Vinari upozoravaju: Sporni su kriteriji za krovne udruge vinarskih regija!

Ako je suditi po prvim reakcijama Prijedlog pravilnika o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze mogao bi izazvati burne rasprave. Zapravo, izazvao ih je još i prije nego što je Ministarstvo poljoprivrede otvorilo savjetovanje na tu temu. Prva se javila Udruga vinara Zadarske županije zatraživši da se Ravni kotari odnosno Benkovačko-stankovačko vinogorje odvoji iz podregije Dalmatinska zagora i svrsta u podregiju Sjeverna Dalmacija gdje objektivno i pripada.

Ravnokotarci neće u Dalmatinsku zagoru

"Svrstavanje područja Zadarske županije u podregiju Dalmatinske zagore, nije bilo točno ni zemljopisno ni ekološki ni povijesno, a ni prema sortimentu autohtonih sorti vinove loze koja uspijeva u Ravnim kotarima u odnosu na sortiment u Dalmatinskoj zagori", tumačio je Stjepan Vučemilović, član Upravnog odbora Udruge vinara Zadarske županije.

Povijesno gledano, podregija Sjeverna Dalmacija je 1978. godine definirana kao prostor sjeverozapadno od linije Knin-Oklaj-Drniš-Primošten. "Ako se gleda prema sortimentu autohtonih sorti koje su zastupljene u podregiji Dalmatinska zagora (Ninčuša, Okatac, Kujunđuša, Rudežuša, Trnjak, Botun, Blatina, Zlatarica, Medna bijela, Žilavka) uočljivo je također da tih sorti zapravo nema ili nije bilo u prostoru koji se nekad definirao kao Sjeverna Dalmacija, "a za koji se i sada zalažemo da se tako definira", predložili su iz Udruge vinara Zadarske županije.

U podregiji Sjeverna Dalmacija, dodali su, ne nalazimo navedene autohtone sorte, ali nalazimo Babić, Lasinu, Gegić, Dugovrst, Ružicu crnu i Galac . Zajedničke autohtone sorte za ove dvije podregije su tek Debit, Plavina i Maraština koja je raširena po cijeloj obali.

Iz kratke prethodne analize je jasno da prostor Dalmatinske zagore i Sjeverne Dalmacije treba razdvojiti upravo na liniji Knin-Oklaj-Drniš-Primošten, kako je to bilo definirano 1978. godine i molimo da to učinite prilikom definiranja vinogradarskih podregija prema čl. 7 Zakona o vinu (NN 32/2019.), zatražili su ravnokotarski vinari okupljeni u Udrugi vinara Zadarske županije, nakon čega je Ministarstvo poljoprivrede njihov prijedlog i uvažilo.

Sporni kriteriji za krovnu udrugu vinarske regije

No, tu nije kraj. Udruga vinara Zadarske županije priopćila je Ministarstvu poljoprivrede i svoje neslaganje s kriterijima za krovne udruge vinarskih regija. Novi Zakon o vinu, primjećuju Zadrani, daje bitno važniju ulogu udrugama vinara i vinogradara. Udruge postaju partner Ministarstvu poljoprivrede u donošenju zakona i podzakonskih akata pri stavljanju vina u promet, a zamišljeno je da u svakoj od četiri vinogradarske regije (Dalmacija, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner i Središnja bregovita Hrvatska), postoji udruga koja sve to koordinira.

Prijedlog pravilnika o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze

Na prvi pogled logično, sve ok, ali ipak nije. Zašto? “Vrlo je neobično, da se za partnera ministarstvu prihvaća udruga koja zastupa minimalno 25 posto vinara ili 33 posto površina vinograda na području regije, u ovom slučaju regije Dalmacije," smatra Stjepan Vučemilović. Njegovo mišljenje dijele i ostali članovi Udruge vinara Zadarske županije u kojoj je vinogradarstvo i vinarstvo u velikom usponu. Uz brojne nove nasade, samo u zadnjih 10 godina broj vinara koji su na tržištu popeo se na 35 koji tržištu nude više od 150 registriranih vina, od čega su gotovo dvije trećine vrhunska.

"U praksi se", smatra Vučemilović, "može dogoditi da se pojavi udruga iz bilo kojeg dijela regije, primjerice Konavala, Pelješca ili Imotskog sa dokazima da zastupa tražene parametre 25 i 33 posto. U tom slučaju sve ostale udruge ostaju na margini događanja".

Kako do ravnomjerne zastupljenosti svih županija?

Kako u Ministarstvu poljoprivrede slijedi izrada podzakonskih akata, Udruga vinara Zadarske županije predlaže da se propiše krovna udruga na nivou svake regije, u kojoj bi participirale sve županijske udruge iz četiri dalmatinske županije sa podjednakim brojem članova skupštine. "Takva udruga bi bila korektan reprezentant cijelog prostora regije Dalmacije i to u svemu što zakon propisuje", smatra Vučemilović.

On je, zajedno s kolegama iz udruge, autor i prijedloga kojega je novoosnovana Udruga vinara Zadarske županije i službeno uputila Ministarstvu poljoprivrede. U dopisu se izričito predlaže da skupštinu krovne regionalna udruga za Dalmaciju čine npr. po pet članova iz svake od četiri dalmatinske županije.

Hoće li se ovaj prijedlog podržati u cijeloj Dalmaciji i ostalim vinarskim regijama te uvažiti prilikom izrade podzakonskih akata, saznat ćemo uskoro. Savjetovanje o Prijedlogu pravilnika o zemljopisnim područjima uzgoja vinove je otvoreno i trajat će do 30. srpnja ove godine. Dovoljno ili prekratko da se sve eventualne nejasnoće razjasne, formuliraju i uvaže prijedlozi koji će jamčiti boljitak kako vinarstvu tako i svim hrvatskim vinarima?