Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vinograd
  • 08.04.2010.

Zaštita vinograda

U prvim zaštitama vinograda suzbijati akarinozu, erinozu i crnu pjegavost!

  • 10.059
  • 468
  • 0

Prema višegodišnjem iskustvu u uputama za prvu usmjerenu zaštitu vinove loze vinogradare prvenstveno upozoravamo na štetne životinjske organizme koji prezimljuju u pupovima, među kojima su najvažnije grinje uzročnici akarinoze i erinoze, te štetne gusjenica koje prezimljuju ispod kore, kao što su gusjenice sovica, lozinog pupara i grbe korak. Poseban je problem uzročnik bolesti rozgve vinove loze: crna pjegavost ili fomopsis!

Štetne gusjenice obično napadaju sorte koje u našem vinogorju prve počinju vegetacijom, kao što su chardonnay, moslavac, rajnski rizling i muškat žuti. Budući od početka godine do kraja ožujka bilježimo sumu prosječnih temperatura (većih od 0ºC) koje su veće od 200, moguće toplo i sunčano razdoblje u prvoj polovici mjeseca travnja ponovo će pogodovati ranijem početku vegetacije (naročito na lakšim zemljištima i južnim položajima). Zadnjih godina, unatoč toplom travanjskom razdoblju, kod nezaštićenih sorata loze osjetljivih na grinje uzročnike akarinoze zabilježili smo vrlo veliku štetnost grinja i slabije poraste mladica, a naročito su bili napadnuti sauvignon, graševina, silvanac zeleni, pinot sivi, pa čak i muškat žuti.

Sorta rajnski rizling jače je osjetljiva na grinje uzročnike erinoze. Osim blagih zima, na njihovu sve veću štetnost pogoduju uredbe kojima s tržišta povlačimo kemijska sredstva za kasno-zimsko tretiranje vinograda (npr. nekad se koristilo Folidol Ulje EC, OleoUltracid EC, a zadnjih su godina povučeni insekto-akaricidi na osnovi diazinona i endosulfana). Njima smo ranijih godina mogli učinkovito suzbijati grinje iz skupine šiškarica u razvojnom stadiju bubrenja i pojave vunastih pupova vinograda! Pojedinačna mineralna ulja (npr. Bijelo Ulje EC, Svjetlo Ulje EC) ili njihova kombinacija s bakrom (npr. Crveno Ulje EC, Modro Ulje EC) ne suzbijaju lozine grinje šiškarice (djelotvorni su na zimska jaja crvenog voćnog pauka i štitaste uši koje u našem vinogorju zadnjeg desetljeća ne prave ekonomske štete)!

Ove godine u stadiju vunastog pupa vinograda preporučujemo koristiti 4% otopinu sumpornih fungicida (4 kg/100 litara vode) i odmah nakon 7-8 dana preporučujemo planirati i primjenu posebnih akaricida koji pored šiškarica suzbijaju i grinje iz skupine crvenih pauka, npr. Demitan SC u količini 0,6 lit./ha ili Ortus SC u količini 0,8 lit./ha ili Acarstin 600 SC u količini 0,6 lit./ha. Neki akaricidi koji su vrlo djelotvorni na crvene pauke nisu u našim pokusima u protekle tri godine bili dovoljno učinkoviti na lozine grinje šiškarice (npr. Envidor SC, Vertimec EC, Kraft EC). Važno je razlikovati različite skupine grinja u vinogradu, jer samo pravilnim izborom pripravaka prilagođenih razvojnom stadiju postižemo dobar uspjeh u suzbijanju istih. Budući vinogradari često poistovjećuju pojedine kategorije grinja u vinogradu ovom prilikom ponovno opisujemo osnovne vrste grinja šiškarica i crvenih pauka, koje suzbijamo u prvim mjerama usmjerene kemijske zaštite vinograda.

Naime, vinovu lozu napada nekoliko vrsta grinja: (a) iz skupine grinja šiškarica (Eriophydae) su poznati uzročnici akarinoze (Calepitrimerus vitis) i erinoze (Eriophies vitis), dok su (b) iz skupine crvenih pauka (Tetranychidae) najčešći crveni voćni pauk (Panonychus ulmi) i koprivina grinja (Tetranychus urticae).

Grinje se razlikuju morfologijom, biologijom i pričinjenim štetama, a temeljem iskustava o pupulaciji iz ranijih godina na nekim lokalitetima i osjetljivim sortama (npr. sauvignon, graševina, zeleni silvanac, kerner i dr.) kemijsku zaštitu treba obavezno započeti s razvojnim stadijem vunastog pupa vinove loze.

