Vino i hrana atrakcija na Pelješkim vinskim putima

Da hrana i vino postaju regionalna turistička atrakcija, pokazali su gostima, predstavnicima turističkih agencija, hotelijera i potencijalnim poslovnim partnerima ovih zimskih dana pelješki vinari i vinogradari. Zimsko razdoblje turističkog mirovanja oni zadnjih godina koriste za intenzivnu promociju kako bi učvrstili brend plavca malog od kojeg nastaju najpoznatija vina. Sljubljena s domaćim autohtonim delicijama čine idealan gastronomski užitak, što je veliki adut u turizmu Dubrovačko-neretvanske županije.

Podršku imaju već tradicionalno od Ministarstva turizma, sada i poljoprivrede, dok se za organizaciju zimskih promocija redovno brinu Županijska gospodarska komora i Obrtnička komora. Zahvaljujući tomu i njihovi kolege vinari iz drugih područja županije, ali i građani, veletrgovci i drugi iz vinske trgovačke i turističke djelatnosti imaju priliku obići Pelješke vinske pute, vinarije, podrume i kušaonice većine peljeških vinara. Vinari su uvjereni da otvaranje podruma svim znatiželjnicima znači kako su na pravom putu da unaprijede razvoj cijeloga područja i svoje vino izdignu na razinu koju prihvaća europski svijet vina. Jer, čuli smo u Vinariji »Miloš«, uzgojiti vinovu lozu na najkvalitetnijim položajima poluotoka Pelješca prisiljava čovjeka na najizravniji kontakt s kamenom, tlom i biljkom, na ručni filigranski rad.

Stari korijeni

Ta vinarija, koja godinama stvara izvorna pelješka vina, da bi danas imala vlastiti brend poput ostalih na poluotoku podiže i nove nasade vinograda na najstrmijim padinama pelješkog vinogorja. Među brojnim vrstama crnoga, u novije doba i bijeloga vina, uglavnom chardonnyja, u svim vinarijama dominira vino dingač. Ono je postalo zaštitni znak pelješkog vinogorja i nezaobilazni dio pelješke turističke ponude.

Obitelj Bartulović u Prizdrini svoj je ugled gradila kroz 480 godina, usavršavajući tehnologiju proizvodnje vina vlastitom brigom o grožđu i vinogradima. Danas pred kvalitetom njihova proizvoda enolozi ne ostaju ravnodušni, a u staroj konobi, prvobitno namijenjenoj proizvodnji vina, služe i dalmatinske specijalitete.
Vino i maslinovo ulje stoljećima je glavna djelatnost i obitelji Jurišić u Gornjoj Vrućici, čije je prezime nastalo odlukom Dubrovačke Republike oko 1545. godine. Od 1550. naraštaji obitelji na istome mjestu i u istim prostorima rade vino i ulje.
I dok se o vinariji »Grgić«, jednog od najpoznatijih svjetskih vinara Miljenka Grgića, gotovo sve zna, treba izdvojiti i to da u suvremenoj vinariji u Trsteniku turisti mogu uživati u kušanju vina i razgledavanju vinarije. Vrhunski »Grgić Plavac mali« i »Grgić Pošip« svom su proizvođaču priskrbili brojne nagrade i priznanja.
Nezaobilazna je i Vinarija »Matuško«, gdje u svom podrumu bogatu vinsku i turističku ponudu predstavlja Mato Violić Matuško.
Od prvotno malog podruma za kušanje vina u Potomju nastalo je jedno od najpoznatijih i najvećih hrvatskih odredišta, posebno kad je riječ o crvenoj kapljici plavca malog. U sklopu podruma je i uljara za preradu maslina i proizvodnju ekstra djevičanskog maslinova ulja, te su podrum i uljara otvoreni za degustaciju i posjete cijele godine.
Izvanrednu šansu za pokretanje biznisa, i to baš u vinogradarstvu, vidjele su i u vrlo kratkom razdoblju i ostvarile obitelji Natka Vodopića iz Kune i Mladena Lukšića iz Trpnja. Prije pet godina osnovali su tvrtku Terra Rota, pokrenuli projekt melioracije krša i podizanja vinograda na brdu Rota, da bi danas imali 25 hektara sorte plavca malog. Plan im je proizvoditi vrhunska vina u tri stila. To je inače prvi put da su vinogradi na Pelješcu u sustavu najmodernije tehnologije vinogradarske proizvodnje.
No, kako ističu pelješki vinari udruženi u udruge »Plavac mali Pelješac« i »Pelješki vinski puti«, želja im je naviknuti potrošače kulturnijoj potrošnji vina. Poslije im sigurno slijedi i prvo mjesto u svim vinskim kartama restorana i hotela.

Klijentela iz cijeloga svijeta

Izrazito bistro more, mirne uvale, pješčane, šljunkovite i stjenovite plaže te slikoviti krajolici, nudistički otočići, aromatsko bilje i nadasve čist zrak na Pelješcu, privlačni su klijenteli iz cijeloga svijeta. To je najtopliji prostor našeg primorja (2589 sunčanih sati godišnje), što je vrlo povoljno za vegetaciju i poljoprivredne kulture, ponajprije vinogradarstvo i maslinarstvo.

Autor: Katarina Bulić