Vinova loza: Prije rezidbe odrediti stupanj izmrzavanja

Niske temperature u periodu mirovanja mogu nanijeti velike štete na vinovoj lozi. Posljedice niskih temperatura, kako kaže savjetodavac Radomir Bušatović javljaju se u kasno proljeće (kasni proljetni mrazevi), ranoj jeseni (rani jesenski mrazevi) i tijekom zime (niske zimske temperature).

"Rani jesenski mrazevi dovode do prijevremenog opadanja lišća, pucanja bobica i izmrzavanje rozgvi, dok niske zimske temperature ovisno od vremena javljanja i intenziteta dovode do različitih oštećenja, pa čak i cijelog trsa. Plemenite sorte pokazuju različite otpornosti na niske temperature", kaže i dodaje da su stolne sorte manje otporne od vinskih.

Niske temperature nanose različite štete

Podsjetimo, niske zimske temperature nanose različite štete ovisno od vremena javljanja, intenziteta kao i dužine trajanja. Od mrazeva istog intenziteta vinova loza više strada krajem i početkom zime nego sredinom. Temperature od -15 stupnjeva i sredinom zime izazivaju izmrzavanje pupova, a veličina štete ovisi od sorte, pripremljenosti loze za zimu i drugo. Različite sorte imaju različitu otpornost na niske temperature, a izdržljivost najotpornijih i najosjetljivijih sorti razlikuju se u pet do 10 stupnja Celzijusa.

O čemu ovisi rodnost vinograda?

Na osnovi granice izdržljivosti, Bušatović navodi da ih možemo općenito podijeliti na tri grupe:

1. sorte koje izmrzavaju od -15 do -18 (kardinal, afus);
2. sorte koje izmrzavaju od -20 do -24 (frankovka, muškat hamburg, merlot);
3. sorte koje izmrzavaju na ispod -24 (pinot crni, talijanski rizling, traminac).

Izmrzli dijelovi i kako ih prepoznati?

Kako kaže stručnjak, ovisno od stupnja izmrzavanja mogu izmrznuti glavni pupoljci, cijele jednogodišnje rozgve, suočice, krakovi kordonca, stablo i nadzemni dijelovi trsa, a ponekad i cijeli trs. Oštećeni dijelovi na presjeku su žuto smeđe ili crne boje i na proljeće se počinju sušiti i trunuti.

"Prije rezidbe preporučljivo bi bilo odrediti stupanj izmrzavanja pravljenjem presjeka pojedinih organa, pupova, rozgvi. Nadoknađivanje broja izumrlih pupova obaviti ostavljanjem većeg broja po trsu. Ne smijemo zanemariti ni utjecaj sadržaja vode i organskih tvari, škroba i šećera, u organima. Dok veći sadržaj vode utječe na smanjenje otpornosti, sadržaj škroba i šećera utječe na veću otpornost prema niskim temperaturama", kaže Bušatović i dodaje da kako se zimsko mirovanje bliži kraju, otpornost vinove loze opada i ona ovisno od niskih temperatura može pretrpjeti veća oštećenja.

Rezidba vinove loze - koje su najčešće greške i kako ih izbjeći?

"Pojedina tkiva i organi vinove loze pokazuju različitu osjetljivost na niske temperature. Prvo na rozgvama izmrzava dijafragma, zatim floemski zraci, parenhim floema, kambij i na kraju ksilem. U zimskim pupovima prvo izmrzavaju glavni pupoljci, a zatim suočice", kaže Milinković i dodaje da korijen sorti. V. vinifera L. izmrzava na minus pet do minus sedam, a loznih podloga i amurske loze na minus sedam do minus devet stupnjeva Celzijusa.