Visoki sladori obećavaju vrhunska vina

Na području Iločkog vinogorja, gdje je već oko 1.200 hektara rodnih vinograda, berba je završena tek na nešto više od pola površina. Ove se godine s berbom kasni jer se u Iločkim podrumima kasnilo s uvođenjem nove tehnologije u primarnoj preradi, ali i zbog nastojanja da se bere i otkupljuje grožđe u punoj zrelosti. Prvo su u toj tvrtki i na površinama kooperanata pobrani traminac i chardonay, kao rane sorte, a u tijeku je berba frankovke, graševine i chaberneta.
Razlog kašnjena u Agro-Iloku je, međutim, nedostatak radne snage. Prema trenutačnim prognozama, berba bi ipak trebala biti završena do kraja listopada.

I dosadašnji rezultati nedvojbeno pokazuju da je prinos grožđa iznad očekivanja, ali i u okviru zakonskih odredbi, koje određuju da prinos većine sorti ne smije biti veći od 12 tona po hektaru. To je i uvjetovalo da grožđa neće biti ukupno više nego lani, iako su stupili u rod novi nasadi, jer su i zimska rezidba i druga tehnologija prilagođene limitu prinosa. Ali, kako nam kaže Mladen Papak, predsjednik Uprave Iločkih podruma, zasigurno se u Iloku ne pamti berba s tako visokim postotkom sladora.

Nevenka Marko, koja danonoćno radi na "robotu" za mjerenje sladora, čita nam iz svojih bilješki da je prosječan slador od 20 do 21 posto, zavisno od sorte, ali da ima i onih koji su već upisani i kao rekorderi. Do sada je najviši slador sorte chardonay, od 25,6 posto, zabilježio Stevo Matuš, a frankovke Vlado Barbarić od 27,5 posto te kod graševine 23 posto. Premašio ga je, međutim, Stipo Šaravanja, čija je graševina imala 24,7 posto sladora, što je zasigurno rijetkost. Dobre rezultate imali su i Krešo Ćorić s grožđem sorte frankovka s 22,7 posto i Ivica Marko s 22,5 posto sladora.

Tako visokom sladoru zasigurno su pridonijeli zakonski limitirani prinosi, ali i povoljni vremenski uvjeti. Međutim, obilne kiše na početku treće dekade rujna, što je i najnezgodnije vrijeme za vinogradare (zabilježeno oko 100 litara kiše po četvornom metru), imale su za posljedicu pojavu truleži grožđa, koja je međutim prestala znatnim poboljšanjem vremena.

Kao i na drugim površinama, i u vinogradima Agro-Iloka, kako nas je informirao Antun Vražić, voditelj vinogradarske proizvodnje, bilježe se prosječni prinosi grožđa od 10 tona po hektaru, ali i postotak sladora i do 26 posto kod ranih sorti, te graševine od 18 do 20 posto. Tako visok slador grožđa obećava i visoku kvalitetu vina. Iločki vinari vjeruju da će ove godine imati najkvalitetnija vina u usporedbi sa svim berbama do sada.

Iločki podrumi ove će godine od kooperanata, kojih je na popisu već 350, otkupiti oko 5 milijuna kilograma grožđa, te s vlastitih površina imati još oko 2 milijuna kilograma, pa će se u bačve te tvrtke sliti oko 4,5 milijuna litara vina. U Agro-Iloku računaju na 80 tisuća litara vina, jer im više ne dopuštaju trenutačni podrumski kapaciteti, a nova vinarija za 1,5 milijuna litara vina nije završena. To je imalo za posljedicu da nije, kao dosadašnjih godina, otkupljivano grožđe od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Sulejman SALIHOVIĆ