Vinarija KABOLA u istarskom Momjanu

Vina vinarije “Kabola” proizvode se od odabranih sorti grožđa sjeverozapadnog dijela Istre, na Momjanštini kraj Buja, gdje lokacija, klima, tlo i tradicija vinima daju poseban “terroir”
Agroglasovo planirano lutanje Istrom u potrazi, ovom prigodom, za vinima i vinarima, nakratko je zastalo u Momjanu, određenije, u vinariji “Kabola”, čiji vlasnik Marino Markežić kaže: “Njegovanje vina za nas nije samo posao, to je naš život”. Ništa čudno ako se zna da se vina “Kabola” proizvode od odabranih sorti grožđa sjeverozapadnog dijela Istre, na Momjenštini kraj Buja, gdje lokacija, klima, tlo i tradicija vinima daju poseban “terroir”. Proizvođači vina od 1891. godine, okrenuti budućnosti, nadasve poštujući prošlost, treća generacija obitelji Markežić oblikovala je svoj vlastiti i prepoznatljiv stil proizvodnje vina.

Momjan, mjestašce blizu Buja, nije poznato po svom imenu, nego momjanskom muškatu, vinu koje i mi njegujemo - govori Marino Markežić. Vinari smo i ugostitelji. Ugostitelji po tradiciji, već tridesetak godina, a vinari u novom ruhu, od 2005. godine, kad smo otvorili štanciju “Kabola”. Cilj nam je proizvodnja kvalitetnih istarskih vina, vina koja su oduvijek bila vezana uz tradiciju ovog kraja i dio su naše kulture. Mi ih proizvodimo, njegujemo, pazimo i mazimo.

Proizvodnja vina zasniva se na 17 hektara vinograda, nešto u vlasništvu, nešto u najmu, a tu su i kooperanti. Vinarija je potpuno nova, suvremena, s najmodernijom tehnologijom.

Idemo iz jedne krajnosti u drugu krajnost, tako da radimo svježa lepršava, cvjetno-voćna vina, jer malvazija je poluaromatična sorta i uspijevamo imati lijepe rezultate - dodaje Marino. Kako baš nisam mlad, volim nešto odležano, više rafinirano, pa imamo etikete koje vinificiramo u velikim hrastovim bačvama. Uz to, “Kabola” je prva koja je pokrenula vinifikaciju u amforama. Ima nas samo nekoliko u Europi, a prvi smo u Hrvatskoj. Dakako, riječ je o vinifikaciji naše istarske malvazije.

Malvazija se vinificira na nekoliko načina, a tu su i momjanski muškat, istarski teran, koji je od 2005. redoviti šampion na “Vinistri”, merlot i cabernet sauvignon.
Ne zaboravimo, u ovoj se vinariji često razgovara i o maslinovom ulju, jer se Markežići bave i maslinarstvom. Ništa čudno, jer je to ugostiteljska obitelj koja nedaleko od vinarije, oko 500 metara, ima restoran s prenoćištem.
Znatiželja nas je potaknula na pitanje: “Značenje riječi kabola? Odakle to?”
Tradicija se gubi, a to je nadimak moje familije, moje obitelji - ponosno će Marino. To je nadimak mog none, djeda, kojeg su zvali Kabola. To kod nas još uvijek postoji, do toga se drži, a u gradovima je to potpuno izgubljeno. Kako smo čvrsto vezani uz tradiciju obitelji, moje korijene, našao sam način da to sačuvam. U Istri gotovo svi vinari u prvi plan stavljaju svoje prezime, a ja želim nešto drugo, kako s vinima tako i pristupom. Našao sam način da moja obitelj bude vezana uz to a da to ne bude naše prezime.

Malvazija iz glinenih amfora

U vinariji “Kabola” stvaraju se noviteti u proizvodnji vina, pa je tako nakon proizvodnje malvazije koja godinu dana nakon mecerizacije odležava u hrastovim bačvama, na red stiglo novo iznenađenje, malvazija iz glinenih amfora.
Odlučili smo malvaziju stvarati u glinenim posudama - amforama, koje se proizvode u dalekoj Gruziji, koja je poznata po grožđu i vinu. To je zapravo povratak prirodi, jer je to proizvod koji ne proizvodimo u vinariji, nego u prirodi, gdje je u potpunom kontaktu sa zemljom - napominje Marino Markežić. Korištenje zemljanih amfora u postupku stvaranja vina omogućava podizanje kvalitete, jer je odležavanje mladog vina bez uklanjanja grožđanih lupina sve do proljeća, a zatim prešanje, najstariji način proizvodnje vina.
Damir SVOBODA