Akarinoza
(Calepitrimerus vitis) je odavno poznat ekonomski štetnik vinove loze, a posljednjih godina se redovito pojavljuje u jačima populacijama. U prirodi imaju veći broj neprijatelja, pa je njihova jača pojava posljedica neprimjerene (nedovoljno stručne) primjene neselektivnih insekticida, najčešće iz skupine jeftinih sintetskih piretroida. Ove su grinje vrlo sitne, pa se ne vide prostim okom (0,02 mm). Prezimljuju ženke ispod kore na čokotu ili još češće ispod ljuski u pupovima. Pri bubrenju pupova postaju aktivne i sišu biljne sokove. Posljedice su vidljive u dva osnovna oblika: (1) iz napadnutih pupova mladice se jedva razvijaju i zaostaju u rastu (u drastičnom slučaju akarinoza može uzrokovati posmeđenje i uginuće pupa); (2) već razvijene mladice imaju skraćene internodije (međukoljenca) s nepravilnim ili deformiranim listićima (uvinuti rubovi prema gore, mozaična plojka s ubodnim klorotičnim ili nekrotičnim mjestima = okrenuti prema svjetlosti jasno se vide ubodna mjesta okružena žućkastom zvjezdolikom zonom).

Najjače su napadnute mladice koje se razvijaju iz pupova smještenih bliže trsu (donji ili bazalni pupovi na lucnju = vidi sliku), odnosno mladice koje rastu iz reznika ili starog drva. Tijekom vegetacije ove grinje razviju 3-5 ili više pokoljenja. Rastom izboja uzročnici akarinoze se premještaju na najmlađe organe (lišće). Lišće tada poprima tamniju boju ljubičastog sjaja jer na mjestima uboda nastaju crne točkice (u Švicarskoj je tijekom ljeta izbrojano čak 5.000 grinja po listu). Bez obzira na brojnost, akarinoza krajem ljeta nije toliko štetna zbog obilja lisne površine. Najveće štete od akarinoze nastaju kad je u proljeće razvoj vinove loze usporen zbog prohladno-vlažnog meteorološkog razdoblja (u kontinentalnom dijelu Hrvatske često krajem travnja ili početkom svibnja) jer su tada grinje veći broj dana koncentrirane na relativno maloj lisnoj površini. Toplo razdoblje u vrijeme početka rasta mladica (s noćnim temperaturama zraka većim od 10°C) bitno umanjuje štetnost od akarinoze. Ali, ako je brojnost grinja u zimskim pupovima velika (kao što je bio slučaj protekle tri godine) tada su štete na osjetljivim sortama velike bez obzira na vremenske prilike. Postoje pozitivna iskustva pri kemijskom suzbijanju uzročnika akarinoze krajem ljeta, kad su odrasle grinje najbrojnije, a prije njihova povlačenja na prezimljenje.

Erinoza (Eriophies vitis) prvenstveno uzrokuje pojavu nabreklina veličine zrna graha ili graška na gornjoj strani lišća (tzv. šiške), u kojima se s donje strane nalazi vunasta prevlaka. Zbog bijele prevlake na naličju lisnih nabreklina napad erinoze se ne smije poistovjetiti s infekcijama plamenjače (Plasmopara viticola), a zbog nabreklina se ne smiju zamijeniti s napadom trsne uši (Viteus vitifoliae) na lišće američke loze. Često su nabrekline u početku crvenkaste ili ljubičaste boje, ali kasnije postaju tamnozelene (kao da je taj dio lisnog tkiva bogat zelenim pigmentima - klorofilima). Starenjem šiške propadaju uz odumiranje tkiva, a samo jedna jedina grinja može uzrokovati opisanu nabreklinu. Uzročnici erinoze također u nepovoljnim uvjetima za početni rast zimskih pupova uzrokuju skraćivanje internodija (međukoljenca), pa su mladice značajno kraće. Sindrom uvijanja erinozom napadnutog vršnog lišća bez nabreklina nastaje sisanjem biljnih sokova izravno iz lisnih žila. Takvo lišće požuti, odumire i otpada. Uzročnici erinoze tijekom godine razviju do 7 pokoljenja, pa se tijekom zime u napadnutom pupu može naći više stotina jedinki. Grinje uzročnici erinoze se suzbijaju istim sredstvima u istim rokovima kao i uzročnici akarinoze. U ekološkom se vinogradarstvu grinje šiškarice mogu suzbijati povišenom koncentracijom sumpornih fungicida (2-4%) ili biljnim repičinim uljem (pripravak Prima EC u koncentraciji 3%). Ove mjere se provode u razvojnom stadiju “vunastog pupa” vinove loze. Ne miješati sumporne fungicide s biljnim ili mineralnim uljima!

