Vina od davnina – Autohtono je IN. Pravi vinoljupci danas traže posebne okuse, posebne sorte

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba 13. i 14. travnja u Laubi u Zagrebu, organizirala je prvu reviju hrvatskih vina autohtonih sorti pod nazivom Vina od davnina. Vinari su tako mogli na jednom mjestu predstaviti izvornu vinsku baštinu, a prethodno je i održano ocjenjivanje vina. 

Najbolje ocijenjeno vino dolazi iz Međimurja - ono je Pušipel prestige - izborne berbe 2011., a proizvodi ga Vinogradarstvo-podrumarstvo Cmrečnjak, Sveti Urban. Šampion u kategoriji bijelih vina regije Kontinentalna Hrvatska je Škrlet 2017. vinarije Voštinić-Klasnić, Graberje Ivaničko dok je istu titulu regije Primorska Hrvatska odnio Pošip 2017. vinarije Milan iz Kaštel Novog. Najbolje vino u kategoriji crvenih dolazi sa Pelješca, naravno Dingač - Plavac mali crni 2015. vlasnika Ivo Violić "Jurica vina".

Vina od davnina u Laubi

Ta i mnoga druga vina se mogu kušati u Laubi, te je stoga ovaj događaj privukao brojne hedoniste. I politika je dala svoj obol događaju, a resorni ministar Tomislav Tolušić predvodio je svečanost otvorenja, obišao izlagače te poručio:
Raduje me ova inicijativa da se prvi put na jednom mjestu okupe i predstave vina proizvedena isključivo iz hrvatskih autohtonih sorti. Budućnost hrvatskog vinarstva krije se upravo u ovom potencijalu kojeg imamo priliku vidjeti danas. I država će pomoći na tom putu. U suradnji s vinarima donosimo novi Nacionalni program potpore vinarima za razdoblje 2019. – 2023. kojim povećavamo iznose financiranja, nadoknađujemo gubitak dohotka  i uvodimo novu mjeru promidžbe s 80% povrata novca.

Ideja okupljanja autohtonog je očito pala na plodno tlo, jer Hrvatska zasigurno ima što pokazati kada je riječ o vinima gotovo zaboravljenih sorti grožđa. Kako i kada se rodila ova ideja? Odgovor nam je dala Nataša Puhelek Puština ispred organizatora i ocjenjivačkih komisija.

Autohtono je IN - Anything But Chardonnay  

Ideja je potekla od činjenice da u Hrvatskoj posjedujemo veliko bogatstvo autohtonih sorata, te da ih imamo na vinskoj sceni, ali ih nemamo dovoljno. Mi znamo da postoji još puno sorata od kojih bi mogli proizvesti visokokvalitetna vina te ih plasirati na tržište. Želimo kroz ovaj projekt oživiti ta vina. Vratiti ih u vinograde, podrume i tržište.

Pravi vinoljupci traže posebna vina, posebne sorte. U svijetu dobrih poznavatelja sve češće svjedočimo ABC pristupu: Anything But Chardonnay  ili Anything But Cabarnet. Svi to u svijetu imaju. Danas morate biti specifični, svi traže drugačije vino i sortiment., prenosi Puhelek Puština svoja iskustva i nastavlja:

Pošip, Škrlet ili Dingač već imaju već svoj ekonomski značaj. Međutim ima tu još sorata od kojih možemo očekivati puno. To su sorte kao Lasina, Zlatarica, Svrdlovina ili primjerice Grk koji je lociran samo na Korčuli, tamo ga popiju turisti i nema ga drugdje. Imamo Vugave. Nismo ju mogli dobiti za ovu našu manifestaciju jer je nema. To su sve sorte koje daju visoko kvalitetna vina, koje nas sutra mogu predstavljati kao državu u svijetu.

Što nam u tom smislu prioritetno nedostaje? Na čemu moramo raditi?

Da bi radili promociju, moramo imati proizvod. Nedostaje nam prije svega količina, a onda poboljšanje kvalitete. Želimo pomoći manjim i srednjim vinarima. Želimo raditi na poboljšanju kakvoće tih proizvoda i tu vidimo sebe kao Hrvatsku poljoprivrednu-šumarsku savjetodavnu službu. Imamo partnere vinare, Agronomski fakultet i druge znanstvene institucije. Moramo stvoriti kvalitetan sadni materijal, dovesti te trsove u naše vinograde, raditi pokuse da odredimo optimalnu tehnologiju za proizvodnju najboljih vina. Tad tek imamo proizvod, a onda idemo na marketing.

Neki od proizvođača kažu kako ima puno vinskih događaja koji im generiraju troškove, a nisu dovoljno konkretni. Zahtijevaju konkretnije događaje u prodajnom smislu, primjerice B2B susrete s hotelijerima ili distributerima. Ima li Savjetodavna ambicija djelovanja u tom smjeru?

Pa imamo. Ali naša prva funkcija je savjetovanje. I OPG-a i šire javnosti. Ovo nam je dodatna djelatnost. Ja znam, jer dolazim iz tog vinskog sektora da je stvarno jako puno tih sajmova. Stoga smo išli s minimalnom cijenom samo da pokrijemo troškove izlaganja, jer znamo kako naši vinari žive i rade. Međutim vjerujem da je ovo prava manifestacija za sve one koji se žele u budućnosti proizvodnjom vina od autohtonih sorti grožđa.

Najteže pitanje sam čuvao za kraj. Koliko Vam je teško izgovarati novo ime stare Savjetodavne službe?

Pa, moramo se naviknut. Hrvatska poljoprivredno-šumarsko savjetodavna služba. Nije tako teško. Kaže kroz smijeh naša sugovornica.