išta nego ništa.  

Čokot je još uvek u fazi aktivnog razvoja lisne površine i mladica. Listovi još nisu dosegli konačnu veličinu. Ranom defolijacijom skidaju se oni veliki, najbolje funkcionalni koji proizvode najviše asimilata.

"Neko će reći - to je šok za biljku. Zapravo je, ali on je s jedne strane samo privremen, ali i itekako poželjan", naglašava ovaj stručnjak. 

Čokot je još uvek u fazi aktivnog razvoja lisne površine i mladica (Foto: Depositphotos/chiyacat)

Više je razloga za ranu defolijaciju 

O čemu je reč? Kada se skinu najveći i najproduktivniji listovi, čokot će ostati sa manje asimilata na raspolaganju. U kontekstu rane defolijacije je to pozitivno jer je njen cilj postići sa jedne strane malo slabiji stupanj oplodnje, manje oplođenih bobica koje će takođe biti sitnije. Pitate se, čemu kada se uvek težilo što većem prinosu i rodu. Odgovor je - visok kvalitet vina. U tom slučaju cilj proizvodnje nije preveliki prinos. 

Drugi razlog je to što je jako dobro oplođen grozd sa puno bobica, više osetljiv na sivu plesan i kiselu trulež, a to su bolesti koje, ako počnu da se razvijaju, mogu naneti jako veliku štetu.

"Što je grozd više zbijen, podložniji je bolestima i obrnuto. Samim time što se dobije rastresitiji grozd i prinos je manji, manje je sklon bolesti", objašnjava dodajući da ako bolesti nastupe i razviju se, jako degradiraju kvalitetu grožđa u fazi dozrevanja.

Postoji još jedan razlog za primenu. Ako je grozd manji i rastresitiji, svaka je bobica bolje izložena sunčevoj svetlosti, a ona je važna i zbog razvoja aromatskih jedinjenja u bobici, ali i fenolnih, uključujući antocijane, što doprinosi kvalitetu pogotovo kod crnih sorata. Uz to, ako se radi zaštita od ostalih bolesti, botritisa, plamenjače, grozd koji nije preterano zbijen, moći će biti bolje zaštićen i samim time su manja stradavanja ako je godina problematična. Kada se lišće ukloni, zona grozda je otvorenija, sredstva lakše dolaze do njega. Manji je i pritisak bolesti zbog veće prozračnosti, manje vlage, veće osunčanosti.

"Samim time i zaštita može biti umerenija, manje intenzivna", poručuje.  

Grozdovi stiču otpornost 

Važno je ovu meru sprovesti u ranim terminima, a što je vezano uz globalno zagrevanje - iako biste pomislili upravo suprotno, da treba zaštititi grozd većom lisnom masom upravo zbog jakog sunca i visokih temperatura. 

Njih u određenoj meri treba izložiti suncu što je moguće ranije jer je jedna od posledica klimatskih promena sve više opekotina na grozdovima.

"Ako je čokot gust, sa više lišća koje se skida tokom leta, sigurno će doći do opeklina. Grozd koji je naučio da živi zaštićen od sunca, kada jednom naglo dođe na direktno sunčevo zračenje, uz visoke temperature, i još u kombinaciji sa nedostatkom vode u zemljištu, sigurno će doći do opekotina", upozorava Bubola te nastavlja, grozdovi koji su od početka bili izloženi suncu, razviju više fenolnih jedinjenja koji služe kao zaštita od UV zračenja, to su u prvom redu flavonoli koji čuvaju bobicu pa ona postane otpornija na sunčevo zračenje. 

Kaže, ako ćemo u detalje, ako se skidanje lišća obavlja tokom leta, u sedmom mesecu, tada su mladice uglavnom narasle ili prestale, odnosno usporile porast i to što skinete, ostaće golo i pogodovati razvoju opekotina. 

Dakle ako se sada, na početku vegetacije uklone listovi sa primarne mladice, one koja izlazi i razvija se iz zimskog pupoljka pa na sebi ima i zaperke, mladice drugog reda koje se razvijaju u pazušcu lista, popuniće zonu grozda.

"Zaperci koji se razviju nakon rane defolijacije neće uzrokovati veliki gustiš kao što bi nastao da nismo ništa dirali, jer je list sa primarne mladice znatno veći, pravi veću senku dok su ovi sa zaperaka sitniji, manji, ostavljaju praznine kroz koje se sunce probija, a grozdovi rastu u polusenci", kazuje. 

Sunce se probija kroz praznine (Foto: M. Bubola)

Ističe da ne bi bilo dobro skinuti sve listove i sa primarne mladice i zaperke, da grožđe ostane u potpunosti izloženo suncu kroz celo leto, jer bi tada došlo do opekotina. Uz prikladan štit zaperaka grozdovi mogu biti direktno osunčani, ali ne kroz celi dan.

Zaperci vs. stariji listovi

Dalje objašnjava razlog zbog kog se skidaju stariji listovi koji su sada najfunkcionalniji. Dakle, oni do faze dozrevanja grozda budu stari te im opada fotosintetska aktivnost čiji je vrhunac 40 dana od početka razvoja. Nakon 120 dana je na 70 odsto maksimuma, a posle toga ona još brže i drastičnije pada.

"Ako na čokotu ostanu do vremena berbe, sa jedne će strane stvarati gustiš i zasenjivati, a s druge neće proizvoditi puno asimilata. Zaperci pak, koji se počinju razvijati oko cvetanja, biće funkcionalni u vreme berbe i bolje doprineti nakupljanju asimilata tokom dozrevanja.

Ako je preterano sušno, oni neće puno da rastu, a koliko god da narastu, neće stvoriti toliki gustiš.

"Stara literatura o zapercima govori da troše više hraniva, vode što je tačno za fazu dok se razvijaju, ali i drugi listovi isto funkcioniraju. Ali, jednom kada narastu do pune veličine, postanu fotosintetski aktivni, budući da su mlađi, proizvodiće najviše asimilata u fazi dozrevanja koja je najbitnija za vinograd. Upravo tada je ključno da čokot fiziološki dobro funkcioniše.

Bubola ide još detaljnije. Kaže, kada se prati fotosintetsko aktivno zračenje koje dopire s neba, ono sredinom dana iznosi 2.000 mikromola po metru kvadratnom u sekundi te obasjava vršno spoljno lišće. U onom najzasenjenijem delu najgušćih čokota to zračenje može iznositi tek četiri mikromola, što je znatno manje od jedan odsto ukupnog sunčevog zračenja i premalo za proizvodnju asimilata, za koje je potrebno 700 do 800 mikromola.

"Ako pustimo sve lišće, oni u sredini su potpuno neproduktivni, čak čokot zna sam da ih odbacuje", otkriva. 

Zahvat primereniji za crne sorte

Kada je cilj smanjenje oplodnje, rana defolijacija dovodi do dve posledice kod bobica - slabijeg stupnja oplodnje i njihove manje veličine. Ako se obavi pre početka cvetanja, ili tokom cvetanja, u većoj se meri utiče na oplodnju, ona se znatno smanjuje. Ako se obavlja u fazi oplodnje, kada su bobice dve do četiri milimetra, onda se više utiče na njihov porast. Obično dolazi do obe posledice, a pitanje je šta će dominirati. Dodaje da ako govorimo o smanjenju, ono iznosi 10 do 30 odsto, zavisno od toga koliko se jako skida lišće.

Osim što će biti otpornije na sunčevu svetlost, postiže se i viši udeo kožice u ukupnoj masi bobica.

"Ona postaje nešto čvršća, deblja, što je pozitivno pogotovo kod crnih sorti jer se u njoj razvijaju antocijani i fenoli", podseća ovaj stručnjak. Takođe, ovime se doprinosi boljem nakupljanju šećera čiji udeo raste.  

Ovaj zahvat je, ističe, puno primereniji za crne sorte.

"Kod nas u Istri najviše se koristi za sortu teran te je pokazalo odlične rezultate. Takođe, dobre je rezultate pokazalo u Dalmaciji na plavcu malom", kaže i dodaje da od kada su pre deset godina kroz projekt prvi puta isprobali tu tehniku, do danas ju je prihvatila i provodi većina proizvođača vina visokog kvaliteta. 

Efikasno je i na plavcu malom (Foto: Depositphotos/michaldziedziak)

"Teran je tipičan po velikom prinosu, grozdu, bobicama, zbijenosti, ali i velikom listu koji nekada može doseći veličinu A4 papira. Takav puno zasenjuje pa je ova tehnika odlična za tu sortu", opisuje.

Kaže, ako govorimo o sortama kao što su merlo i kaberne sovinjon, rezultat će biti pozitivan, ali nema neku ekonomsku opravdanost jer one prirodno nemaju veliki prinos, grozd nije zbijen, manji je, kao i bobice. 

"Radili smo istraživanja i na drugim sortama, na primer malvaziji, ali efekti nisu bili toliko zadovoljavajući. Za bele sorte i većinu ostalih, pokazalo se da je defolijaciju najbolje raditi neposredno nakon cvetanja, dakle čim se bobice zametnu, dva do četiri milimetra u promeru, a kod nas je to prva polovina juna, odnosno najkasnije do 15. 6.", napominje.

Tada se smanji gustiš u zoni grozda, bez ciljanja na efekte na smanjene bobice. Reč je o laganijoj defolijaciji koja će rezultirati otvorenijom zonom grozda gde će se dobiti bolja osunčanost, otpornost na opekotine, smanjiti napad bolesti i sve drugo, bez ciljanja na veličinu bobice i stepen oplodnje. 

Skidanje lišća isključivo ručno

Govorimo li o ekonomskoj efikasnosti ove mere, treba naglasiti da nju treba da radimo isključivo ručno.

"Zahteva dosta radnih sati, oko 50 po hektaru što zavisi od sorte i uslova uzgoja. Istina, mašinski ide brže, za oko tri do četiri sata po hektaru, ali tada se lišće ne može detaljno skinuti, a i mladice nisu u potpunosti razvijene pa se desi da mašina oreže i njihov vrh.

Kod skupih, cenjenih vina ovu će meru opravdati njegova cena.

"Neko ko radi bazno vino, naravno da nema smisla da je radi, ali ko cilja visoko, mora da uloži u kvalitet, i onda se ona svakako isplati", poručuje Bubola. 

Prednost je i to da kod terana, ako se obavi pre cvetanja, dakle intenzivnije, sedam do osam listova, u nekim slučajevima nije potrebno proređivati grozdove kasnije, u fazi šare, radi smanjenja prinosa i povećanja kvalitete, a što takođe zahteva radne sate.

Teran je tipičan po velikom prinosu, grozdu, bobicama, zbijenosti (Foto: Pixell/Dusko Marusic)

Bubola ponavlja da je upravo zbog globalnog zagrevanja ovu meru važno obaviti do 12., maksimalno 15. juna jer ako ju radimo kasnije, riskiramo opekotine bobica. Insolacija je na vrhuncu 21. juna, a u to vreme nastupaju i toplotni udari, visoke temperature i prave letnje vrućine. 

Nakon polovine prvog letnjeg meseca, pa sve tamo do 20. avgusta, ne bi se smela skidati lisna masa, nezavisno od sorte. Naš sagovornik podseća da se krajem avgusta sve smiruje, sunce toliko ne zrači.

"Kada grožđe dozreva, otpornije je na opekotine. Ako je zona grozda pregusta, treba skinuti taj gustiš, pogotovo ako se radi o kasnijoj sorti kao što je kaberne sovinjon. U to doba leta nastupaju kiše i rosa, a ozbiljno može krenuti i botritis. Zato se defolijacija radi krajem leta, četiri nedelje pre berbe, ali ju je bolje napraviti pre leta i početka vrućina", zaključe. 


Povezana biljna vrsta

Vinske sorte vinove loze

Vinske sorte vinove loze

Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera

Vinske sorte vinove loze beloga grožđa gaje se na peskovitim zemljištima, a teža zemljišta su povoljnija za crne (obojene) sorte, pre svega zbog svog povoljnijeg toplotnog režima,... Više [+]

Tagovi

Rana defolijacija Teran Plavac mali Skidanje lišća Vinova loza Kvalitetno vino Marijan Bubola


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Seljačka vranjska metla za metenje dvorišta.