Evo kako je izgledala Vinceška u najvećoj hrvatskoj vinariji koja je danas obilježila blagdan sv. Vinka, zaštitnika vinogradara.
S prvim ovogodišnjim snijegom, na Banovom brdu u Baranji, vinarija Belje obilježila je tradicionalnu Vincešku, blagdan sv. Vinka, zaštitnika vinogradara. Kao i svake godine, ovaj događaj obilježava početak rezidbe i nove vinogradarske godine. Vinograd i lozu je blagoslovio župnik Ivo Zečević, a trsovi su zaliveni vinom kako bi ova godina donijela dobar urod i kvalitetno grožđe.
"Spoj naše moderne vinarije i starog podruma u Kneževim Vinogradima koji se prvi puta spominje 1526. godine, daje nam za prvo reći da smo jedna od najpoznatijih i najistaknutijih vinarija u Hrvatskoj", izjavio je tom prigodom Damir Leko, od nedavno novi predsjednik uprave Belja.
Kako je istaknuo, ta je tvrtka lani prodala 3,65 milijuna tisuća litara vina, a njihova godišnja proizvodnja iznosi 3,5 milijuna. "Premašili smo godišnju proizvodnju, a porasli i u svim segmentima vina. Posebno smo ponosni na nova pjenušava", napomenuo je Leko.
Kaže kako je za rast prodaje zaslužna izvrsna turistička sezona, a istom se nadaju i ove godine. "Poseban naglasak dajemo ne samo na hotele i restorane u Dalmaciji nego i na one u kontinentalnom dijelu zemlje", napomenuo je poručivši da će se njihova mlada vina berbe 2022. kušati prije Uskrsa, a na Vinceškoj su posjetiteljima priredili mlado vino od sorti graševine i merlota.
Razgovarali smo i s enologom ove poznate vinarije, Marijanom Kneževićem koji je rekao kako Belje trenutno ima većinom mlade vinograde posađene 2006. godine. "Krenuli smo u sadnju s vlastitim sredstvima kada država još nije davala poticaje u tolikim iznosima kao danas", napomenuo je rekavši da sada, ipak, zbog klimatskih promjena razmišljaju o eksperimentima i uvođenju novih sorti.
"Iza nas je sušna i izazovna 2022. Međutim, kako je odmicala, tako je dolazilo do karakteristične kontinentalne godine", rekao je Knežević. Osvrnuo se i na klimatske promjene rekavši kako već 11 godina nema značajnog snijega, a imamo velike intervale padalina i suša. "Na to će znanost trebati odgovoriti, oko nas već ima dobrih primjera. Tim su koracima već krenule zemlje poput Austrije koja uvodi nove sorte", napominje ovaj enolog.
U vinogradima imaju probleme s divljači, pogotovo, naglašava on, otkako je na granici Hrvatske i Mađarske postavljena žica. "Njihova migracija je bila zaustavljena, a sada imamo ogromnu populaciju divljih životinja", napomenuo je. Međutim, svjestan je da se njihovi vinogradi nalaze u Baranji, poznatom hrvatskom i europskom lovištu.
Dodao je da vinovu lozu štite na propisan način, a maksimalno se trude koristiti mehaničku zaštitu. "Zakonodavni okviri Europske unije su donijeli svoje i treba ih poštovati", zaključio je.
Na ovom je događaju prisustvovao i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, a kazao je kako pripremaju nove intervencije u sklopu podizanja novih nasada, ali i opremanja novih vinarija. Riječ je o ulaganjima od 223 milijuna eura za alokaciju u trajanju od pet godina.
"Standardno ćemo objaviti i natječaj kroz vinsku omotnicu u rujnu", najavio je rekavši da je Hrvatska, kada je u pitanju vinarstvo, na visokoj razini samodostatnosti.
HR ekološko vinogradarstvo u brojkama + što se mijenja s potporama?
"Određeni sortiment još uvijek uvozimo, ali iz godine u godinu podižemo nove nasade i rekonstruiramo postojeće. U doglednom razdoblju planiramo visoku razinu samodostatnosti koja će pokriti naše tržište", zaključio je.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica