Vinogradari potvrđuju: Zbog klimatskih promjena značajno veća ulaganja u nasade

Kao i u većini zemalja Sredozemlja, i u Hrvatskoj su u posljednjih 30-ak godina zabilježene značajne klimatske promjene, u vidu porasta srednje godišnje temperature zraka i velike varijabilnosti u mjerenoj ekstremnoj oborini, koje imaju veliki utjecaj na vinogradarstvo. Osim toga, sve su prisutnije velike varijabilnosti ekstremnih pojavnosti od suša do velikih poplava pri čemu brojna klimatološka istraživanja pokazuju da će se ekstremne vrijednosti temperatura i oborina iznad Europe nestabilno intenzivirati u budućoj klimi.

Promjena temperature uslijed klimatskih promjena utjecat će različito na razvojne faze vinove loze u pojedinim vinorodnim područjima diljem Hrvatske te na različite sorte. Zbog sve češćih ekstremno toplih godina u ovom stoljeću, pretpostavka je da će se pomicati i područja pogodna za ovaj uzgo. Povećanje temperature zraka u vegetacijskom razdoblju omogućuje ranije dozrijevanje grožđa, a za očekivati je da će se u vinorodnim područjima Hrvatske u razmjerno bliskoj budućnosti mijenjati sortiment.

Kako minimizirati štete u ovom sektoru uvjetovane klimatskim promjenama, ali i iskoristiti njihove potencijalno pozitivne utjecaje, zadaci su projekta "Crovizone – Prilagodba vinogradarskih zona RH klimatskim promjenama", nastalog u suradnji Ekonomskog fakulteta u Osijeku s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu, Agronomskim te Prirodoslovno-matematičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Cilj i svrha projekta je povećati prilagodljivost i smanjiti ranjivost hrvatskog vinogradarstva vezano uz utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju grožđa i vina kroz reviziju vinogradarskih zona Hrvatske. 

Pozitivna demografska tranzicija

U okviru završne projektne aktivnosti provedeno je istraživanje među hrvatskim vinogradarima i vinarima vezano uz njihova saznanja i iskustva oko ekonomskih i financijskih aspekata vinogradarstva i vinarstva te klimatskih promjena i njihova utjecaja na ovu proizvodnju. Oko dvije trećine ispitanika su i vinogradari i vinari, dok preostalu trećinu čine ili samo vinari ili samo vinogradari. Najveći broj anketiranih pripada dobnoj skupini od 40 do 49 godina (35 %), zatim slijedi dobna skupina 30 do 39 godina (31 %), dok je oko 20 % starosti 50 i više godina, a ostali su od 20 do 29 godina starosti, ali u puno manjem broju.

Kojim agrotehničkim mjerama ublažiti posljedice klimatskih promjena?

"Vidljivo je da se vinogradarstvom i vinarstvom još uvijek najviše bavi populacija od 30 do 49 godina, što ukazuje na snažnu prisutnost generacije srednje dobi, ali i da je napravljena pozitivna tranzicija u demografskom smislu u vidu smjene generacija. U skladu s time, najveći broj ispitanika (31 %) se vinogradarskom proizvodnjom bavi između 10 i 20 godina, što implicira da se radi o osobama koje imaju značajno iskustvo u ovoj proizvodnji", kaže izv. prof. dr. sc. Domagoj Karačić, istraživač na projektu. Dodaje kako najveći broj ispitanika, njih 34,78 %, ima nasade u Slavoniji i hrvatskom Podunavlju, 32,61 % u Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj, dok 23,37 % u Istri i Kvarneru. Oko 10 % anketiranih u istraživanju je iz regije Dalmacije. 

Odgovaraju li vinogradarske zone klimatskim pokazateljima?

Velik dio ispitanika, više od 50 % smatra da su postojeće vinogradarske zone usklađene sa stvarnim klimatskim pokazateljima, dok oko 21 % njih smatra da trenutna raspodjela nije usklađena s njima. Preostalih 27 % smatra da nema dovoljno informacija za donošenje zaključka što ukazuje na činjenicu da nisu upućeni ili zainteresirani za važna pitanja kao što je ovo te uspostavljanje određenih standarda u skladu s klimatskim promjenama, ali i budućim zahtjevima. 

"Zanimljivo je da najveći broj ispitanika, njih oko 30,96 % smatra da preustroj vinogradarskih zona nije značajno utjecao na ekonomsku održivost proizvodnje. S druge strane, više od 78 % ispitanika smatra da klimatske promjene utječu na financijsku i ekonomsku održivost njihovog gospodarstva te ističu da zbog toga imaju značajno veća ulaganja u vinograde", navodi izv.prof.dr.sc. Karačić.

Više od polovice vinogradara koristi EU fondove

Najveći dio ispitanika (58,67 %) za obavljanje poljoprivredne djelatnosti je registriran kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, zatim slijede oni koji posluju kao trgovačko društvo (20,41 %) te obrti (16,33 %). Najmanji broj ima registrirano samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo (2,04 %) ili zadrugu (2,55 %). 

Osim toga, samo oko 34 % ispitanika je zadovoljno sustavom poticaja, dok preostali iskazuju nezadovoljstvo. Također, više od pola njih (57,07 %) nije kreditno zaduženo. 

"Iz navedenog se može zaključiti da su generiranjem prihoda od proizvodnje vinogradari i vinari u mogućnosti podmirivati sve svoje obveze te ne posežu za alternativnim izvorima financiranja. Pozitivno za istaknuti jest da je 56,92 % ispitanika ostvarilo potporu putem fondova EU ili nekog drugog oblika projektnog financiranja", kaže izv.prof.dr.sc. Karačić.

Najveći broj onih koji su ostvarili potporu putem fondova EU ili nekog drugog oblika projektnog financiranja nalazi se u regiji Slavonija i hrvatsko Podunavlje, dok se najmanji broj nalazi u regiji Dalmacija, no navedeno je u skladu i s distribucijom ljudi koji su ispunili anketu po regijama.  

Potrebne edukacije o gospodarenju

Više od 88 % anketiranih smatra da postoji potreba za dodatnim edukacijama u procesima gospodarenja i upravljanja vinogradima. Isto tako, ispitanici uviđaju kao najveću potrebu za edukacijama iz područja vinogradarstva i vinarstva, zatim slijede edukacije iz područja klimatskih promjena, dok je najmanja potreba za edukacijama iz financijske pismenosti i upravljačkih sposobnosti. 

Projekt CroViZone KK.05.1.1.02.0032 traje 36 mjeseci, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija kroz natječaj Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama, te sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ukupna vrijednost projekta je 468.017,71 EUR (3.526.279,42 HRK). Iznos sufinanciranja iz Europskog fonda iznosi 390.051,83 EUR (2.938.845,54 HRK), a iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 27.445,54 EUR (206.788,40 HRK). Razdoblje provedbe projekta je od 1. svibnja 2020. do 1. svibnja 2023. godine.

U dokumentu ispod teksta pročitajte Vodič za prilagodbu vinogradarske proizvodnje klimatskim promjenama. 

Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.