Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vinograd
  • 22.09.2010.

Vegetacijska sezona u vinogradima 2010.

  • 3.938
  • 183
  • 0

Bez kvalitetnog grožđa nema dobrog vinarstva. Pravi vinari znaju da su mnogobrojni radovi u vinogradu preduvjet za kvalitetu grožđa, koju očekuje svaki vinogradar, ali još više podrumar, prilikom berbe.
Niz agrotehničkih mjera, koje se provode u vinogradu kroz cijelu vegetacijsku sezonu, imaju zajednički cilj: održati vinograd u dobroj kondiciji i proizvesti što više to kvalitetnijeg grožđa. Teško je to postići, jer dobro je poznato da su količina i kvaliteta suprotni čimbenici u proizvodnji grožđa.
S druge se pak strane, proizvođači se moraju boriti kroz cijelu sezonu s nizom negativnih čimbenika, od bolesti i štetnika, do klimatskih faktora, koji često nisu dobro raspoređeni tijekom vegetacije, uz sve češće pojave elementarnih nepogoda.

Vremenske prilike

2010. godina je klimatski vrlo specifična. Analiza proljetnih količina oborina pokazuje da je količina oborina veća od prosjeka u gotovo čitavoj Hrvatskoj te da se oborinske prilike svrstavaju u kategoriju od normalno do kišno i vrlo kišno.
Temperaturne prilike bile su u najvećem dijelu Hrvatske u kategoriji normalno, osim u dijelovima sjeverne, središnje i istočne Hrvatske te Primorskoj Hrvatskoj, gdje su bile u kategoriji toplo. Vremenske prilike u proljetnom dijelu nisu znatnije utjecale na uobičajene agrotehničke mjere u vinogradima, osim što je već početak sezone uputio na značajniji oprez pri zaštiti vinograda, radi relativno toplog i kišnog vremena.
Temperaturne prilike u lipnju svrstane su u kategoriju toplo i vrlo toplo, dok se samo mali dio istočne Hrvatske nalazi u kategoriji normalno. Oborinske prilike u lipnju svrstavaju se u kategoriju kišno, vrlo kišno i ekstremno kišno, što je uzrokovalo poplave u nizinskom dijelu Hrvatske, gdje su dijelom stradali i vinogradi. U kategoriji kišno nalazila su se područja od Istre do Zadra, preostali primorski dio bio je u kategoriji normalno.
U mjesecu srpnju smjenjivala su se kišna i sunčana razdoblja, mjestimično s jačim olujnim nevremenom, a na pojedinim područjima vinogradi su oštećeni i tučom.
Intenzivnije oborine zabilježene su krajem srpnja u kontinentalnom području i sjevernim primorskom krajevima. Takve vremenske prilike uzrokovale su vrlo intenzivan napad glavnih bolesti: peronospore, pepelnice i sive plijesni.

Rezidba

Najvažniji posao u vinogradu je svakako rezidba. Njome se regulira: visina uroda, gustoća, vlaga i mikroklima unutar trsa, osunčanost grožđa i djelotvornost zaštite protiv bolesti i štetnika, kakvoća grožđa i budućeg vina, trajnost vina, potreba za gnojidbom te trajanje života trsa.
Postoji niz uzgojnih oblika pri rezidbi vinove loze. Svi se oni mogu svesti u tri skupine: uzgojne oblike malog, srednjeg ili velikog opterećenja. Opterećenje jest broj ostavljenih rodnih pupova po trsu.
Od uzgojnih oblika malog opterećenja najzastupljeniji je tzv. „En gobelet“ (čit.: angoblé), tj. račvasti uzgojni oblik. Sastoji se od samo nekoliko (3-4) reznika, s najviše 2 pupa po rezniku. Rasprostranjen je u Dalmaciji i u novije vrijeme u centralnoj Slavoniji. Daje malu količinu grožđa iznimno visoke kakvoće. Opterećenje ne prelazi 6-8 pupova.
Nešto razvijeniji uzgojni oblik, koji slijedi obzirom na opterećenje, ujedno i najrasprostranjeniji uzgojni oblik u čitavom svijetu, jest Guyot (čit.: Gijό), koji se sastoji od reznika i lucnja. Ukupno opterećenje se kreće od 8-12 pupova (reznik 2 pupa, lucanj 6-10 pupova). Taj uzgojni oblik daje vrhunsku kakvoću grožđa i budućeg vina tj. nešto više grožđa, ali nešto lošije vino od prethodnog uzgojnog oblika.
Dvostruki Guyot je zapravo u ogledalu umnožen uzgojni oblik Guyot. Taj uzgojni oblik, sa 16-24 rodna pupa po trsu, daje vrlo dobru kakvoću i relativno visoki urod grožđa. Nadalje, prema opterećenju slijede različiti tipovi kordonaca. Glavna odlika kordonaca je visok urod i prosječna kakvoća grožđa i budućeg vina.
Na kraju treba spomenuti uzgojne oblike s najvećim opterećenjem, a to su različiti tipovi pergole (odrine, brajde ili virnice), ravnog ili kosog krova. Taj tip uzgojnih oblika daje najveću moguću količinu grožđa, a kakvoća ovisi o količini sunčanih sati. Na pergolama nije nemoguće dobiti urode i značajno veće od 30 t/ha. Unutar tih oblika postoji i tzv. GDC (Geneve double courtain - ženevska dvostruka zavjesa), s tri noseće horizontalno postavljene žice, 2,0 - 2,2 m iznad zemlje, ili njena modifikacija obična zavjesa, s jednom nosećom žicom na 1,6 -1,8 m iznad tla i visećim lucnjevima.
U posljednje vrijeme, u nekim dijelovima RH, je postalo „moda“ (i pored „oštre“ zimske rezidbe) krajem srpnja i početkom kolovoza izbaciti „zelenom rezidbom grožđa“ dio uroda tj. po svakoj se mladici ostavlja samo jedan grozd da dozori do berbe, a svi ostali grozdovi se odbacuju. Na taj se način na uzgojnim oblicima Guyot ili En gobelet dobiva još manji urod i još veća kakvoća grožđa i vina, što ustvari i nije nužno obzirom na vrhunski potencijal kakvoće, koju ti uzgojni oblici daju i bez reduciranja uroda.
Početkom 2010. rezidba je provedena od siječnja do ožujka u kontinentalnoj Hrvatskoj dok je na jugu taj posao započet i završen 1-1,5 mjesec ranije. U zadnjih desetak godina primjetan je trend smanjenja opterećenja po trsu u čitavoj Hrvatskoj, a u nekim krajevima posebice. Razlog tome je u globalnoj otvorenosti našeg tržišta, u uvozu sve jeftinijih vina te potrebi da se višom kvalitetom, a jednakim ili manjim cijenama zadrže postojeći kupci vina.

Gnojidba

Kasna zimska gnojidba u pravilu se obavlja NPK mineralnim gnojivima, najčešće formulacije 5:20:30 ili sličnim formulacijama, a sve na temelju kontrolne analize tla, koju treba provoditi svakih 4 - 5 godina. Optimalno vrijeme za obavljanje te gnojidbe je suho vrijeme prije oborina tijekom veljače.
Često se primjenjuje i folijarna gnojidba, osobito prije cvatnje, najčešće pripravcima na bazi bora, a po potrebi i ograničeno s dušičnim gnojivima.

Proljetna obrada tla

Uvjeti za proljetnu obradu tla ove su godine bili optimalni. Inače, ta se mjera obavlja nakon što je vinograd orezan i povezan, rozgva iznesena iz vinograda ili samljevena. Proljetna obrada na ravnijim terenima izvodi se frezanjem na dubinu od 15 do najdublje 20 cm, a na strmijim terenima roto branama, jer se na taj način umanjuje erozija tla prilikom većih oborina. U mediteranskom području tu mjeru treba provoditi što ranije.
Najsloženija obrada je upravo ona oko trsa unutar redova, koja se može provoditi:

  • prskanjem herbicidima, na vinogradima starijim od 3 godine,
  • ručno, što je mukotrpno,
  • mehanizirano priključcima, kao što su freze s bočnim pomakom te obrada nožem s bočnim pomakom, koji odsijeca korove i prorahljuje tlo neposredno ispod površine.

Ljetna obrada tla

Ljetna obrada se obavlja prema procjeni svakog vinogradara. Osnovni razlog za obavljanje te mjere je sačuvati vlagu u tlu plitkom kultivacijom. Osobito je važno vršiti obradu u redu, u blizini trsa, a naročito kada se pojavljuju veće pukotine u tlu, kojima se isušuje tlo u dubini od 0,5 m i dublje, što je bio slučaj ove godine sredinom srpnja.
Na taj se način sprečava gubitak vlage iz dubljih slojeva tla, a samim time smanjuje se vjerojatnost za depresiju vinove loze u najsušnijem razdoblju sezone.

Zaštita od bolesti i štetnika

U proljeće, prije kretanja vegetacije obavlja se preventivno tretiranje protiv crne pjegavosti i grinja. Nakon kretanja vegetacije obavlja se tretiranje pripravcima protiv grinja. Karakterističan je višegodišnji učestali napad grinja u velikom broju vinograda, što se manifestiralo i ove godine, tako da tu mjeru uglavnom treba provoditi, svakako uz prethodnu kontrolu vinograda na prisustvo grinja.
Zaštitu od najvažnijih bolesti vinove loze - peronospore (Plasmopara viticola) i pepelnice (Uncinula necator), naši vinogradari najčešće započinju prerano, često i prije nego prognozna služba objavi rokove za suzbijanje, a kasnije tijekom vegetacije, kada nastupe uvjeti za razvoj tih bolesti, zanemaruju upute prognozne službe i ne provode zaštitu na vrijeme.
Taj slučaj ponovio se i ove godine, s time da su vremenske prilike (temperature uobičajene do iznimno i natprosječno visoke, s natprosječnim količinama oborina u lipnju i srpnju u većini krajeva), uzrokovali intenzivan porast i pojavu šteta od peronospore i pepelnice. Pojedini rokovi za suzbijanje trebali su biti kraći od 7 dana, osobito tijekom srpnja.
Zbog takvih vremenskih prilika došlo je do produljenja roka zaštite vinograda sve do sredine kolovoza. Zadnja suzbijanja trebalo je obaviti pripravcima na osnovi bakra krajem srpnja i početkom kolovoza, već kako su dopuštale vremenske prilike.
Pripravci na osnovi bakra u toj fazi pridonose učvršćivanju pokožice bobica te se donekle indirektno smanjuje opasnost od zaraze botritisom. Zaraza grozdova pepelnicom moguća je do faze mekšanja bobica do kada je treba suzbijati.
U vremenskim prilikama, kakve su bile tijekom vegetacije, a osobito na lokalitetima koji su bili zahvaćeni tučom, bilo je potrebno provesti intenzivne mjere suzbijanja sive plijesni (Botrytis cinerea).
Grozdovi moljci najvažniji su štetnici u vinogradima. Zbog vrlo promjenljivog vremena, s mnogo oborina na lokalitetima gdje su populacije tih štetnika uobičajeno visoke, ove su godine bile čak i do 10 puta niže pa nije bilo potrebno suzbijati prvu generaciju.

Zelena rezidba

U nizu zahvata zelene rezidbe najznačajnije mjere prije cvatnje su plijevljenje i pinciranje te vršikanje nakon cvatnje.
Plijevljenjem se uklanjaju mladice, koje su se razvile na starom drvu te nerodne mladice, koje su se razvile na rodnom drvu. Obavlja se dva puta: prvi put kada su mladice dostigle dužinu 15-20 cm, a drugi put desetak dana pred cvatnju. Ta se važna agrotehnička mjera ne smije izostaviti, jer se tim zahvatom čuva kondicija trsa. Pri tome se mora paziti da se ostave one mladice, koje mogu poslužiti za obnovu loze ili za popunu praznih mjesta u vinogradu.
Pinciranje je prikraćivanje rodnih mladica, čime se privremeno zaustavlja bujan rast. Time se postiže da mladice ojačaju i da se stvore što povoljniji uvjeti za cvatnju i oplodnju, odnosno smanjeno je osipanje grozdova. Obavlja se istovremeno kada i drugo plijevljenje, dakle, desetak dana prije cvatnje.
Isto tako, poželjno je skidanje lišća (uklanjanje listova - odlistavanje) iz zone grožđa, s unutarnje strane i umjereno s vanjske, odmah nakon cvatnje, kako bi se osigurala prozračnost trsova. U svakom slučaju, to je bolje napraviti ranije, a ne kao što je česti slučaj, koji se ponovio i ove godine, da se intenzivnije uklanjanje listova iz zone grožđa obavlja prekasno, i to krajem srpnja i početkom kolovoza, prvenstveno kako bi se odstranili zaraženi dijelovi vinove loze peronosporom, pepelnicom i sivom plijesni. Naglim otvaranjem zone grožđa u ljetno vrijeme dolazi do pojave ožegotina i djelomično većeg propadanja oštro odlistanih grozdova.
Kada nema drugog izbora, to treba raditi s one strane reda, koji je manje izložen insolaciji. U pravilu, s većim odlistavanjem i uklanjanjem novih zaperaka treba početi krajem kolovoza i početkom rujna i to u zoni između prve i treće žice, a u gornjem dijelu treba samo raditi vršikanje, bez odstranjivanja zaperaka.
Ako se planiraju kasne i izborne berbe, potrebno je provoditi zaštitu samo gornje lisne mase, zbog mogućnosti pojave kasne peronospore, naravno pazeći na karencu primijenjenog pripravka. Zadnje tretiranje protiv sive plijesni treba obaviti tri tjedna prije berbe.
Vršikanje se provodi radi iste svrhe, tj. da bi se grožđu osiguralo što više hranivih tvari, bolje dozrijevanje i manja mogućnost pojave sive plijesni. Provodi se u drugoj polovici lipnja pa sve do kolovoza, a skidaju se svi vrhovi mladica. Iskustvo iz prakse naših vinogradara upućuje na to da bi nakon tog agrotehničkog zahvata bilo poželjno za zaštitu vinograda primijeniti sredstva na bazi bakra.

Postavljanje zaštitnih mreža

Posljednjih godina, u pojedinim vinogradarskim područjima, osobito u Hrvatskom zagorju, napredniji vinogradari štite svoje vinograde od tuče, a donekle i od jače insolacije, na vrlo praktičan način, postavljanjem zaštitne mreže samo u zoni grožđa, bez armature, i to između prve i treće žice. To ima pozitivan učinak i kasnije, protiv osa, stršljena, ali i ptica, naročito u vinogradima, gdje se planira kasna i izborna berba.

Autori: Nenad Kantoci / Tomislav Božičević / Lada Bičak / Višnja Šimunović


Izvori

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede


Tagovi

Vinogradarstvo Vinograd Zaštita vinograda Rezidba Gnojidba Obrada tla


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]