Tijekom zime i ranog proljeća na prošlogodišnjim se rodnim elementima loze (lucnjevima i reznicima) primjećuje izbjeljivanje kore i formiranje sitnih točkica crne boje (plodišta uzročnika crne pjegavosti). U vrijeme zimske rezidbe crna pjegavost se vrlo lako prepoznaje na zaraženoj rozgvi. Vanjski dio kore (liko) tijekom ili krajem zime “izbjeljuje” (ispod kore ulazi zrak), a do samog početka vegetacije na površini takve bijele kore se pojavljuju crne točkice (piknidi), koji vrhom izbijaju iz površinskog dijela kore. Budući je sam početak zime bio relativno blag i topliji od prosjeka, obilno formiranje crne pjegavosti primijetili smo s ranijim datumima mjeseca veljače 2010. godine. Početkom vegetacije vinograda, iz opisanih crnih točkica se oslobađaju piknospore na osjetljivo zeleno tkivo, te su uz dovoljno vlage moguće primarne zaraze. Oslobađanje infektivnih piknospora fomopsisa počinje u hrvatskim kontinentalnim vinogorjima tijekom travnja, najjače je u svibnju i prvoj polovici lipnja. Tada su potrebne usmjerene kemijske zaštite preventivnom primjenom djelotvornih fungicida. Ako u tom razdoblju bilježimo česte i dugotrajne kiše, povoljniji su uvjeti razvoja crne pjegavosti. Optimalni uvjeti razvoja crne pjegavosti su temperature 20-23ºC, močenje biljnih organa i relativna vlažnost zraka 98-100%. Spoznaja da se crna pjegavost ne može suzbijati kurativno (nakon zaraze) samo otežava vjeru vinogradara za brzom sanacijom bolesti. Jednom kad se fomopsis “uvuče” u nasade teško je očekivati da samo kemijska zaštita tijekom nekoliko sezona “liječi” lozu od ove bolesti. Vrlo su važne sve preventivne mjere biljne higijene: (1.) iz nasada uklanjati svu zaraženu rozgvu nakon zimske rezidbe i spaljivati, (2.) tijekom rezidbe ostavljati što je moguće više zdravih lucnjeva i reznika, (3.) provoditi uravnoteženu organsku i mineralnu gnojidbu temeljem povremenih analiza i preporuka stručnjaka.

Pri izboru sredstva za zaštitu loze protiv crne pjegavosti prednost dati površinskim organskim fungicidima iz skupine (a) dikarboksimida, npr. mankozeb (Dithane DG Neotec; Star WP 80, Mankozeb WP i sl.), propineb (Antracol 70 WP), metiram (Polyram DF); (b) ftalimida, npr. folpet (Folpan WDG i sl), kaptan (Captan 50 WP i sl.) ili (c) drugih površinskih djelatnih tvari, npr. ditianon (Delan 700 WDG) i klortalonil (Daconil 720 SC). Također su na fomopsis vrlo djelotvorni noviji i na kišu postojaniji (d) strobilurini (npr. Quadris SC, Stroby DF, Éclair WG, Cabrio Top DF, Universalis SC). Korisno je u prvim mjerama zaštite upotrijebiti neki od sumpornih pripravaka (npr. Chromosul, Kalinosul, Cossan, Kumulus WG i sl.), jer smanjuju klijavost piknospora crne pjegavosti, a također negativno utječu na brojnost neželjenih grinja. Najbolji rezultati u suzbijanju fomopsisa se postižu ako nakon pojave na zarazu osjetljivog zelenog tkiva, a dan ili dva prije najavljenih oborina, preventivno primijenimo određenu količinu jednog od ranije nabrojanih organskih pripravaka.

Autor: mr. Milorad Šubić


Povezana biljna vrsta

Vinova loza

Vinova loza

Sinonim: - | Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera

Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]

Izvori

Međimurje - županijske novine


Tagovi

Vinogradarstvo Zaštita vinograda Vinova loza Rezidba

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tisuće španjolskih poljoprivrednika prosvjedovalo u Madridu: Guše nas pravila ZPP-a

Tisuće španjolskih poljoprivrednika i jučer su, 17. ožujka, prosvjedovali u središtu Madrida.  Kako piše dw.com, u centar glavnog grada stigli su sa stotinama traktora, z...

Više [+]